Connect with us

Hrvatska

Ustavni sud poslao upozorenje Milanoviću i SDP-u: ”Možemo poništiti izbore”

Objavljeno

-

Ustavni sud od 11 sati održava sjednicu na kojoj će donijeti odluku o tome može li predsjednik Zoran Milanović izaći na izbore kao kandidat na izbornoj listi SDP-a, u 1. izbornoj jedinici.

“Nebitno je što oni misle, nebitno je što misli Ustavni sud, pajdo i kum Šeksa. Oni mogu donijeti odluku kakvu hoće, ja ću biti u kampanji i bit ću kandidat za premijera”, poručio je jučer predsjednik Zoran Milanović.

Odluka Ustavnog suda

“USUD je na sjednici 18. ožujka razmotrio izjavu PRH-a Milanovića da će se kandidrati na izborima kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. USUD je razmotrio izjave date na njegovom Facebooku stranici da će ostatai kandidat za premijer bez obzira hoće li biti na listi SDP-a. USUD je dužan upozoriti sva tijela koja sudjeluju u izbornom procesu na neposrednu odgovornost za odluke koje donose. Oldluke moraju biti u skladu s temeljnim vrednotama države”, naveo je Šeparović i naveo dužnosti predsjednika RH.

“PRH je nestranačka osoba i dok obavlja tu dužnost ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima niti jedne stranke što isključuje mugoćnost da PRH bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao premijerski kandidat”, dodao je.

“Kandidiranje PRH-a i isticanje kao kandidata za predsjednika Vlade nespojivo je s njegovim ustavnim ovlastima i načelom trodiobe vlasti”, naveo je Šeparović.

Ako se, polazeći od njegovih izjava, Predsjednik Republike za vrijeme obnašanja te dužnosti kandidira za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, ili istupa u javnosti kao budući kandidat za predsjednika Vlade, mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda, u kojem slučaju dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskog sabora (članak 97. stavak 3. Ustava). Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike (članak 97. stavak 5. Ustava).

U slučaju ostavke Predsjednika Republike i preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike, privremeni predsjednik Republike ne može istodobno, uz obnašanje te dužnosti, biti i kandidat za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ustavni sud također podsjeća da odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji. Svako djelovanje odnosno ponašanje Predsjednika Republike Hrvatske protivno navedenim ustavnim zabranama i zahtjevima suprotno je Ustavu.

Imajući u vidu nastalu ustavnopravnu situaciju, Ustavni sud naglašava da će cijeli izborni proces ovih parlamentarnih izbora, od njihovog raspisivanja do proteka roka iz članka 90. u vezi s člankom 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, biti pod strogim nadzorom Ustavnog suda. Ako utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud koristit će se svojim ovlastima iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, od obavještavanja javnosti do poništavanja svih ili pojedinih izbornih radnji i odluka, počevši od kandidacijskog postupka pa nadalje.

Ustavni sud poziva Predsjednika Republike i političku stranku Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP) da, sukladno ovom Upozorenju, odmah prestanu s aktivnostima koje su suprotne Ustavu, a Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske da sukladno svojim ovlastima osigura održavanje izbornog procesa u skladu s Ustavom, zakonima i svojim obvezatnim uputama, uvažavajući stajališta iz ovog Upozorenja.

Devet sudaca glasalo je za odluku, Abramović i Antičević Marinović su protiv.

“Ne smije sudjelovati u kampanji”

“Neću prejeducirati ni odgovarati na hipotetska pitanja. Upozorenje je više nego jasno, ne želim nikome prijetiti. nadam se da nećemo doći u situaciju da bi se poništavala odluka o raspisivanju izbora, kandidacijske liste, rezultati parlamentarnih izbora…”, kazao je Šeparović.

“Ova odulka ne sprječava predsjednika da nastupa kao predsjednik RH, ali ne smije raditi ono što je radio od petka pa do sinoć”, dodao je.

“Granica je ta da ne smije sudjelovati u kampanji, ne može biti kandidat na izborima za zastupnike i ne može nastupati kao kandidat za premijera u ovom trenutku”, kazao je.

Može li biti mandatar nakon izbora? “Ako će se ponašati sukladno Ustavu i zakonu, za to nema zapreke”, rekao je, dodajući da je Milanović postupanjem od petka kršio Ustav. “Nadam se da će se SDP i predsjednik pridržavati Ustava.”

“Neću davati preporuke Milanoviću ni stranci SDP. Mislim da je Upozorenje više nego jasno, da će ga proučiti i da će onda sukladno tome postupiti. Ova odluka ne sprječava predsjednika da izvršava svoje ustavom utvrđene ovlasti, ali ne može raditi ono što je radio od petka do nedjelje, tj. sinoć”, kazao je Šeparović.

“Neću davati preporuke Milanoviću ni stranci SDP. Mislim da je Upozorenje više nego jasno, da će ga proučiti i da će onda sukladno tome postupiti. Ova odluka ne sprječava predsjednika da izvršava svoje ustavom utvrđene ovlasti, ali ne može raditi ono što je radio od petka do nedjelje, tj. sinoć”, kazao je Šeparović.

Nije htio komentirati prozivke Milanovića na račun ustavnih sudaca. “Nemamo komentara na takve izajve, moramo štititi dignitet institucije i neću komentirati izjave političare.”

Potvrdio je da je moguće da dođe odluke o poništenju odluke o raspisivanju izbora, no ističe da nismo u ustavnoj krizi nego u određenoj političkoj krizi. “Ako se svi budu ponašali sukladno Ustavu i zakonu, nikakve državne ni ustavne krize ni izvanredne situacije neće biti.”

“Ima dovoljno elemenata za vođenje političke kampanje, dovoljno instrumenata i nema potrebe da se pribjegava neustavnom ponašanjem”, kazao je.

“On je nestranačka osoba, nabrojio sam ovlasti, zabranjen mu je politički rad u smislu propagiranja stranka i time je takvo njegovo ponašanje nespojivo s njegovom ulogom predsjednika. Mi smo utvrdili, mi, Ustavni sud, da je on od petka kršio Ustav”, rekao je Šeparović.

“Mi nismo niti vodili ni pokretali niti je bio u tijeku postupak kojim se utvrđuje povreda Ustava koja bi dovela do razrješenja. S obzirom da nema Sbaora, nismo utvrđivali povredu Ustava koja bi dovela do odgovornosti PRH-aa i prestanka dužnosti, ali smo utvrdili da je PRH svojim izjavama i ponašanjem kršio Ustav od petka do nedjelje”, naveo je Šeparović. “Odmah zaustaviti sve aktivnosti u ovom smislu.”

Jedini način da sudjeluje na izborima je ostavka?

On ako želi sudjelovati u kampanji, bilo kao kandidat na listi, bilo da bude kandidat za premijera od strane SDP-a, mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu