Connect with us

Hrvatska

Milanović: “Nećete mi slati janjičare na Pantovčak, gore je vojska”

Objavljeno

-

Predsjednik Zoran Milanović održao je press konferenciju.

Prvo su ga novinari pitali o obaveznom cijepljenju.

O obaveznom cijepljenju: Nije dobro da te briljantne ideje dolaze iz Bruxellesa”

“Nije dobro da iz Bruxellesa dolaze te briljantne ideje da bi to trebalo razmotriti. Pogotovo kad to dolazi s vrha Europske komisije. O tome će se odlučivati na nacionalnoj razini, to su prava država”, rekao je Milanović.

Milanović: Sustav se raspada, šefica DORH-a je spašavala Gabrijelu Žalac

“Raspada se DORH, spašava se šefica DORH-a koja je spašavala Gabrijelu Žalac”

“Mislim da ima puno ozbiljnijih stvari u državi od covid-potvrda. Ima jedna puno ozbiljnija stvar, a to je raspad sustava DORH-a. Spašava se glava šefice DORH-a koja je spašavala glavu Gabrijele Žalac. To je u svoj svojoj bijedi razotkriveno pred hrvatskom javnošću. Pitaš se kako ti ljudi mogu provoditi progon najtežih kriminalnih djela”, rekao je Milanović.

“Ta imenovanja su dogovorena u kabinetu ministra Bošnjakovića. Taj sustav DORH-a ne funkcionira”, rekao je.

“Ne radi se o jednoj osobi, radi se o sustavu”, dodao je.

“U DORH-u su svi broj dva, imate glavnog i svi ostali su zamjenici. Ne znam na koje promjene mislite, da dovedemo pauna na čelo DORH-a ili albino jelena? Da to bude radikalna promjena? Tu strahovito puno ovisi o osobi, o njenom iskustvu i znanju i karakteru a ja ovdje ne vidim išta od toga. Kako će sutra itko vjerovati u vjerodostojnost DORH-a, te krajnje represije države prema pojedincu?”, zapitao se.

“To nije neki rastrgani kolektiv nego izuzetno hijerarhijska struktura, ne može se itko sakriti od toga. I šefica USKOK-a je zamjenica, ona odgovara glavnoj državnoj odvjetnici koja može reći ‘stani, zakoči'”, rekao je.

O Čoviću, Dodiku i nijekanju genocida

“Ja sam se jučer čuo s Čovićem i malo me brifirao.. neki ljudi cijelo vrijeme govore da je Hrvatska bila agresor i da su Tuđman i Šušak bili isti kao Karadžić i Mladić. Ja sam rekao da Srebrenica nije isto što i Holokaust i Jasenovac. To je težak zločin s elementima genocida, to je rekao i sud, ali nijedan sud ne može biti sveto pismo. Nekim ljudima je to dobro leglo nekim ljudima ili neljudima to nije dobro leglo. 5000 ili 8000 ljudi ili 80.000 ljudi nije isto. Nije isto događa li se u plinskim komorama ili se događa s mačetama. Ne znam kome bi takva moja izjava mogla škoditi”, rekao je.

“Nema ništa pogrešno u onom što sam rekao. Svaka moja kritika tamo nailazi na iste reakcije”, rekao je.

“Ja nisam mentor Čoviću, realnost je da je on tamo predstavnik. Ispada da HDZ i SDA tamo imaju monopol na bošnaštvo i hrvatstvo i tako to možda i jest u BiH. Izetbegović nije toliko predstavnik Bošnjaka koliki je Čović predstavnik Hrvata. Tuđman je isti kao Milošević, naši generali su isti kao Mladić i Karadžić, to je suludo”, rekao je.

O cijeni Rafalea

“Nije normalno da cijena Rafalea opet raste i zato nisam htio sudjelovati u tom pregovorima. Ovo što se sad događa nije bio svjestan ni načelnik OSRH. To su radili ljudi iz MORH-a, ovo je jako ozbiljna stvar, to je poskupjelo praktički 20%. Sad ispada da su i dalje jeftiniji od američkih, ali više nisu toliko jeftiniji”, rekao je.

“To što nisu ni lopatu zakopali za hangare helikoptere Black Hawk, dva smo ih dobili, to je kriminalni nemar. Ne znam kako je moguće da se tako nešto događa. Kako je moguće da se nije iskoristila praktički ni lipa od europskog fonda za obnovu. Grad Zagreb nešto radi, ali državna razina – ništa”, rekao je.

“Pozvat ću vas da vidite ta Potemikova sela od hangara.. to nisu čak ni Potemkinova sela, jer ona bar imaju fasade”, dodao je.

“Milijarda i milijarda i 200 milijuna eura nije isto, to je razlika od 20 posto. Za tu razliku se mogu kupiti Bradleye. U tjedan dana smo izgubili 200 milijuna eura”, dodao je.

“Oni nisu u stanju kupiti krevete i pisoare za javnu nabavu, nisu u stanju riješiti javnu nabavu jer se tu ne može ništa ukrasti, ne mogu riješiti ni hangare”, naveo je.

O izvješću Vijeća europe o odnosu hrvatske policije prema migrantima

“Ti ljudi nisu normalni, oni su štetočine koji stalno zabadaju nos i dijele lekcije.. ja imam empatije prema migrantima, ali ovo… Ljudi koji su sa strane, veliki ideolozi i moralisti, svima nabijaju komplekse manje vrijednosti, oni znaju kako da Hrvatska zaštiti granicu. Policija mora primijeniti određenu vrstu sile, to se događa i na poljskoj granici nakon ove manipulacije Lukašenka”, rekao je.

“Božić u Europi je Božić, Europa je kršćanski kontinent”

“Ilegalne migracije nisu pravo, oni moraju znati da će svaka država zaštititi svoje. Što naša policija koja tamo na -10 ide mučiti ljude? Ja sam lijevo-liberalni političar, ali ova kuhinja pametnjakovićka iz Bruxellesa koja svu tradiciju koju Europa ima pokušava pretvoriti u kulturu totalne različitosti… to je štetno. Europa je kontinent koja ima svoju povijest. Božić u Europi je Božić, Hanuka je Hanuka, Kurban bajram je Kurban bajram. Kad imate smjernice EK da se ne spominje Božić…. što da se spominje, Oktobarska revolucija. Božić je Božić, Europa je kulturološki kršćanski kontinent. Temelji dobrog i lošeg u Europi su kršćanski”, rekao je.

“Što oni uopće rade na hrvatskoj granici? Nemaš što raditi u određenom prostoru oko granice. Ne znam što rade Poljaci, ali tamo policija ureduje. Ne može doći, samo uz poziv”, rekao je.

O izjavi ustavnog stručnjaka o Milanoviću i covid-potvrdama

“Gospodin kojeg ste naveli je očajnički penjač na položaj u Ustavnom sudu, on je akademski treća liga. Da mi netko tko je drugorazredni student i tko je preko veze došao na katedru, da mi objašnjava što piše u Ustavu… Ja sam prije 10 godina črčkao po tom Ustavu, a ne Mato Palić. Dečko, izađi na izbore pa da te vidimo”, rekao je. https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.490.0_en.html#goog_1479624005Ad ends in 14s

“Nećeš mi slati svoje janjičare da mi gore šalju inspekcije”

“Svatko na Pantovčak dolazi po pozivu. Kad se priječi bezumnom represijom nešto hrvatskim građanima, ja ću kao branitelj Ustava, u Ustavu stoji da ja štitim hrvatski Ustav. Ne kažem to da bi zaštitio sebe. Nećeš mi slati svoje janjičare da mi šalju gore inspekcije. Vojska je na ulazu”, rekao je.

“Ako ministar i Plenković neće isplaćivati dnevnice vojnicima, onda ću ja ovako. Podržavaju korupciju, odobravaju korupciju, imenuju korumpirane, oni sad uvode nekakav zakon s kupljenim rukama”, dodao je.

O “Hrvatskim izdajnicima”: To je vesela glupost, ali pozivi na nasilje moraju se sankciorati

“Web stranica Hrvatski izdajnici je još jedna hrvatska vesela glupost da tu nema elemenata nasilja. Ovo je posljedica ludila u kojem živimo godinu i pol dana, svatko tko poziva na nasilje mora odlučiti da će se suočiti sa rukom zakona. Ja nisam ministar policije ni DORH, kakav god da je mutav, ali posljedica mora biti. Sjećate se onih konferencija iz 2015. i 2016. kad su sastavili listu hrvatskih izdajnika na kojoj sam bio i ja? To je počelo tada. Za tim stolom su sjedili neki umirovljeni profesori s Prava. Tada je Plenković išao u Savsku. I hop – evo ti njega na listi izdajnika, ali evo sad je to opasno ponašanje”, rekao je.

“Plenković je tada išao u sabor gledati kako će Karamarko nastradati da on može uskočiti”, dodao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu