Connect with us

Hrvatska

Čak 44,9 % građana u strahu da će izgubiti posao u sljedećoj godini

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Član uprave Val grupe Mario Dukarić u Newsroomu N1 televizije je komentirao rezultate najnovije analize stavova, uvjerenja i očekivanja hrvatskih građana na kraju ove gospodarski izazove godine. Grupa je istraživanje provela u suradnji s agencijom Ipsos na reprezentativnom uzroku korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, dok je povjerenje u medije, institucije i kompanije u padu.

“U trenutku provođenja istraživanja, krajem listopada ove godine, inflacija je bila rekordna. Iznosila je 13,2 % i naše je istraživanje pokazalo da je 91 % ispitanika osjetilo povećanje cijena. Također, 61,2 % je to osjetilo na svojoj koži kroz pad kupovne moći.”

“Državni zavod za statistiku objavio je da se porast cijena dogodio gotovo u svim kategorijama. Nije tome uzrok samo povećana cijena energenata nego se to prelilo u sve ostale industrije”, rekao je Dukarić.

Velika većina građana na svojim je novčanicima osjetila rast cijena, ali najviše su pogođeni ljudi srednje kupovne moći: “Oni s višom kupovnom moći kao da su jedva dočekali da izađemo iz krize pa da počnu trošiti, a nažalost ova kategorija ukupnih prihoda do 10 000 kuna mjesečno je stvarno kategorija gdje ljudi žive iz mjeseca uz mjesec. Bit ću grub, ali reći ću da su se oni već navikli živjeti u takvim okolnostima tako da njih to nije toliko iznenadilo, koliko je iznenadilo srednji sloj.”

“Eurostat na razini svih zemalja Europske unije mjeri potrošnju obitelji što se zapravo smatra vrijednošću blagostanja obitelji, a mi smo tu na nekih minus 27 %, dok su druge države poput Njemačke i Nizozemske na 10 % iznad europskog prosjeka.”

Zanimljivo je da se 35,5 % ispitanika izjasnilo da su ove godine trošili više nego lani. Gost Newsrooma ovu pojavu objašnjava mediteranskim “kako ćemo lako ćemo” mentalitetom: “Nijemci su se potpuno drugačije ponašali u ovim okolnostima”, a tek neke od mjera koje Dukarić navodi su gašenje ulične rasvjete i svjetala u izlozima, smanjivanje temperature u stanu, pa čak i kuhanje s poklopcem na loncu jer voda više isparava ako kuhate bez poklopca.”

“Kupci se orijentiraju i temeljem cijene biraju prikladnije proizvode, a tu postoji opasnost za brendove zato što rat sa cijenama nije dobar ni za njih ni za potrošače.

Dukarićev savjet za komunikaciju bredova u krizi je da vrate vrijednosti proizvoda i usluga u prvi plan. “Evidentno je da podrška kompanijama i brendovima koji su dosad naglašavali svoju ekološku i društvenu osjetljivost pada, i to prilično u odnosu na razdoblje od zadnje tri godine. Cijena je dominantna i dolazi na prvo mjesto, ali smatram da to nije put kojim bismo trebali ići.”

Pesimizam je obuhvatio naše društvo

Ispitanici su najviše isticali strahove od rasta cijena, pada kupovne moći te pada životnog standarda. Pritom je zanimljivo da su se žene izjasnile da će više trošiti u sljedećoj godini u odnosu na muške ispitanike. Također, mlade osobe najspremnije su mijenjati svoje navike i isprobavati nove proizvode, dok kod starijih to nije slučaj.

Čak 44,9 % ispitanika u strahu je da će izgubiti posao u sljedećoj godini. “Bilježimo snažan rast vjere u ulaganje u znanje. Znanje je naša najveća valuta, naš najveći kapital. Kroz ovo istraživanje jasno je da će ljudi, prije nego u kupovinu stana i automobila, ulagati u znanje, a taj strah od gubitka posla je posljedično uvjetovan time.”

Zabrinjavajuć je podatak da 50 % mladih u dobi od 18 do 32 godine ima zadršku u planiranju obitelji zbog utjecaja ekonomske situacije. “Svaki drugi mladi čovjek razmišlja hoće li imati dijete u kontekstu ovih ekonomskih kretanja, strahova i inflacije.”

Indeks optimizma prema ovom je istraživanju u izraženom padu. “Pesimizam je obuhvatio naše društvo. Mi trebamo novu nadu i puno više pozitivnih vijesti.” No, pozitivna je činjenica da indeks optimizma u nekim kategorijama pokazuje optimizam građana u obiteljskim odnosima, prijateljstvu i druženjima što Dukarić objašnjava izlaskom iz pandemije zbog koje više cijenimo ove stavke života.

Kad je riječ o niskoj razini povjerenja u institucije i djelatnosti, Dukarić kaže: “Ja volim isticati tezu da bi se naše društvo trebalo naviknuti na dosadne političare i dosadne medije. To nama fali. Možemo jako puno diskutirati o relevantnosti i kvaliteti sadržaja koji je u javnom prostoru, tu mislim i na medije i na političare.”

Dukarić smatra da danas postoji utrka za klikovima, a ljudi jako malo vremena troše na konzumaciju tih vijesti: “Puno im je jednostavnije pročitati Tweet Elona Muska, a rijetko se tko odluči pročitati neki stručni članak na CNN-u ili televiziji koji bi dao šire argumente.”

Posebno je naglasio činjenicu da je “Sadržaj je odavno izgubio bitku u političkoj sferi, kad se suprotstavi određenom dojmu ili javnom performansu.”
Dukarić zato zaključuje da bismo se trebali vratiti “dosadnim medijima i dosadnim političarima”.

PR stručnjak zaključuje da je optimist i da vidi novu generaciju političara na sceni, te smatra da će uz njihovu ustrajnost ljudi to i prepoznati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZABA poslala upozorenje klijentima: Oprez, ne dijelite ove podatke!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zagrebačka banka poslala je upozorenje svojim korisnicima zbog sve češćih pokušaja phishing-prijevara putem e-mailova, SMS-ova ili aplikacija poput WhatsAppa i Vibera.

“Pošiljatelji se predstavljaju kao banka, financijska ili državna institucija, dostavljačka služba i sl. te će Vas pokušati navesti da otvorite poveznicu i unesete svoje:

• kartične podatke (broj kartice, rok valjanosti, CVV/CVC)
• broj tokena i kodove koje generira token (OTP, MAC)

• aktivacijske ključeve za m-zabu /m-token

uz lažnu svrhu, primjerice ažuriranje m-zabe, povrat poreza, primitak uplate, aktivaciju kartice i slično”, navodi ZABA u obavijesti upućenoj klijentima.

Napominju da banke, kao niti bilo koje druge financijske ili državne institucije ili dostavljačke službe, nikad neće tražiti unos navedenih podataka na poveznicama dostavljenim u e-mailu ili poruci.

“Prije davanja bilo kakvih podataka provjerite pošiljatelja i, po mogućnosti, obratite mu se putem telefona i provjerite je li on uistinu pošiljatelj navedene poruke. On-line bankarstvo otvarajte putem stranice www.zaba.hr, a ne putem poveznica dostavljenih e-mailom ili porukama. Ako želite primiti uplatu, uplatitelju je dovoljan Vaš IBAN (Vaš broj računa) te Vaše ime i prezime. Primitak uplate Vi ne autorizirate ni na koji način (ni push-porukom ni tokenom)”, upozoravaju iz ZABA-e.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez: Povlačenje salame iz Konzuma!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske povukao je proizvod K Plus pileća/pureća posebna 500g zbog moguće prisutnosti stranog tijela u proizvodu (komadići najlona ili plastike).

Riječ je o proizvodu pod oznakama LOT broj: 02214475, rok trajanja: 08.07.2023.

Proizvod nije u skladu s europskom uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, a obavijest o povlačenju odnosi se isključivo na spomenuti proizvod.

Proizvođač je talijanska tvrtka Aia Agriocola Italiana Alimentare Sp, a na hrvatsko tržište proizvod stavlja Konzum plus d.o.o.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Počela potražnja za sezonskim radnicima. Ovo su najtraženija zanimanja

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

OVI indeks za siječanj 2023. pokazuje da je potražnja za radom bila 10,1 posto veća no u siječnju lani, pri čemu je broj oglasa zabilježio povećanje u svim regijama, a najviše na sjevernom Jadranu, što upućuje na raniji početak potražnje za sezonskim radom, objavio je EIZ u utorak.

Kako je navedeno u objavi na internetskoj stranici Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za 2,5 posto na mjesečnoj razini.

Rast je još izraženiji na godišnjoj razini jer je 10,1 posto ostvarenih u odnosu na siječanj prošle godine, značajno veća stopa rasta od one zabilježene u posljednjem mjesecu prošle godine kada je iznosila tri posto.

“Nakon što je u posljednjem tromjesečju prošle godine indeks porastao za 4,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini izvjestan je u prvom tromjesečju ove godine iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču”, napomenuli su iz EIZ-a.

Najtraženija zanimanja prodavač, kuhar i knjigovođa

Prodavač, kuhar i knjigovođa su najtraženija zanimanja, dok su konobari ovoga puta pali na četvrto mjesto, a skladištar je zauzeo petu poziciju.

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u siječnju zabilježeno je za zanimanja programer i građevinski radnik, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, knjigovođa i medicinskih sestara, istaknuli su iz EIZ-a.

U odnosu na siječanj 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, s 31,4 na 35,2 posto, kao i niskokvalificirani rad, čiji je udio porastao sa 6,8 na 9,6 posto.

U skladu s trenutnim uvjetima na hrvatskom tržištu rada, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 45,3 na 46 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana također blago povećao, s 46,3 na 46,8 posto.

Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim hrvatskim regijama, najviše na sjevernom Jadranu, i to za čak 44,2 posto, što najvjerojatnije upućuje na to da je ove godine potražnja za sezonskim radom započela nešto ranije nego inače, zamijetili su EIZ-ovi analitičari.

I kontinentalni dio zabilježio povećanje broja oglasa

Kontinentalni dio Hrvatske zabilježio je povećanje broja oglasa, pri čemu je iznenađujuće prednjačila istočna Hrvatska s godišnjom stopom rasta od 17,4 posto. Najveći pozitivan doprinos rastu broja oglasa u istočnoj Hrvatskoj dali su oglasi za kuhare, prodavače i konobare, navedeno je u EIZ-ovoj objavi.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu