Hrvatska
Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.
To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.
Poticanje investicija
“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”
To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.
Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.
Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.
Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.
Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.
U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.
Rast noćenja
Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.
Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.
Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.
Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike
Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.
No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.
Hrvatska
Stiže ljeto – vidi se i po broju stranih radnika. Ovo su podaci za Zadarsku županiju…

Približavanje ljeta, završnih priprema za turističku sezonu i masovni dolazak stranih turista već je nagovijestio porast broja stranih radnika u Hrvatskoj.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u svibnju je, sukladno Zakonu o strancima, ukupno izdano 83.252 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, najviše u turizmu i ugostiteljstvu – 27.841, graditeljstvu – 25.000, industriji – 10.632, prometu i vezama – 6.124 i u trgovini – 4.279.
Od toga je u svibnju 48.904 dozvola izdano novozaposlenima, 26.894 dozvola je produljeno, dok ih je 7.454 izdano sezonskim radnicima, najviše onima u turizmu i ugostiteljstvu.
Najviše radnika iz Nepala, BiH i Srbije
Više od 90 posto radnih dozvola i dozvola za boravak izdano je državljanima ovih deset država:
Nepal – 17.166
Bosna i Hercegovina – 15.029
Srbija – 11.337
Filipini – 8.242
Indija – 8.000
Sjeverna Makedonija – 5.715
Egipat – 2.767
Kosovo – 2.761
Uzbekistan – 2.588
Bangladeš – 1.658
Gotovo polovina ih je iz pet azijskih zemalja koje postaju bazen radne snage za Hrvatsku: Nepala, Filipina, Indije, Uzbekistana i Bangladeša.
Najviše je stranih radnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (20.196) te u Istri (13.520). Slijede još četiri jadranske županije u kojima počinje ljetna turistička sezona: Splitsko-dalmatinska (8.337 stranih radnika), Primorsko-goranska (8.016), Dubrovačko-neretvanska (6.522) i Zadarska (4.813).
Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, u kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše stranih radnika u svibnju je bilo u Varaždinskoj županiji (2.557), a najmanje u Požeško-slavonskoj, njih tek 338.
U četiri mjeseca 66.000 dozvola
Intenzivniji priljev stranih radnika s približavanjem turističke sezone, ali i sezone radova u graditeljstvu, vidi se i po tome što je koncem siječnja ukupno bilo izdano 17.168 dozvola za boravak i rad, što znači da se u sljedeća četiri mjeseca, do konca svibnja, broj izdanih radnih i boravišnih dozvola stranim radnicima povećao za više od 66 tisuća.
U siječnju, kada je u turizmu i graditeljstvu mrtva sezona, u te je dvije djelatnosti bilo zaposleno nešto manje od 10 tisuća stranih radnika, a koncem svibnja već ih je bilo više od 52 tisuće.
Odgovor na iseljavanje domaćeg radno aktivnog stanovništva, a time i na veće potrebe u gospodarstvu, pogotovo u ključnim granama poput turizma, graditeljstva i trgovine, bilo je prilagođavanje potrebama tržišta rada i uspostava labavijih uvjeta za uvoz strane radne snage. U tom smislu prekretnički je bio Zakon o strancima usvojen 2020. godine, a stupio je na snagu 2021. godine. Njime su ukinute kvote za zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemalja, dok je postupak izdavanja dozvola postao brži i fleksibilniji. Zakon je proljetos izmijenjen i dopunjen, među ostalim i strožim pravilima za poslodavce, što govori o stalnim novim potrebama.
Lani ih je bilo više od 200 tisuća
Broj stranih radnika u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Primjerice, 2022. izdano im je više od 124 tisuće dozvola za rad i boravak. Godinu dana kasnije broj izdanih dovola već se popeo na 172 tisuće, a lani je premašio 200 tisuća.
Posve konkretno, lani je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, onih koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora.
Među njima je, već po tradiciji, najviše bilo državljana BiH (38.100) no sustižu ih državljani Nepala kojih je lani na privremenom radu u u Hrvatskoj bilo 35.635.
Hrvatska
Dm zapošljava: Evo koji su uvjeti i koliku plaću nude

Drogerie Markt (dm) jedan je od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a sada je objavio oglas u kojem traže četiri nova prodavača u Vodicama, na puno i nepuno radno vrijeme.
Od zaposlenika se očekuje radno iskustvo u prodaji, odgovornost, povjerljivost, ljubaznost, minimalno srednju stručnu spremu (poželjno trgovačkog ili ekonomskog usmjerenja), samoinicijativnost, samostalnost te spremnost za daljnje učenje.
Opis posla uključuje poznavanje i savjetovanje kupaca o asortimanu, rješavanje reklamacija, preuzimanje i slaganje robe, rad na blagajni, poznavanje marketinških aktivnosti unutar trgovine, te praćenje zakonskih regulativa relevantnih za rad u prodavaonici.
Plaća koja se nudi za ovo radno mjesto, na nepuno radno vrijeme (20 sati tjedno) iznosi 10.200 eura godišnje, dok za puno radno vrijeme iznosi 20.400 eura.
Među dodatnim pogodnostima za zaposlenike, dm ističe naknadu za topli obrok, jednokratnu isplatu povodom rođenja ili posvojenja djeteta, dm darovnu karticu za rođendan, slobodan dan za volontiranje te slobodan dan za roditelje prvašića na prvi dan škole.
Hrvatska
Tommy potpisao važan ugovor, na police stižu stotine talijanskih proizvoda

Maloprodajni lanac Tommy je izvijestio u srijedu da je potpisao strateški i ekskluzivni ugovor o suradnji s talijanskom organizacijom Coop Italian Food (CIF), čime osigurava uvoz i prodaju više od 600 proizvoda privatnih robnih marki ovog talijanskog brenda.
“Ovim strateškim partnerstvom, bez posrednika, Tommy dodatno jača svoju poziciju na tržištu, a hrvatskim potrošačima donosi autentične okuse Italije i kvalitetne proizvode za kućanstvo po pristupačnim cijenama”, istaknuto je u priopćenju.
Navodi se i da će direktan uvoz Coop-ovih proizvoda omogućiti Tommyju optimizaciju nabavnog lanca i smanjenje posredničkih troškova, čime se “dodatno povećava dostupnost kvalitetnih i cjenovno prihvatljivih proizvoda za hrvatske kupce”.
Istovremeno, Tommy postaje ekskluzivni partner Coop-ovih robnih marki za Hrvatsku, “donoseći talijansku kvalitetu i raznolikost na domaće tržište”, kažu iz hrvatskog trgovačkog lanca.
Iz Tommyja su izvijestili da su započeli s uvođenjem Coop-ovih proizvoda na svoje police sredinom lipnja, a proces će se postupno širiti tijekom sljedećih mjeseci. U prvoj fazi na police stiže oko 140 novih artikala, a do kraja godine ovaj asortiman obuhvaćat će 600 novih proizvoda, pri čemu će više od 70 posto artikala činiti prehrambeni proizvodi.
“Ovo partnerstvo za nas predstavlja važan strateški pomak u jačanju naše ponude te još većoj konkurentnosti i kvaliteti ponude. Kroz direktnu suradnju s Coop Italian Food našim kupcima osiguravamo visokokvalitetne talijanske proizvode po konkurentnim cijenama, bez nepotrebnih posredničkih troškova,“ rekao je član Uprave Tommyja Zoran Mikulić u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
“Kao predvodnici u plasiranju talijanskih proizvoda privatnih robnih marki, prepoznali smo u Tommyju pouzdanog partnera za ostvarivanje naše misije – približavanje talijanske izvrsnosti potrošačima izvan Italije. Hrvatsko tržište ima veliki potencijal i uvjereni smo da će kupci prepoznati vrijednost koju im donosimo zajedno s Tommyjem,“ izjavio je komercijalni direktor Coop Italian Food-a Paolo Bonsignore.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
RADNI SASTANAK KOD ŽUPANA BILAVERA / Dogovoreni detalji oko nastavka uređenja uvala Draženica i Maestral
-
Hrvatska3 dana prije
Ovo su nove cijene goriva
-
magazin3 dana prije
BLUE FISH FESTIVAL / U kalima ovog vikenda poznati chefovi spremaju ribu, meso i sushi; nastupaju klapa Rišpet i Alen Vitasović! Evo svih detalja…
-
magazin3 dana prije
ZA SVE UZRASTE / Pag Outdoor Summer 2025. – Doživi avanturu na Mjesečevom otoku!