Connect with us

Hrvatska

Ustavni sud objavio upozorenje: Milanović ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade ni premijer

Objavljeno

-

Ustavni sud održava izvanrednu sjednicu oko izbora i angažmana Zorana Milanovića nakon kojega su zakazali press konferenciju.

Miroslav Šeparović je priopćio:

“1. Upozorenjem broj: U-VII-1263/2024 od 18. ožujka 2024. (u daljnjem tekstu: Upozorenje od 18. ožujka 2024.) Ustavni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) pravodobno je upozorio Predsjednika Republike Hrvatske, g. Zorana Milanovića (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike), da je njegovo kandidiranje na listi bilo koje političke stranke ili nezavisne liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te isticanje njega kao kandidata za predsjednika Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) nespojivo s ustavnim položajem i ovlastima Predsjednika Republike, te načelom diobe vlasti. Predsjednik Republike upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda, ako se za vrijeme obnašanja dužnosti Predsjednika Republike kandidira za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili istupa u javnosti kao budući kandidat za predsjednika Vlade (točke 4. i 5. Upozorenja od 18. ožujka 2024.).

2. Ustavni sud pozvao je Predsjednika Republike i političku stranku Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP) da, uvažavajući stajališta iz Upozorenja od 18. ožujka 2024., odmah prestanu s aktivnostima koje su suprotne Ustavu, a Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske da, sukladno sa svojim ovlastima, osigura održavanje izbornog procesa u skladu s Ustavom, zakonima i njegovim obvezatnim uputama (točka 7. Upozorenja od 18. ožujka 2024.).

3. Ustavni sud naglasio je da će cijeli izborni proces parlamentarnih izbora, od njegovog raspisivanja do proteka roka iz članka 90. u vezi s člankom 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), biti pod strogim nadzorom Ustavnog suda te je upozorio na posljedice propisane člankom 89. Ustavnog zakona (točka 6. Upozorenja od 18. ožujka 2024.).

4. Ustavni sud primjećuje da je 20. ožujka 2024. Državno izborno povjerenstvo izdalo priopćenje klasa: 012-01/24-01/2, ur.broj: 507-02/01-24-16 u vezi s javnim istupima Predsjednika Republike u kojem je pozvalo Predsjednika Republike da se prilikom svojih medijskih istupa suzdrži od direktnog sudjelovanja u političkoj izbornoj promidžbi na strani bilo kojeg izbornog sudionika (odnosno koalicije). Državno izborno povjerenstvo također je pozvalo sve sudionike izbornog postupka da, već od njegove prve faze, vode računa o odredbama izbornog zakona, obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva, kao i stajalištima Ustavnog suda.

5. Ustavni sud utvrđuje da je politička stranka Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) postupala po Upozorenju od 18. ožujka 2024.

6. Međutim, Predsjednik Republike, i nakon početka izborne kampanje, sve do njezinog završetka, više je puta javno izjavio da neće poštovati Upozorenje od 18. ožujka 2024. i kontinuirano ga kršio svojim višekratno izrijekom ponovljenim izjavama “da on jest u kampanji” i to kao budući predsjednik Vlade, prezentirajući pri tome politički program i članove svoje buduće Vlade. Dakle, iako nije podnio ostavku na dužnost Predsjednika Republike, nastupao je kao kandidat za budućeg predsjednika Vlade. Takvim izjavama i postupanjem Predsjednik Republike ne samo da nije poštovao Upozorenje od 18. ožujka 2024., već se stavio u položaj sudionika u parlamentarnim izborima u smislu članka 89. Ustavnog zakona, što on po svom ustavnom položaju dok je Predsjednik Republike ne može biti. Ustavni položaj Predsjednika Republike nespojiv je s položajem sudionika u izborima za Hrvatski sabor. Ustavni sud ističe da su izborni postupci uvijek najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu. Tijekom cjelokupne izborne kampanje Predsjednik Republike postupao je i suprotno članku 5. stavku 2. Ustava prema kojem je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav kao najviše vrednote Ustava (članak 3.). Ustavni sud naglašava da Predsjednik Republike prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom Ustavnog suda polaže prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

7. Ustavni sud ponovno podsjeća da odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji. Stoga, polazeći od svojih ustavnih ovlasti u postupku nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, kao i svojih općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem Predsjednik Republike, a da prethodno, u skladu s Upozorenjem od 18. ožujka 2024., nije podnio ostavku na dužnost Predsjednika Republike, doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade ni predsjednik Vlade. Ustavni sud podsjeća da, u skladu s člankom 98. alinejom 3. Ustava, Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi, koja na temelju raspodjele 3 zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Stoga je očito da Predsjednik Republike ne može istodobno biti i kandidat za mandatara za sastav Vlade, jer se te dvije pozicije međusobno isključuju. Svako drukčije tumačenje ugrožava višestranački parlamentarni demokratski ustavni poredak i vladavinu prava. Polazeći od navedenog, Ustavni sud upozorava sve sudionike izbora održanih 17. travnja 2024. da pri predlaganju budućeg mandatara za sastav Vlade moraju biti svjesni te činjenice. Ustavni sud o tome će, po potrebi, donijeti posebnu odluku.

8. Ustavni sud nakon Upozorenja od 18. ožujka 2024. do dana održavanja parlamentarnih izbora nije želio novim upozorenjima ili priopćenjima utjecati na volju birača. Stoga naglašava da ovim priopćenjem i upozorenjem, neovisno o ustavnopravno neprihvatljivom postupanju Predsjednika Republike te nepoštovanju Upozorenja od 18. ožujka 2024., ne dovodi u pitanje volju birača izraženu na izborima održanima 17. travnja 2024.”

Odgovarajući na pitanja i pojašnjavajući današnje upozorenje Šeparović je rekao: “Ustav je iznad svih. PRH je na vrijeme upozoren da podnese ostavku ako se želi kandidrati na izborima. Sad je gotovo. Ne može više biti mandatar za sastav vlade, a ako bi takav mandat dobio, Ustavni sud bi donio posebnu odluku. Sam se doveo u poziciju da ne može biti mandatar. Po potrebi će o tome Ustavni sud donijeti posebnu odluku.”

Ako netko iz Sabora donese 76 glasova i želi da Milanović bude mandatar, a on podnese ostavku, Ustavni sud odlučuje o poništenju takve odluke? “Upravo tako. Na temelju općih ovlasti čuvara Ustava, temeljem toga što je upozoren da ne može nastupati kao predstavnik jedne političke stranke, da ne može biti član stranke niti imati preferencije prema bilo kome – temeljem tih ustavnih ovlasti Ustavni sud je donio takvu odluku. Prema izričitoj odredbi Ustavnog zakona mogu se poništiti sve radnje, pojedine radnje ili odluke, običnom većinom od sedam glasova. Ovdje se ne radi o institutu povrede Ustava zbog kojih bi PRH mogao biti razriješen dužnosti. Za to je potrebna dvotrećinska odluka u Saboru i dvotrećinska većina na Ustavnom sudu. No, to ne znači da može nastupati suprotno Ustavu. Posljedica njegovo postupanje nije razriješenje, nego da Ustavni sud ne može dopustiti postupanje protivno Ustavu i ustavnim ovlastima.”

Ako podnese ostavku? “Upozoren je na vrijeme da ako želi nastupati kao budući mandatar, mora odmah podnijeti ostavku. On to nije učinio i sam je sebe isključio iz te mogućnosti da bude mandatar. Možemo poništiti odluku o dodjeli mandata. Ako privremeni predsjednik da mandat Milanoviću za sastavljanje vlade, Ustavni sud to može poništiti. Isto, ako Sabor izglasa povjerenje Vladi u kojoj bi predsjednik bio Milanović, US može poništiti tu odluku Sabora. Ne govorim što će se dogoditi.”

Pojašnjavajući ovu odluku da Milanović nije poštovao njihovo upozorenje, Šeparović je rekao da se radi o tome da je javno sam isticao da neće poštovati upozorenje, istupao je kao budući predsjednik Vlade, kontinuirano je kršio upozorenje izjavama da je u kampanji prezentirajući pritom politički program i članove buduće vlade.

“To je njihov problem”, rekao je Šeparović o onima koji odlaze Milanoviću s određenim brojem potpisa te dodao: “Ovo se sve odnosi na vrijeme do jučerašnjeg dana. Ne može se PRH konzultirati sam sa sobomoko povjeravanja mandata. Jučer smo čuli da je skupio 50 i nešto potpisa… Ne može predsjednik Republike sam sebi skupljati potpise niti mu netko davati potpise za mandatara. SDP je postupao sukladno upozorenju i mi u odnosu na njih nemamo primjedbe. Ovo je stanje s jučerašnjim danom, ovo su sve hipotetska pitanja. U slučaju potrebe Ustavni sud će donijeti novu odluku.”

Još je dodao: “Nismo se htjeli oglašavati prije izbora da ne bismo utjecali na volju birača. Volju birača nećemo dirati. Mi smo svoje rekli upozorenjem, nismo se mogli svaki dan javljati. Ustavni sud može poništiti rezultate izbora ako se radilo o protupravnom ponašanju koje je bitno utjecalo na rezultate. Naša je ocjena da unatoč nepoštovanju upozorenja predsjednika Republike, to ne dovodi u pitanje bolju birača. On je doveo u pitanje regularnost izbora, ali ne do te mjere da bi zato Ustavni sud poništio izbore. Birači su znali da se radi o protuustavnom ponašanju.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Legionela u Hrvatskoj: Uzrok, simptomi i liječenje bolesti koja se nedavno pojavila u Zagrebu

Objavljeno

-

By

pexels

Kod nekih se simptomi legionele uopće ne pojavljuju, dok kod drugih može nastupiti najgori ishod.

Legionarska bolest ili legionela je atipična upala pluća, odnosno vrlo težak oblik ove respiratorne bolesti.

Uzrokuje ju istoimena bakterija Legionella pneumophilaa otkrivena je davne 1976. kada se među članovima Američke legije u hotelu u Philadelphiji pojavila epidemija upale pluća.

S vremenom je taj težak oblik bolesti dišnog sustava postao poznat kao legionarska bolest.

Legionela se širi u toploj vodi jer joj pogoduje temperatura od 20 do 45 °C pa do zaraze najčešće dolazi nakon udisanja kontaminiranih kapljica vode.

Epidemije su obično povezane s vodoopskrbnim sustavom u bolnicama, hotelima i javnim kupalištima. Zbog legionele u SAD-u godišnje bude hospitalizirano oko 5000 osoba, a ova bolest se pojavila i u Hrvatskoj.

Naime, U Kliničkom bolničkom centru Rebro se sredinom 2024. legionelom zarazilo petero ljudi, a troje je nažalost preminulo.

Međutim, ravnatelj KBC-a Ante Ćorušić izjavio je da su pacijenti već otprije teško bolesti pa je legionela samo pogoršala njihovo stanje.

Simptomi legionarske bolesti

Ipak, legionarska bolest nekada nema simptome pa je zaraženi pojedinci mogu bez problema preboljeti.

Iako je opasna po život, nisu zabilježeni slučajevi da se prenosi s čovjeka na čovjeka.

Prvi simptomi legionarske bolesti počinju se pojavljivati unutar dva do 14 dana od izloženosti bakteriji, obično nalikuju gripi, a najčešće uključuju:

– povišenu tjelesnu temperaturu iznad 40°C

– kašalj, sa ili bez sluzi

– bolove u mišićima

– bol u prsima

– otežano disanje

– glavobolje

– umor

– mučninu i povraćanje

– proljev

Legionela može izazvati i Pontijačku groznicu – akutnu respiratornu bolest bez upale pluća.

Simptomi su kao gore navedeni te nije opasna po život. No, legionarska bolest može imati i teži klinički oblik koji uključuje upalu pluća, a može zahvatiti i druge organe poput jetre, bubrege, probavni trakt i središnji živčani sustav.

Kako se prenosi legionela?

Legionela može obitavati u mnogim vodoopskrbnim sustavima velikih zgrada, a do zaraze dolazi prskanjem iz tuša, slavine ili hidromasažne kade.

Bakterija se može nalaziti i u:

– spremnicima tople vode i grijačima

– javnim bazenima

– bazenima za porode

– rashladnim tornjevima

– sustavu klimatizacije

– ukrasnim fontanama

Osim udisanjem kapljica vode, infekcija se može prenijeti i na druge načine, uključujući aspiraciju – kada tekućina slučajno uđe u vaša pluća, obično zato što kašljete ili se gušite dok pijete te izloženost friškoj zemlji tijekom rada u vrtu ili korištenjem kontaminiranog tla.

Legionarska bolest: Prevencija i liječenje

Istraživanja pokazuju da nisu svi koji su izloženi legioneli odmah potencijalno oboljeli.

Veći rizik od razvoja legionarske bolesti imaju oni s narušenim imunološkim sustavom, stariji od 50 godina, pacijenti s kroničnom bolešću pluća, karcinomom ili dijabetesom, oni koji puše cigarete te radnici u zatvorenim zgradama.

Legionarska bolest se dijagnosticira krvnog pretragom ili testiranjem urina na prisutnost antigena legionele. Antigeni su tvari koje tijelo prepoznaje kao štetne te proizvodi imunološki odgovor na antigene u borbi protiv infekcije.

Da bi ustvrdio da je riječ o legioneli, liječnik može testirati sluz ili pljuvačku. Osim toga, dijagnoza se postavlja i na temelju rendgenske snimke pluća i mikrobioloških metoda.

Liječenje legionele se provodi specifičnom terapijom antibioticima i to na vrijeme, čim se posumnja na bolest, jer kasnija primjena možda neće polučiti očekivane rezultate.

Kod prevencije zaraze legionelom ključno je provoditi važne mjere sprečavanja zaraze.

To su, primjerice, redovito pražnjenje i čišćenje bazena, dezinfekcija rashladnih sustava, dezinfekcija vode u bazenima i kupalištima klorom te održavanje sustava vode u bolnicama i javnim zgradama na temperaturi većoj od 60 °C, a sustava hladne vode na manje od 20 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Velike promjene u školama: Ukida se jesenski odmor, a evo što se još mijenja

Objavljeno

-

By

Unsplash/MChe Lee

Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.

Skraćuje se i trajanje proljetnih praznika

Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.

Prema izmjenama odluke, koje su prošle javno savjetovanje i koje bi uskoro trebale biti objavljene u Narodnim novinama, nastava za maturante traje do petka 23. svibnja 2025., a za ostale učenike do petka 13. lipnja 2025., umjesto 18. lipnja kako je ranijom odlukom predviđeno.

Ukida se jesenski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024.

Nepromijenjen ostaje prvi dio zimskog odmora koji traje dva tjedna, odnosno od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025.. Drugi dio zimskog odmora traje pet dana od 24. do 28. veljače 2025.

Skraćeno je trajanje proljetnih praznika u travnju pa odmor učenika traje pet dana, a počinje u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja. Ranijom odlukom bilo je predviđen od 17. do 27. travnja, s time da bi nastava počela 28. travnja.

Time se, napominju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, otvorio prostor za skraćivanje nastavne godine koja sad traje do 13. lipnja umjesto prije do 18. lipnja, s time da ljetni odmor počinje 16. lipnja 2025.

Nastavna godina za maturante ima 163 nastavna dana, a za ostale učenike 177.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio je u srijedu u izjavi novinarima nakon dodjela nagrada najboljim maturantima da ove izmjene odluke o početku nove školske godine 2024./2025. zadovoljavaju više ili manje sve – škole i roditelje, ali u prvom redu učenike koji onda neće gubiti ništa.

Podsjetio je i da su izmjene određene inicijativom dalmatinskih županija, a razlog tome je aktualna turistička sezona i klimatske promjene.

“Sindikati se uvijek bune”

Na javno savjetovanje došao je, kaže, određen broj komentara koji su ukazivali na neke mogućnosti i, s druge strane, izraženu želju da se pokuša nešto napraviti, a da se ipak praznici u veljači ne ukidaju.

“U tom smislu smo onda presložili ukupni kalendar, škola počinje šest dana ranije, ostaju praznici u veljači i škola će završiti tri dana ranije. Taj dio dana koji je trebalo osigurati osigurali smo na dva mjesta, s jedne strane u proljetnim praznicima i u jesenskim gdje smo onda dobili po jedan-dva dana, uzimajući u obzir da postoje subote i nedjelje koji se preklapaju i na taj način je izrađen ovaj kalendar”, naglasio je Fuchs.

Istaknuo je da su pritom ostali u “relativno komotnom” razdoblju od 163 dana za maturante, zakonski okvir je 160, za ostale je 170 radnih dana, a u ovom slučaju imamo 177.

Ministar je komentirao sindikat Preporod koji je ustvrdio da je najavljeni rast plaća dužnosnicima prevelik. “Sindikat Preporod se uvijek buni, on se buni i kad rastu i kad ne rastu, prema tome njihova stvar”, rekao je.

Na upit je li povećanje plaća od 60 posto primjereno, odgovorio je da se može postaviti pitanje je li primjereno da su plaće u sustavu odgoja i obrazovanja i javnih službi rasle više od 60 posto od trenutka kada su svi svo vrijeme na istim pozicijama “ne znam koliko godina”, a sve plaće dužnosnika su cijelo to vrijeme stajale na potpuno istoj razini.

Iako ne zna koliko će im u konačnici plaće rasti, drži da je vrijeme da do rasta dođe.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POSEBNO U UVALAMA / Sve je više meduza na Jadranu, vole toplo more

Objavljeno

-

By

Zbog dugotrajnih vrućina ovih dana bilježimo i rekordne temperature mora koje utječu na cijeli morski ekosustav. Naime, već dulje vrijeme pojačano cvjeta more na sjevernom Jadranu, a sve je više i meduza, posebice u uvalama gdje je more pliće i brže se zagrijava.

Omiljena dječja igra u ove vruće dane nekima baš i neće ostati u dobrom sjećanju.

– Mama se dodavala sa sestrom i odjednom sam samo čula da sestra viče: peče me, peče me! i morala je ići brzo van, ispričala je Leana Horvat.

Jer već nekoliko dana na ovoj murterskoj plaži odvija se isti scenarij.

– Tu ležimo na plaži i svaki dan tu djeca plaču, viču da ih je meduza opekla, pa smo ih išli malo poloviti, s tim natikačama smo ih lovili pa smo ih nosili svako malo, otkrio je Ivor Levar.

Opeklinu treba dobro isprati morskom vodom i hladiti oblozima.

– Mogu stavljati jabučni ocat ako se rana nije otvorila ili kod doktora po kremu, kombinaciju kortikosteroida i antibiotika, čisto da brže saniramo tu ozljedu, kazao je dr. med. Ivan Stegić, liječnik obiteljske medicine.

Ove male hidromeduze nisu opasne, a zbog zagrijavanja mora pojavile su se u blizini plaža već potkraj lipnja.

– Jednostavno, mi smo navikli na njih, nisu oni česta pojava, ali dobro je – nije toliko opasno, malo peče, baš je njega neki dan malo opekla, ispričao je Vinko Šegota.

– Tu i tu (me opekla), ali, ništa opasno, ništa strašno, normalno, sve je ok, kazao je Nikola Šegota.

A čini se da će postati normalna, ističu stručnjaci, povećana brojnost meduza u našem moru. Jer iz godine u godinu ono se sve više zagrijava, a meduze vole – toplo more.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu