Connect with us

Svijet

EU donosi nova pravila: Hrana koju kupujemo od 2030. više neće izgledati isto

Objavljeno

-

Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.

Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.

Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.

I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.

Postoje iznimke

Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.

A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.

Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.

Kraj “vječitim kemikalijama”?

Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.

On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.

Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.

U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ekstremni vremenski uvjeti haraju Europom: Rekordne vrućine i jake oluje

Objavljeno

-

By

Europu pogađaju ekstremni vremenski uvjeti s rekordno visokim temperaturama i jakim olujama. Srbija i Rumunjska suočavaju se s toplinskim valovima koji dosežu 40ºC, dok Njemačka prolazi kroz jake grmljavinske oluje.

Ekstremni vremenski uvjeti nastavljaju pustošiti Europu, gdje visoke temperature i jake oluje pogađaju različite regije.

Srbija se trenutačno suočava s prvim toplinskim valom ove sezone, a očekuje se porast temperatura diljem zemlje. Prognoze predviđaju da bi živa ovog tjedna mogla doseći čak 40ºC zbog nadolazeće anticiklone iz Afrike, prenosi Euronews.

I Hrvatsku je zahvatio prvi ovogodišnji toplinski val. Temperature bi mogle rasti do 40 stupnjeva, a vrhunac se očekuje u petak.

U Rumunjskoj se stanovnici Bukurešta bore s još jednim toplinskim valom od srijede kada su temperature porasle na oko 40ºC u južnom dijelu zemlje. Ogromna vrućina pretvorila je rumunjsku prijestolnicu u ljetnu scenu, a mnogi stanovnici traže spas u lokalnom jezeru i na fontanama u parkovima, što gradu daje tropski ugođaj.

U Njemačkoj su oluje s grmljavinom i loše vrijeme pogodile dijelove Saske u utorak. U okrugu Meissen jaki udari vjetra zabrinuli su stanovništvo, kao i izvješća o mogućem tornadu u gradu Gröditz. Loše vremenske prilike u zemlji domaćinu Eura 2024. prouzročile su značajnu štetu, uništivši brojne vodove i oštetivši krovove.

Toplinski valovi i oluje ometaju život diljem Europe

Copernicus, agencija Europske unije za praćenje klime, izvijestila je početkom mjeseca da je prethodni svibanj bio najtopliji zabilježen na globalnoj razini. Time je, prema njihovim podacima, obilježen dvanaesti uzastopni mjesec rekordnih vrućina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte iznad 84 dolara

Objavljeno

-

Cijene nafte stabilizirale su danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara, odražavajući raskorak u procjenama potražnje pred početak ljetnog tromjesečja i sezonu putovanja u SAD-u.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.23 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.63 dolara.

Značajnijih promjena nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 80.36 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 1.88 dolara.

Oprez na tržištima

Raspoloženje su pred kraj jučerašnje trgovine obilježile optimistične procjene o potražnji u ljetnom tromjesečju.

Američka investicijska banka Goldman Sachs procijenila je prošli tjedan da bi zbog snažne potražnje u ljetnoj sezoni putovanja u SAD-u tržište u trećem tromjesečju trebalo bilježiti manjak u opskrbi od 1.3 milijuna barela.

Optimizam signalizira i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrđenom procjenom prema kojoj bi potražnja u ovoj godini trebala porasti za 2.25 milijuna barela dnevno. Grupa je odlučila postupno povećati opskrbu od kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja savjetuje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uključujući vodeće potrošače, očekuje pak upola slabiji rast, za nešto više od milijun barela dnevno. 

U takvim je uvjetima na tržištima ponovo prevladao oprez. “Fokus tržišta ponovo se preusmjerio na fundamente koji već neko vrijeme pokazuju slabost”, napisao je u bilješci Francisco Blanch iz BoFA-e, napominjući da su zalihe nafte i destilata u skladištima u SAD-u i Singapuru više nego u drugim dijelovima svijeta.

Rast potražnje usporio

Rast globalne potražnje za naftom usporio je u prvom tromjesečju na 890.000 barela dnevno, a podaci pokazuju da je trend vjerojatno nastavljen i u drugom tromjesečju, dodao je Blanch u bilješci.

Neki analitičari ustraju pak u procjenama da bi cijene nafte u kratkoročnoj perspektivi trebale rasti. “Najnovije smjernice OPEC+ i njihova potvrda procjene prema kojoj bi potražnja trebala rasti za 2,25 milijuna barela dnevno signaliziraju da će ponuda u 2024. rasti istim tempom (kao i lani) i upućuju na mogućnost smanjene proizvodnje u 2025.”, smatra Patricio Valdivieso iz Rystad Energyja.

Pozornost se sada preusmjerava na zalihe u SAD-u. Udruga proizvođača API objavit će podatke o zaliha u prošlom tjednu tijekom dana, a vlada sutra.

OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 37 centi, na 83.06 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova zemlja je ponovno prva na svijetu u proizvodnji hmelja

Objavljeno

-

By

Njemačka je ponovo zauzela prvo mjesto na svjetskoj ljestvici proizvođača hmelja, preotevši nakon devet godina ‘titulu’ SAD-u, izvijestila je u utorak udruga uzgajivača.

Površina pod hmeljom u Njemačkoj smanjila se za 340 hektara, na 20.300 hektara. U SAD-u smanjena je za 4.500 hektara, na 17.850 hektara, navode u udruzi.

Velike zalihe hmelja dovele su do pada cijena, što je zabrinulo proizvođače u Njemačkoj. Proizvodnja je gotovo u potpunosti usmjerena u pivski sektor, a prodaja piva u svijetu pada.

To nije jedini razlog za njemačko ‘pretjecanje’ američke konkurencije, napomenuo je predstavnik udruge Erich Lehmair.

Uzgajivači u SAD-u lakše otkazuju ugovore o nabavi, što znači da mogu u kraćem roku odustati od proizvodnje nego njihove kolege u Njemačkoj, objasnio je.

Njemci imaju dulju tradiciju

Poljoprivreda je također u SAD-u drugačije strukturirana i gospodarstva su znatno veća. Ako su prognoze loše, veliki američki uzgajivači moraju mijenjati smjer brže od manjih obiteljskih gospodarstava u Njemačkoj, djelomično i zbog pritisaka banaka.

Njemačka obiteljska gospodarstva često imaju i dužu tradiciju i ne odustaju lako od kultura koje su dugo uzgajali, objasnio je Lehmair.

Bavarski Hallertau ponovo je zauzeo prvo mjesto na ljestvici regija. U 2022. bio je drugi, prema podacima najvećeg svjetskog trgovca hmeljem BarthHassa, iza američke Yakime u saveznoj državi Washington.

Njemačka i SAD imaju lavovski udio u globalnom uzgoju hmelja. Lani je zasijan na 55.000 hektara, što znači da je površina pod hmeljom smanjena za oko 4.800 hektara u odnosu na 2022., objavila je njemačka udruga.

Čelnik udruge Erich Lehmair ističe da su prognoze za ovu godinu dobre. “Hmelj trenutno dobro napreduje”, naglašava.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu