Svijet
2023. – godina ratova i klimatskih ekstrema
Odlazi još jedna godina. Kada je o politici riječ, 2023. – prepuna sporenja, sukoba i teško rješivih ratova – nije donijela ništa novo osim još većeg meteža i kaosa. Međunarodna zajednica više nego ikada prije pokazala je svu svoju jalovost i bezidejnost. Nisu izostale ni prirodne katastrofe od kojih nije bio izuzet nijedan dio svijeta.
Godina 2023. bila je teška. Ako je na svjetskoj političkoj sceni ičega nedostajalo, onda su to bile dobre vijesti i barem malo optimizma.
Od ukrajinske protuofenzive očekivalo se mnogo, no donijela je malo, i to uz visoku cijenu. Mete se ne biraju.
– Danas su ruski teroristi izveli napad koji se ne može nazvati ni životinjskim činom – jer to bi bila uvreda životinjama. Namjerni raketni napad na selo u regiji Harkiv, na običnu trgovinu i kafić. Poginulo je više od 50 osoba, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
Zapad uvjerava Kijev da neće ostati sam.
– Putin je mislio da je Ukrajina slaba i da je Zapad podijeljen. On računa da se nećemo držati zajedno. Vjerujem da on to sada ne misli, govorio je Joe Biden, američki predsjednik.
Zapad se ipak umorio od Ukrajine i njezinih problema. Američki Kongres blokirao je obećane milijarde dolara pomoći, ni Europa nije bolja. Bruxelles je otvorio pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom.
Bliski istok
Bliski istok izgledao je obećavajuće do rujna 2023. No 7. listopada sve se promijenilo. Vojno krilo palestinskog Hamasa, koji upravlja pojasom Gaze, izvelo je najbrutalniji napad na Izrael u više od 7 desetljeća njegova postojanja. 1200 ubijenih Izraelaca, otmica više od 240 osoba rezultirali su žestokim izraelskim razaranjem Gaze.
– Građani Izraela, mi smo u ratu, ne u operaciji ili borbenim akcijama, nego u ratu, rekao je tada Benjamin Netanyahu, izraelski premijer.
U dva mjeseca sukoba poginulo je više od 21 tisuće ljudi, deseci tisuća su ozlijeđeni, a više od 100.000 zgrada sravnjeno je sa zemljom. I to nije sve, Palestinci, koji gotovo i ne primaju pomoć, na rubu su gladi i prijete im epidemije.
Zapad je pokazao potpunu nemoć. Slaže se jedino u tome da se bliskoistočni problem može riješiti isključivo stvaranjem dviju samostalnih država.
Razorni potres
Tursku i Siriju pogodio je potres jakosti 7.8 prema Richteru, jedan od najsmrtonosnijih u 21. stoljeću, koji je odnio 60.000 života.
Klimatski ekstremi
Danil, Freddy, Lee, Otis, Tammy, Ophelia – nazivi su ciklona, uragana, tajfuna i oluja koji su se izmjenjivali i harali diljem svijeta. Zajedničko im je pustošenje, velike ljudske žrtve i teško procjenjiva materijalna šteta.
Temperature u svijetu rušile su sve rekorde. Klimatolozi tvrde da tako visoke nisu bile posljednjih 125 tisuća godina. Nije bilo dijela svijeta u kojem nisu ostavile ekstreman trag – izbijali su požari, suše, poplave. Dobro je to što su porasla ukupna ulaganja u čistu energiju, no proizvodnja fosilnih goriva i emisija i dalje raste.
Kraj epidemije
U svibnju je Svjetska zdravstvena organizacija zbog drastičnog pada broja oboljelih od COVID-a proglasila kraj pandemije. U tri godine odnijela je oko 7 milijuna života, no stvarni brojevi otprilike su tri puta veći, smatraju stručnjaci.
Indija je, preskočivši Kinu, postala najmnogoljudnija zemlja.
Svjetska politička scena ostala je bez Silvija Berlusconija, Henryja Kissingera, Marttija Ahtisaarija.
Svijet
Policija ga poslala “u krevet”: Vozač putničkog autobusa vozio 27 sati bez pauze
Vozač putničkog autobusa vozio je iz Italije u Njemačku oko 27 sati bez pauze. To je utvrdila policija koja ga je zaustavila u srijedu ujutro u Hechingenu, u Baden-Württembergu.Policija je utvrdila kako je 53-godišnji vozač autobusa koji je prometovao prema Hessenu, bez pauze vozio 27 sata, piše Fenix.
Kako bi prikrio prekršaj vezan za obvezno uzimanje odmora, koristio se karticom vozača koja nije njegova. Kartica vozača služi za identifikaciju vozača te omogućuje pohranu podataka o aktivnosti vozača.
Kako je priopćila policija, potpuno umornog vozača prvo su poslali na spavanje. Vozač mora odgovarati zbog sumnje da je krivotvorio dokaze.
Za grupu od 30 osoba organiziran je novi autobus. Ostatak puta vozio je vozač iz Baden-Württemberga.
Svijet
Kini porasli uvoz i izvoz, potražnja se oporavlja
Kineski izvoz i uvoz ponovo su porasli u travnju, pokazali su danas podaci carinske uprave, signalizirajući poboljšanje domaće i inozemne potražnje.
Izvoz je u travnju porastao za 1.5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, utvrdio je statistički ured. U ožujku se smanjio prvi puta od studenog, i to za 7.5 posto.
Oporavlja se potražnja
Uvoz je poskočio za 8.4 posto. U ožujku se smanjio za 1.9 posto.
Višak u kineskoj robnoj razmjeni sa svijetom poskočio je u travnju za 23.6 posto, na 72.35 milijardi dolara.
Uvoz ugljena uvećan je za jedanaest posto, na 45.25 milijuna metričkih tona, budući da su proizvođači električne energije pojačali nabavu pred vrhunac ljetne potrošnje.
Uvoz željezne rude porastao je za 1.1 posto, blaže nego u ožujku kada su pojedini kupci iskoristili povoljnije cijene za nabavu, računajući da će i potražnja i cijene snažno porasti u ostatku godine.
Uvoz soje poskočio je za 18 posto, također potaknut povoljnim cijenama koje su pritisnule obilne isporuke iz Brazila.
U prva tri ovogodišnja mjeseca izvoz i uvoz porasli su na godišnjoj razini za 1.5 posto.
Svijet
Četiri europske zemlje mogle bi uskoro priznati Palestinu
Irska, Španjolska, Slovenija i Malta razmatraju priznanje palestinske države 21. svibnja, prenijela je irska državna televizija.
RTE News je sinoć prenio kako su se intenzivirali razgovori između Dublina, Madrida, Ljubljane i La Valette o potencijalnom zajedničkom priznanju palestinske državnosti.
Čeka se glasanje na Općoj skupštini UN-a
Irska televizija tvrdi kako te zemlje čekaju glasanje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. svibnja koje bi moglo rezultirati otvaranjem puta Palestine prema članstvu u toj organizaciji.
Četiri zemlje su u zajedničkom priopćenju 22. ožujka rekle kako su dogovorile prvi korak prema priznanju Palestine.
Španjolska i Irska dugo su zagovornice prava Palestinaca. Ova inicijativa dolazi u vrijeme dok međunarodna zajednica zbog velikog broja poginulih civila u izraelskoj ofenzivi na Gazu poziva na primirje i dugotrajno rješenje za mir u regiji.
Od 1988. palestinsku državu priznalo je 139 od 193 članica Ujedinjenih naroda.
Izrael tvrdi da plan četiri europske zemlje predstavlja „nagradu za terorizam” koja će smanjiti šanse na pregovorima o miru u Gazi.
-
Magazin2 dana prije
HOROSKOP ZA 09.05.2024.
-
Svijet1 dan prije
Europska zemlja u kojoj se najduže živi, a sada je jasno i zašto
-
Hrvatska2 dana prije
Dva hrvatska obalna grada uvrštena među 10 najboljih u Europi
-
Magazin2 dana prije
Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje