Connect with us

Hrvatska

Plenković: Neću reći na koga me ljepotan s Pantovčaka podsjeća

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Grad Karlovac, gdje se sastao sa zamjenicom župana koja obnaša dužnost karlovačke županice Martinom Furdek Hajdin i gradonačelnikom Damirom Mandićem.

Na pitanje zašto je odbio položiti vijenac zajedno s predsjednikom Milanovićem na obilježavanju 30. obljetnice akcije Plitvice.

– Nikada nije bilo predviđeno zajedničko polaganje vijenaca niti je nas kao Ured Vlade to pitao, rekao je Plenković.

Osvrnuo se na sastanak ministra Beroša s predstavnicima veledrogerija rekavši kako vjeruje da će uspjeti pronaći rješenje.

– Svaki put dolazimo u istu situaciju pa se kreira veliki pritisak kada veledrogerije angažiraju PR agencije, zovu medije da se to pitanje postavi sto puta. Mi smo prije tri mjeseca dali milijardu i 350 milijuna kuna, još 300 i nešto milijuna kuna za ljekarne. Beroš  i Marić vode o tome računa, naći će rješenje. Troškovi u zdravstvu su veliki. Beroš ima zadaću da razgovara s njima, rekao je premijer.

– Zadaća ministra Beroša i svih ljudi na čelnim funkcijama zdravstvenih ustanova je da vode računa o rashodima i financijama jer troškovi u zdravstvu stalno rastu. Uvijek ima prostora da nešto košta manje nego što košta trenutno. To je prvi korak, a sve ostalo je dio šire reforme zdravstvenog sustava.

Dug prema veledrogerijama


Na pitanje kolika je odgovornost ministra Beroša, Plenković je rekao da nije primijetio niti jedan slučaj da je nekome nedostajalo lijekova.

– Ako se dogodila situacija da je nekome falio lijek duže od jedan dan, ja bih to volio znati. Dostavljat će oni lijekove, siguran sam, tako je svaki put.

– Reforma zdravstva traje, sigurno ste pratili koliko je zakona u zdravstvu izmijenjeno, koliko se radi na povezivanju zdravstvenih ustanova, koliko se nastoji zdravstvene usluge učiniti dostupnijima. Uz sve ovo koliko nas je koštala kriza covida, mislim da je situacija realna, rekao je.

Na pitanje može li kategorički potvrditi da neće ići na povećanje doprinosa, Plenković je rekao da o toj temi nisu raspravljali na razini Vlade te da nema namjeru odgovarati na hipotetska pitanja.

– Bit će lijekova, veledrogerije će ih dostavljati, niti jedan pacijent neće ostati bez lijekova. U ovom trenutku 3,5 milijarde kuna nisu opcija, poručio je pacijentima i predstavnicima veledrogerija.

– Snažni su oni, imaju velike zarade, ne vidim da je itko od njih gladan kruha, dodao je.

– Čudo su ove agencije koje rade za veledrogerije, ja ću ih tražiti da rade za Vladu.

Nove mjere 

Premijer je komentirao i nove mjere Stožera.


– Nije na meni da podržavam ili ne. Ublažavanje mjera mora ići u korak s osobnom odgovornošću. Nošenje maski je u svakom slučaju korisno. Tu smo abecedu prošli prije godinu dana.

Danas zasjeda Državno sudbeno vijeće, a Plenković je rekao da ne zna kakve će odluke donijeti jer Vlada nema veze s DSV-om.

– DSV je sastavljeno od sudaca, profesora prava i gotovo simbolično jedno predstavnika parlamentarne većine i jednog oporbe. Nemam uvid u to kako ti ljudi razmišljaju. Mi smo rekli da je pravosuđe neovisno.

Na pitanje je li sudac Turudić dobar odabir, Plenković je rekao da se previše toga povezuje s HDZ-om.

– Ja sam ga možda sreo jednom ili dvaput u životu. Previše je tog imputiranja i povezivanja s HDZ-om. Nikada niti u jednom trenutku nisam znao što je na dnevnom redu DSV-a. Važno je da vidimo tu jasnu podjelu odgovornosti i nadležnosti. Nikako nije dobro da se nastoji dovesti u pitanje nešto što smo zajednički odlučili prije desetak godina, a to je da se suci biraju od strane tijela u kojem je utjecaj politike sveden na minimum.

O Milanoviću

– MUP je bio organizator. Nas nitko nije pitao za zajednički protokol. Vidim da je to iskoristio kao da mi nismo htjeli zajednički protokol i što da ja nisam htio da se mi sretnom “face to face”? U ovom cijelom kontekstu što ono radi oko Vrhovnog suda, on je trebao doći na konferenciju o potresu pa je naglo otkazao.

– Prolazimo fazu normalizacije ovog što slušamo. Što se više ponavlja takav stil u političkom prostoru, ispada da je to normalno, a sve što gledamo je nenormalno. Imamo ponašanje koje je nemoralno. Zašto je iskompleksirano? Imate nekoga tko ničim izazvan govori koliko je dobio glasova na izborima. Nek’ se sjeti izbora 2016., porazio sam ga na parlamentarnim izborima, nakon čega je dao ostavku na čelo SDP-a. Tko je pobijedio na izborima 2011. -Velika koalicija? Dogodio se Bajić, slučaj Sanader, pobijedio bi tada bilo tko tko je bio na čelu SDP-a, rekao je.

Kazao je i da on već četiri godine čeka da ga Milanović nazove i čestita mu na pobjedi.

-Teško je izgubiti i stalno godinama ponavljati te frustracije. Treba tražiti korijene ovakvog ponašanja. Što se tiče ljubomornosti, on bi htio da su ovlasti predsjednika veće nego što jesu. Takav je Ustav. Kad je bio premijer, pitao se je li ta funkcija uopće potrebna. Sada neka živi u ovlastima koje ima. Uz respekt Sabora, uz respekt Vlade, tu je kvaka broj dva. Kvaka broj tri su laži, a odnosi na proces predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. ako netko zna što su propisi, do momenta do kad nije završio natječaj, ja ništa nisam čuo od njega ili bilo koga drugoga da ima problem sa zakonom o sudovima. Zbog njegovih propusta sada svjedočimo silovanju procedure. Iz aviona je bilo jasno da je to protuzakonito. Nije zakon o sudovima izmišljen da bi smanjio ovlasti predsjednika, nego da bi proces predlaganja predsjednika Vrhovnog suda učinio transparentnima. Mi sada umjesto da se tada javilo još 5, 10 kandidata koji su kvalificirani, pa da je predsjednik mogao imati niz opcija i vidjeti tko je bolji, a sada lijen si, propustiš rokove, ideš silovati proceduru, de facto unaprijed osudiš na propast kandidaturu profesorice koju predlažeš. On je napravio grešku. I što sad, napišeš neko pismo, njemu je valjda ispod časti napisati pa ga napiše bivši ministar pravosuđa koji je aplaudirao zakonu o sudovima da se raspiše novi natječaj. Nepotrebni cirkus garniran političkim i retoričkim divljaštvom i nekulturom. Čujem danas da je bilo i prostih riječi. To nije razina kulture i komunikacije dostojna predsjednika Republike. Razumijem da je SDP frustriran, izgubili su dvoje izbore, Milanović vodi za ruku Grbina ne bi li se vidjelo da postoji neka ljevica, i teško im je, ali za to postoje izbori. Neka žive do kraja ovog mandata i probaju ponovno 2024.

– Čuli ste od jednog predstavnika Mosta što ih frustrira – da je na vlasti parlamentarna većina u kojoj je HDZ glavna stranka, a oni su svi u opoziciji. Zašto?  Zato jer smo ljevicu porazili u srpnju. Zašto su Domovinski pokret i Most ostali u opoziciji, ne radi nas nego njih. To su bili kategorički stavovi, hoćemo eventualno s HDZ-om, ali nećemo s premijerom i predsjednikom HDZ-a. Pa da na trepavicama stojite ne možete dobiti koaliciju s takvim izjavama u kampanji. I onda dolazi do eskalacije divljaštva na primjerima na kojima ga ne treba biti. Zar mislite da mi ne želimo reformu pravosuđa?  Važno je da javnost razdijeli političke pamflete predsjednika i predstavlja se isključivo za predsjednika lijeve oporbe, a nastoji se svidjeti krajnje desnoj na temi retorike koja ide protiv Pupovca. Da ovo rad predsjednik iz HDZ-a mi bi imali revoluciju, vilama bi došli na Pantovčak. On toliko suptilno govori o Srbima da sam ja uvjeren da se oni osjećaju super, nikad bolje, sigurno, dostojanstveno, respektira ih.

O uvredama i basnama

Milanović je jutros rekao za premijera da je nilski konj, a on sokol.

– Ja sad imam izbor hoću li se baciti u blato ili ostati iznad, što je zdravije za hrvatsko društvo?  Hoćete da krenem u nabrajanje životinja na koje me on podsjeća, da ovo pretvorimo u basnu? Ja imam malu djecu koja mi daju silnu energiju i snagu za sve izazove s kojima smo suočeni. Ja imam izbor, hoćemo li se baviti basnama, filmovima, ili ćemo se baviti odgovornim poslom? Odustat ću od odgovora o nekoj životinji na koju bi me predsjednik nadasve normalan, fin, kulturan, lijep,  kakvi ružan, ljepotan Pantovčaka, mogao podsjećati. Je li to ok? Danas sam dobre volje pa ne želim da se moja dobra volja pokvari njegovim primitivnim izjavama, a ne želim njemu pogoršati dan.

Plenković je rekao kako misli da ga Milanović preslabo poznaje.

– Pitajte ljude koji me malo bolje znaju jesam li ja preozbiljan. S ovim što on pušta okolo o meni, ne znamo se dobro. Ako nekog znaš dobro, ne vrijeđaš toliko. Nije problem, možemo u basne, uvrede, epitete, ali danas mi se ne da.

Predsjednik je rekao da je nemoguće da njih dvojica sjednu skupa oči u oči.

– On mi je neki dan izborio da hrvatski diplomati ne idu na nove destinacije zahvaljujući meni. Ne. Javnost mora znati da ne idu jer nisu imenovani zahvaljujući njemu, on je dobio listu i sa gnušanjem ju odbio. On traži 50-50, a ja kažem da ne ide tako. Nisu ti ljudi ni moji ni njegovi, to su profesionalci. Ti ljudi nisu išli u proceduru jer on to blokira. Ja na 50-50 neću pristati. Sve on blokira time što uvjetuje podjelu 50-50, toga nema i nikada nije postojalo, ni u doba ljubazne kohabitacije. On nama nije dao niti jedno ime, a mi smo ih dali dosta. On kaže dajte mi pola punih, pola praznih.

– Ako je ovo politički stunt za podršku ljevici na lokalnim izborima, ali neka onda kaže da nije predsjednik svih građana, igram samo za milijun koji su glasovali za mene i za moje drugare na izborima u svibnju. Nikakav okvir kvazi čišćenja ribe od glave i reforme pravosuđa s prvom osobom Vrhovnog suda se ne događa. 

– Nemam ja s nikim problem sjesti, nemam sad potrebe s njim sjesti. Čovjek je rekao da će se konzultirati, a onda je krenuo bez konzultacija i s uvredama. Što ćemo sad, do koga je to, mene ili njega? Ako mislite da je to normalno i korisno, da zaslužuje aplauz, da je dobro za društvo…Prošla su vremena za razgovor u četiri oka. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu