Connect with us

Hrvatska

Milanović: “Nećete mi slati janjičare na Pantovčak, gore je vojska”

Objavljeno

-

Predsjednik Zoran Milanović održao je press konferenciju.

Prvo su ga novinari pitali o obaveznom cijepljenju.

O obaveznom cijepljenju: Nije dobro da te briljantne ideje dolaze iz Bruxellesa”

“Nije dobro da iz Bruxellesa dolaze te briljantne ideje da bi to trebalo razmotriti. Pogotovo kad to dolazi s vrha Europske komisije. O tome će se odlučivati na nacionalnoj razini, to su prava država”, rekao je Milanović.

Milanović: Sustav se raspada, šefica DORH-a je spašavala Gabrijelu Žalac

“Raspada se DORH, spašava se šefica DORH-a koja je spašavala Gabrijelu Žalac”

“Mislim da ima puno ozbiljnijih stvari u državi od covid-potvrda. Ima jedna puno ozbiljnija stvar, a to je raspad sustava DORH-a. Spašava se glava šefice DORH-a koja je spašavala glavu Gabrijele Žalac. To je u svoj svojoj bijedi razotkriveno pred hrvatskom javnošću. Pitaš se kako ti ljudi mogu provoditi progon najtežih kriminalnih djela”, rekao je Milanović.

“Ta imenovanja su dogovorena u kabinetu ministra Bošnjakovića. Taj sustav DORH-a ne funkcionira”, rekao je.

“Ne radi se o jednoj osobi, radi se o sustavu”, dodao je.

“U DORH-u su svi broj dva, imate glavnog i svi ostali su zamjenici. Ne znam na koje promjene mislite, da dovedemo pauna na čelo DORH-a ili albino jelena? Da to bude radikalna promjena? Tu strahovito puno ovisi o osobi, o njenom iskustvu i znanju i karakteru a ja ovdje ne vidim išta od toga. Kako će sutra itko vjerovati u vjerodostojnost DORH-a, te krajnje represije države prema pojedincu?”, zapitao se.

“To nije neki rastrgani kolektiv nego izuzetno hijerarhijska struktura, ne može se itko sakriti od toga. I šefica USKOK-a je zamjenica, ona odgovara glavnoj državnoj odvjetnici koja može reći ‘stani, zakoči'”, rekao je.

O Čoviću, Dodiku i nijekanju genocida

“Ja sam se jučer čuo s Čovićem i malo me brifirao.. neki ljudi cijelo vrijeme govore da je Hrvatska bila agresor i da su Tuđman i Šušak bili isti kao Karadžić i Mladić. Ja sam rekao da Srebrenica nije isto što i Holokaust i Jasenovac. To je težak zločin s elementima genocida, to je rekao i sud, ali nijedan sud ne može biti sveto pismo. Nekim ljudima je to dobro leglo nekim ljudima ili neljudima to nije dobro leglo. 5000 ili 8000 ljudi ili 80.000 ljudi nije isto. Nije isto događa li se u plinskim komorama ili se događa s mačetama. Ne znam kome bi takva moja izjava mogla škoditi”, rekao je.

“Nema ništa pogrešno u onom što sam rekao. Svaka moja kritika tamo nailazi na iste reakcije”, rekao je.

“Ja nisam mentor Čoviću, realnost je da je on tamo predstavnik. Ispada da HDZ i SDA tamo imaju monopol na bošnaštvo i hrvatstvo i tako to možda i jest u BiH. Izetbegović nije toliko predstavnik Bošnjaka koliki je Čović predstavnik Hrvata. Tuđman je isti kao Milošević, naši generali su isti kao Mladić i Karadžić, to je suludo”, rekao je.

O cijeni Rafalea

“Nije normalno da cijena Rafalea opet raste i zato nisam htio sudjelovati u tom pregovorima. Ovo što se sad događa nije bio svjestan ni načelnik OSRH. To su radili ljudi iz MORH-a, ovo je jako ozbiljna stvar, to je poskupjelo praktički 20%. Sad ispada da su i dalje jeftiniji od američkih, ali više nisu toliko jeftiniji”, rekao je.

“To što nisu ni lopatu zakopali za hangare helikoptere Black Hawk, dva smo ih dobili, to je kriminalni nemar. Ne znam kako je moguće da se tako nešto događa. Kako je moguće da se nije iskoristila praktički ni lipa od europskog fonda za obnovu. Grad Zagreb nešto radi, ali državna razina – ništa”, rekao je.

“Pozvat ću vas da vidite ta Potemikova sela od hangara.. to nisu čak ni Potemkinova sela, jer ona bar imaju fasade”, dodao je.

“Milijarda i milijarda i 200 milijuna eura nije isto, to je razlika od 20 posto. Za tu razliku se mogu kupiti Bradleye. U tjedan dana smo izgubili 200 milijuna eura”, dodao je.

“Oni nisu u stanju kupiti krevete i pisoare za javnu nabavu, nisu u stanju riješiti javnu nabavu jer se tu ne može ništa ukrasti, ne mogu riješiti ni hangare”, naveo je.

O izvješću Vijeća europe o odnosu hrvatske policije prema migrantima

“Ti ljudi nisu normalni, oni su štetočine koji stalno zabadaju nos i dijele lekcije.. ja imam empatije prema migrantima, ali ovo… Ljudi koji su sa strane, veliki ideolozi i moralisti, svima nabijaju komplekse manje vrijednosti, oni znaju kako da Hrvatska zaštiti granicu. Policija mora primijeniti određenu vrstu sile, to se događa i na poljskoj granici nakon ove manipulacije Lukašenka”, rekao je.

“Božić u Europi je Božić, Europa je kršćanski kontinent”

“Ilegalne migracije nisu pravo, oni moraju znati da će svaka država zaštititi svoje. Što naša policija koja tamo na -10 ide mučiti ljude? Ja sam lijevo-liberalni političar, ali ova kuhinja pametnjakovićka iz Bruxellesa koja svu tradiciju koju Europa ima pokušava pretvoriti u kulturu totalne različitosti… to je štetno. Europa je kontinent koja ima svoju povijest. Božić u Europi je Božić, Hanuka je Hanuka, Kurban bajram je Kurban bajram. Kad imate smjernice EK da se ne spominje Božić…. što da se spominje, Oktobarska revolucija. Božić je Božić, Europa je kulturološki kršćanski kontinent. Temelji dobrog i lošeg u Europi su kršćanski”, rekao je.

“Što oni uopće rade na hrvatskoj granici? Nemaš što raditi u određenom prostoru oko granice. Ne znam što rade Poljaci, ali tamo policija ureduje. Ne može doći, samo uz poziv”, rekao je.

O izjavi ustavnog stručnjaka o Milanoviću i covid-potvrdama

“Gospodin kojeg ste naveli je očajnički penjač na položaj u Ustavnom sudu, on je akademski treća liga. Da mi netko tko je drugorazredni student i tko je preko veze došao na katedru, da mi objašnjava što piše u Ustavu… Ja sam prije 10 godina črčkao po tom Ustavu, a ne Mato Palić. Dečko, izađi na izbore pa da te vidimo”, rekao je. https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.490.0_en.html#goog_1479624005Ad ends in 14s

“Nećeš mi slati svoje janjičare da mi gore šalju inspekcije”

“Svatko na Pantovčak dolazi po pozivu. Kad se priječi bezumnom represijom nešto hrvatskim građanima, ja ću kao branitelj Ustava, u Ustavu stoji da ja štitim hrvatski Ustav. Ne kažem to da bi zaštitio sebe. Nećeš mi slati svoje janjičare da mi šalju gore inspekcije. Vojska je na ulazu”, rekao je.

“Ako ministar i Plenković neće isplaćivati dnevnice vojnicima, onda ću ja ovako. Podržavaju korupciju, odobravaju korupciju, imenuju korumpirane, oni sad uvode nekakav zakon s kupljenim rukama”, dodao je.

O “Hrvatskim izdajnicima”: To je vesela glupost, ali pozivi na nasilje moraju se sankciorati

“Web stranica Hrvatski izdajnici je još jedna hrvatska vesela glupost da tu nema elemenata nasilja. Ovo je posljedica ludila u kojem živimo godinu i pol dana, svatko tko poziva na nasilje mora odlučiti da će se suočiti sa rukom zakona. Ja nisam ministar policije ni DORH, kakav god da je mutav, ali posljedica mora biti. Sjećate se onih konferencija iz 2015. i 2016. kad su sastavili listu hrvatskih izdajnika na kojoj sam bio i ja? To je počelo tada. Za tim stolom su sjedili neki umirovljeni profesori s Prava. Tada je Plenković išao u Savsku. I hop – evo ti njega na listi izdajnika, ali evo sad je to opasno ponašanje”, rekao je.

“Plenković je tada išao u sabor gledati kako će Karamarko nastradati da on može uskočiti”, dodao je.

 

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

By

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Treba li se bojati nestašice hrane? Evo što kažu u Ministarstvu…

Objavljeno

-

By

Nakon medijskih napisa i, uz ostalo, pomale katastrofične najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako se na globalnom planu mogu očekivati velike nestašice hrane, hrvatski ekonomisti umiruju javnost tvrdeći da situacija ipak nije tako dramatična. N1 televizija poslala je upit i Ministarstvu poljoprivrede.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Robne rezerve RH dostatne su, uz racionalno trošenje, za 60 dana opskrbe stanovništva Hrvatske. S obzirom na situaciju, Vlada RH je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Sukladno Zakonu o strateškim robnim rezervama, robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, a popis robe koja može činiti robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka u prilogu je Zakona i predstavlja njegov sastavni dio.

Robne zalihe Republike Hrvatske su u procesu obnavljanja te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit N1 televizije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?

Objavljeno

-

By

Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.

Što je etilen oksid?

Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.

“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.

Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.

“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.

“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.

Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.

“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.

Tko provodi kontrolu?

“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.

“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.

Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.

Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?

HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.

Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.

Opoziv zbog cijanida

Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.

No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.

Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.

“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.

Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.

Što građani mogu napraviti?

“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?

Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.

“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu