Connect with us

Hrvatska

Plenković: Neću reći na koga me ljepotan s Pantovčaka podsjeća

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Grad Karlovac, gdje se sastao sa zamjenicom župana koja obnaša dužnost karlovačke županice Martinom Furdek Hajdin i gradonačelnikom Damirom Mandićem.

Na pitanje zašto je odbio položiti vijenac zajedno s predsjednikom Milanovićem na obilježavanju 30. obljetnice akcije Plitvice.

– Nikada nije bilo predviđeno zajedničko polaganje vijenaca niti je nas kao Ured Vlade to pitao, rekao je Plenković.

Osvrnuo se na sastanak ministra Beroša s predstavnicima veledrogerija rekavši kako vjeruje da će uspjeti pronaći rješenje.

– Svaki put dolazimo u istu situaciju pa se kreira veliki pritisak kada veledrogerije angažiraju PR agencije, zovu medije da se to pitanje postavi sto puta. Mi smo prije tri mjeseca dali milijardu i 350 milijuna kuna, još 300 i nešto milijuna kuna za ljekarne. Beroš  i Marić vode o tome računa, naći će rješenje. Troškovi u zdravstvu su veliki. Beroš ima zadaću da razgovara s njima, rekao je premijer.

– Zadaća ministra Beroša i svih ljudi na čelnim funkcijama zdravstvenih ustanova je da vode računa o rashodima i financijama jer troškovi u zdravstvu stalno rastu. Uvijek ima prostora da nešto košta manje nego što košta trenutno. To je prvi korak, a sve ostalo je dio šire reforme zdravstvenog sustava.

Dug prema veledrogerijama


Na pitanje kolika je odgovornost ministra Beroša, Plenković je rekao da nije primijetio niti jedan slučaj da je nekome nedostajalo lijekova.

– Ako se dogodila situacija da je nekome falio lijek duže od jedan dan, ja bih to volio znati. Dostavljat će oni lijekove, siguran sam, tako je svaki put.

– Reforma zdravstva traje, sigurno ste pratili koliko je zakona u zdravstvu izmijenjeno, koliko se radi na povezivanju zdravstvenih ustanova, koliko se nastoji zdravstvene usluge učiniti dostupnijima. Uz sve ovo koliko nas je koštala kriza covida, mislim da je situacija realna, rekao je.

Na pitanje može li kategorički potvrditi da neće ići na povećanje doprinosa, Plenković je rekao da o toj temi nisu raspravljali na razini Vlade te da nema namjeru odgovarati na hipotetska pitanja.

– Bit će lijekova, veledrogerije će ih dostavljati, niti jedan pacijent neće ostati bez lijekova. U ovom trenutku 3,5 milijarde kuna nisu opcija, poručio je pacijentima i predstavnicima veledrogerija.

– Snažni su oni, imaju velike zarade, ne vidim da je itko od njih gladan kruha, dodao je.

– Čudo su ove agencije koje rade za veledrogerije, ja ću ih tražiti da rade za Vladu.

Nove mjere 

Premijer je komentirao i nove mjere Stožera.


– Nije na meni da podržavam ili ne. Ublažavanje mjera mora ići u korak s osobnom odgovornošću. Nošenje maski je u svakom slučaju korisno. Tu smo abecedu prošli prije godinu dana.

Danas zasjeda Državno sudbeno vijeće, a Plenković je rekao da ne zna kakve će odluke donijeti jer Vlada nema veze s DSV-om.

– DSV je sastavljeno od sudaca, profesora prava i gotovo simbolično jedno predstavnika parlamentarne većine i jednog oporbe. Nemam uvid u to kako ti ljudi razmišljaju. Mi smo rekli da je pravosuđe neovisno.

Na pitanje je li sudac Turudić dobar odabir, Plenković je rekao da se previše toga povezuje s HDZ-om.

– Ja sam ga možda sreo jednom ili dvaput u životu. Previše je tog imputiranja i povezivanja s HDZ-om. Nikada niti u jednom trenutku nisam znao što je na dnevnom redu DSV-a. Važno je da vidimo tu jasnu podjelu odgovornosti i nadležnosti. Nikako nije dobro da se nastoji dovesti u pitanje nešto što smo zajednički odlučili prije desetak godina, a to je da se suci biraju od strane tijela u kojem je utjecaj politike sveden na minimum.

O Milanoviću

– MUP je bio organizator. Nas nitko nije pitao za zajednički protokol. Vidim da je to iskoristio kao da mi nismo htjeli zajednički protokol i što da ja nisam htio da se mi sretnom “face to face”? U ovom cijelom kontekstu što ono radi oko Vrhovnog suda, on je trebao doći na konferenciju o potresu pa je naglo otkazao.

– Prolazimo fazu normalizacije ovog što slušamo. Što se više ponavlja takav stil u političkom prostoru, ispada da je to normalno, a sve što gledamo je nenormalno. Imamo ponašanje koje je nemoralno. Zašto je iskompleksirano? Imate nekoga tko ničim izazvan govori koliko je dobio glasova na izborima. Nek’ se sjeti izbora 2016., porazio sam ga na parlamentarnim izborima, nakon čega je dao ostavku na čelo SDP-a. Tko je pobijedio na izborima 2011. -Velika koalicija? Dogodio se Bajić, slučaj Sanader, pobijedio bi tada bilo tko tko je bio na čelu SDP-a, rekao je.

Kazao je i da on već četiri godine čeka da ga Milanović nazove i čestita mu na pobjedi.

-Teško je izgubiti i stalno godinama ponavljati te frustracije. Treba tražiti korijene ovakvog ponašanja. Što se tiče ljubomornosti, on bi htio da su ovlasti predsjednika veće nego što jesu. Takav je Ustav. Kad je bio premijer, pitao se je li ta funkcija uopće potrebna. Sada neka živi u ovlastima koje ima. Uz respekt Sabora, uz respekt Vlade, tu je kvaka broj dva. Kvaka broj tri su laži, a odnosi na proces predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. ako netko zna što su propisi, do momenta do kad nije završio natječaj, ja ništa nisam čuo od njega ili bilo koga drugoga da ima problem sa zakonom o sudovima. Zbog njegovih propusta sada svjedočimo silovanju procedure. Iz aviona je bilo jasno da je to protuzakonito. Nije zakon o sudovima izmišljen da bi smanjio ovlasti predsjednika, nego da bi proces predlaganja predsjednika Vrhovnog suda učinio transparentnima. Mi sada umjesto da se tada javilo još 5, 10 kandidata koji su kvalificirani, pa da je predsjednik mogao imati niz opcija i vidjeti tko je bolji, a sada lijen si, propustiš rokove, ideš silovati proceduru, de facto unaprijed osudiš na propast kandidaturu profesorice koju predlažeš. On je napravio grešku. I što sad, napišeš neko pismo, njemu je valjda ispod časti napisati pa ga napiše bivši ministar pravosuđa koji je aplaudirao zakonu o sudovima da se raspiše novi natječaj. Nepotrebni cirkus garniran političkim i retoričkim divljaštvom i nekulturom. Čujem danas da je bilo i prostih riječi. To nije razina kulture i komunikacije dostojna predsjednika Republike. Razumijem da je SDP frustriran, izgubili su dvoje izbore, Milanović vodi za ruku Grbina ne bi li se vidjelo da postoji neka ljevica, i teško im je, ali za to postoje izbori. Neka žive do kraja ovog mandata i probaju ponovno 2024.

– Čuli ste od jednog predstavnika Mosta što ih frustrira – da je na vlasti parlamentarna većina u kojoj je HDZ glavna stranka, a oni su svi u opoziciji. Zašto?  Zato jer smo ljevicu porazili u srpnju. Zašto su Domovinski pokret i Most ostali u opoziciji, ne radi nas nego njih. To su bili kategorički stavovi, hoćemo eventualno s HDZ-om, ali nećemo s premijerom i predsjednikom HDZ-a. Pa da na trepavicama stojite ne možete dobiti koaliciju s takvim izjavama u kampanji. I onda dolazi do eskalacije divljaštva na primjerima na kojima ga ne treba biti. Zar mislite da mi ne želimo reformu pravosuđa?  Važno je da javnost razdijeli političke pamflete predsjednika i predstavlja se isključivo za predsjednika lijeve oporbe, a nastoji se svidjeti krajnje desnoj na temi retorike koja ide protiv Pupovca. Da ovo rad predsjednik iz HDZ-a mi bi imali revoluciju, vilama bi došli na Pantovčak. On toliko suptilno govori o Srbima da sam ja uvjeren da se oni osjećaju super, nikad bolje, sigurno, dostojanstveno, respektira ih.

O uvredama i basnama

Milanović je jutros rekao za premijera da je nilski konj, a on sokol.

– Ja sad imam izbor hoću li se baciti u blato ili ostati iznad, što je zdravije za hrvatsko društvo?  Hoćete da krenem u nabrajanje životinja na koje me on podsjeća, da ovo pretvorimo u basnu? Ja imam malu djecu koja mi daju silnu energiju i snagu za sve izazove s kojima smo suočeni. Ja imam izbor, hoćemo li se baviti basnama, filmovima, ili ćemo se baviti odgovornim poslom? Odustat ću od odgovora o nekoj životinji na koju bi me predsjednik nadasve normalan, fin, kulturan, lijep,  kakvi ružan, ljepotan Pantovčaka, mogao podsjećati. Je li to ok? Danas sam dobre volje pa ne želim da se moja dobra volja pokvari njegovim primitivnim izjavama, a ne želim njemu pogoršati dan.

Plenković je rekao kako misli da ga Milanović preslabo poznaje.

– Pitajte ljude koji me malo bolje znaju jesam li ja preozbiljan. S ovim što on pušta okolo o meni, ne znamo se dobro. Ako nekog znaš dobro, ne vrijeđaš toliko. Nije problem, možemo u basne, uvrede, epitete, ali danas mi se ne da.

Predsjednik je rekao da je nemoguće da njih dvojica sjednu skupa oči u oči.

– On mi je neki dan izborio da hrvatski diplomati ne idu na nove destinacije zahvaljujući meni. Ne. Javnost mora znati da ne idu jer nisu imenovani zahvaljujući njemu, on je dobio listu i sa gnušanjem ju odbio. On traži 50-50, a ja kažem da ne ide tako. Nisu ti ljudi ni moji ni njegovi, to su profesionalci. Ti ljudi nisu išli u proceduru jer on to blokira. Ja na 50-50 neću pristati. Sve on blokira time što uvjetuje podjelu 50-50, toga nema i nikada nije postojalo, ni u doba ljubazne kohabitacije. On nama nije dao niti jedno ime, a mi smo ih dali dosta. On kaže dajte mi pola punih, pola praznih.

– Ako je ovo politički stunt za podršku ljevici na lokalnim izborima, ali neka onda kaže da nije predsjednik svih građana, igram samo za milijun koji su glasovali za mene i za moje drugare na izborima u svibnju. Nikakav okvir kvazi čišćenja ribe od glave i reforme pravosuđa s prvom osobom Vrhovnog suda se ne događa. 

– Nemam ja s nikim problem sjesti, nemam sad potrebe s njim sjesti. Čovjek je rekao da će se konzultirati, a onda je krenuo bez konzultacija i s uvredama. Što ćemo sad, do koga je to, mene ili njega? Ako mislite da je to normalno i korisno, da zaslužuje aplauz, da je dobro za društvo…Prošla su vremena za razgovor u četiri oka. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu