Hrvatska
Nova godina i novi zakoni u Hrvatskoj, pogledajte što se mijenja
Velike tvrtke s izrazitijim rastom dobiti u odnosu na četverogodišnji prosjek ove će godine na tu iznadprosječnu dobit platiti jednokratni dodatni porez po stopi od 33 posto, plaće se više neće morati obvezno isplaćivati na tekući račun, a iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom povećan je na 24 tisuće kuna (oko 3.185 eura).
To su tek neke od poreznih novosti koje će se primjenjivati 2023. godini, a koje su regulirane novim zakonima ili zakonskim izmjenama koje su na snagu stupile krajem prošle ili s prvim danom ove godine.
Ovu će godinu svakako obilježiti uvođenje eura, a u pripremama za to prošle je godine, uz temeljni Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, donijeto još 70-ak zakona ili zakonskih izmjena. I dok su neke od tih izmjena definirale samo promjene novčanih iznosa iz kuna u eure, neka su uz to regulirale i neke važne promjene, primjerice kod poreza na dohodak, sprečavanja pranja novca itd.
Dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto
Kraj prošle godine obilježila je rasprava i donošenje Zakona o dodatnom porezu na dobit, a po svemu sudeći će obilježiti i ovu godinu, jer se najavljuju i prijedlozi za ocjenu ustavnosti toga zakona.
Sam zakon izglasan je u Saboru 16. prosinca, u Narodnim novinama je objavljen 22. prosinca a dan nakon te objave je stupio na snagu, dok će porez obveznici morati platiti u ovoj godini. Naime, obveza dodatnog poreza dospjet će im s danom podnošenja poreza na dobit u 2023. godini.
Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će “ekstra profit” platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit.
Taj će dodatni porez platiti kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek (2018. do 2021. godine).
Obveznici poreza su i brodari, i to po tonaži broda.
Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.
Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su lani prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).
Zakon propisuje i neka izuzeća odnosno olakšice koje će se uzimati u obzir prilikom izračuna porezne osnovice, npr. prihodi i dobit koji su rezultat otpisa od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi ili dobit od prodaje materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanju usluga, nerealizirani gubiti poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine, olakšice koje se ostvaruju temeljem Zakona o poticanju ulaganja i sl.
Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, dodatni bi porez obuhvatio 192 poduzetnika, ponajprije u sektorima trgovine, prerađivačke industrije, financijske i djelatnosti osiguranja te građevinarstva.
Vlada također procjenjuje da bi od toga poreza mogla ostvariti proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna.
Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan, da je solidaran i da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima, no poduzetnici su ga popratili oštrim kritikama i porukama da nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki.
Velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim, dizat će ustavne tužbe, najavio je sredinom prosinca predsjednik HUP-a Mihael Furjan.
Porez na dohodak: Povećava se cenzus za uzdržavane članove
S početkom godine na snagu stupa i većina članaka izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, a jedna od važnih odredbi stupila je na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama (151/2022) odnosno 23. prosinca 2022.
Riječ je o odredbi kojom je povećan iznos primitaka koje neka osoba, primjerice učenici i studenti, mogu ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom, a koji je sada utvrđen u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, što iznosi 24 tisuće kuna na godinu (oko 3.185 eura), umjesto dosadašnjih 15 tisuća kuna. Ta će se odredba primjenjivati na postupak godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.
U vezi s time, iz resora financija su najavili i izmjene Pravilnika o porezu na dohododak, a kojima bi se podigla i granica od koje učenici i studenti za isplate primitka za rad preko učeničkih i studentski udruga postaju obveznici poreza na dohodak. Tako će u 2023. učenici i studenti koji ostvare više do 72.000 kuna primitaka (uz fiksni tečaj konverzije to bi bilo oko 9.556 eura) na iznos iznat toga imati obvezu plaćanja poreza na dohodak, dok je dosada taj limit bio 63.000 kuna.
Novina je zakonskih izmjena i da se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun već će se moći isplaćivati na bilo koji “račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet”.
Prema dosadašnjim odredbama, plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.
Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta bi se obveza sada ukinula pa isplate mogu ići na bilo koji račun koji građanin želi, obrazložili su iz resora financija.
Administrativna suradnja u području poreza
Izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza je, u skladu s EU direktivama, proširen i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica i na aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.
Zakonom se, kako su isticali iz resora financija, zbog brzog digitaliziranja gospodarstva i prekogranične dimenzije poslovanja putem tzv. platformi, daljnje jača borba protiv poreznih prijevara, sprječavaju utaje i izbjegavanje plaćanja poreza.
Naime, izmjenama su operateri digitalnih platformi obvezani dostaviti informacije o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.
Obveza izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU.
Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi.
To se odnosi na platforme koje su osnovane u Hrvatskoj (e-kup i dr.) i one koje se nalaze u drugim državama, ali ih koriste naši građani (Booking.com, Glovo, Wolt, Uber i dr), istaknuo je u saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.
U vezi nekretnina najavio je kako će se sada i našoj poreznoj upravi dostaviti i primitci stranih državljana koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, iznajmljuju ih, a primitke ne prijavljuju našoj poreznoj upravi.
Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju operateri platformi regulirana je i izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Sprečavanje pranja novca
Izmjenama tog zakona je uz ostalo smanjen i prag obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama, i to s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.
Taj prag izjednačen je s Francuskom, Italijom i Rumunjskom pa se očekuje da će broj prijava porasti za 5 do 6 puta, procjene su iz saborske rasprave o zakonskim izmjenama.
Njima je također i prag za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa smanjen na 10 tisuća eura.
Zakonskim je izmjenama propisana i registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.
Sukladno izmjenama od početka ove godine automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine obuhvatit će i dohodak od autorskih naknada. Do sada se ta automatska razmjena informacija odnosila na dohodak od nesamostalnog rada, mirovine, primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća, proizvode životnog osiguranja te vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava.
Trgovačka društva: Usklađenje temeljnog kapitala
S uvođenjem eura i trgovačka društva su dužna u svojim poslovnim knjigama iskazivati temeljni kapital u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i propisana pravila zaokruživanja na dvije decimale, predvidio je zakon o uvođenju eura.
Nakon tako provedenog preračunavanja iznosa temeljnog kapitala na dan 1. siječnja 2023. godine, u propisanim će rokovima trebati te iznose uskladiti s propisanim minimalnim iznosima temeljnoga kapitala i njegovih dijelova, koje su regulirane izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, koje stupaju na snagu s uvođenjem eura.
Te izmjene reguliraju i najniže iznose temeljnog kapitala, a za dionička društva to je 25.000 eura (do sada 200.000 kuna), pri čemu nominalni iznos dionice ne može biti manji od jednog eura (do sada 10 kuna).
Za društva s ograničenom odgovornošću najniži iznos temeljnog kapitala je 2500 eura (do sada 20.000 kuna), pri čemu nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10 eura (do sada 200 kuna), a za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću to je jedan euro (do sada 10 kuna), koliko iznosi i najniži nominalni iznos poslovnog udjela.
Za trgovačka će društva to usklađivanje sa zaokruženim iznosima u eurima značiti da će imati ili manji ili veći iznos temeljnog kapitala odnosno bit će nužno izvršiti povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala.
Ako se pri tom usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznos dionica odnosno poslovnih udjela za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala, statutarne rezerve, ostale rezerve te zadržana dobit i neraspoređena dobit poslovne godine.
Ako se, pak, pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica ili poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala.
Trgovačka će društva registracijskom sudu zahtjev za upisom promjena moći podnijeti od početka ove godine, pri čemu će dionička društva to moći podnijeti najkasnije do kraja iduće godine, a društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću će to moći učiniti u iduće tri godine.
Izmjene su predvidjele i da se sve te promjene u sudskom registru provode bez naknade, a poduzetnici su prigovorili na javnobilježničke troškove te propisane rokove.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je stoga u drugoj polovici prosinca najavilo da će se izmjene temeljnog kapitala, zbog usklađivanja s uvođenjem eura, moći provesti bez krajnjih rokova i dodatnih troškova.
Puno članstvo HNB-a u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu
S uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj na snagu stupaju i izmjene Zakona o kreditnim institucijama, kojima se uz ostalo taj zakon prilagođava i činjenici da s uvođenjem eura prestaje bliska suradnja, a započinje puno članstvo Hrvatske narodne banke (HNB) u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu.
Izmjenama je također proširen i katalog kaznenih djela koja se uzimaju u obzir kod izdavanja prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima uprave i nadzornog odbora, pri čemu su dodana kaznena djela težeg karaktera.
Prema zakonskim odredbama od sada će nadležnost za upravne sporove u kojima se kao stranka nađe HNB imati samo Upravni sud u Zagrebu, a ne više oni u Rijeci, Osijeku i Splitu. Pokazala se potreba da se suci koji rade na složenim predmetima u kojima u upravnim postupcima sudjeluje HNB u većoj mjeri specijaliziraju, obrazložili su nedavno iz središnje banke.
Uz te zakonske izmjene iz područja poreza te financijskih usluga s uvođenjem eura odnosno s prvim danom ove godine na snagu će stupiti izmjene još nekoliko desetaka zakona u kojima je najčešće dosadašnji iznos u kunama zamijenjen iznosom u eurima, kao što su primjerice izmjene Općeg poreznog zakona, izmjene zakona o porezu na dodanu vrijednost, o porezu na dobit, o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, o potrošačkom kreditiranju, o stambenom potrošačkom kreditiranjuo devizom poslovanju, o računovodstvu, o tržištu kapitala, o osiguranju, o lokalnim porezima, o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, o elektroničkom novcu, itd.
Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.
Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.
U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.
“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.
Ukinuti mehanizmi pomoći
Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.
U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.
Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.
Jeftina “trojka”
Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.
Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.
Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.
U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.
Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.
Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.
Povoljna Mađarska
Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.
Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.
Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.
Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.
Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.
Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.
Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.
Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.
DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.
Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.
Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.
Hrvatska
Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?
Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.
To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.
Poticanje investicija
“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”
To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.
Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.
Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.
Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.
Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.
U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.
Rast noćenja
Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.
Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.
Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.
Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike
Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.
No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.
Znanstvena dostignuća moraju biti otvorena cijeloj zajednici
U ožujku nastavljen trend rasta zaposlenih u Zadarskoj županiji
SAD i 17 zemalja poručili Hamasu: Oslobodite taoce, to može riješiti krizu u Gazi
Državni odvjetnik traži prekid istrage protiv supruge španjolskog premijera
Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka
GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
JOŠ PET DANA! / Sedmo izdanje Street Food Festivala: Kulinarski i glazbeni spektakl na Puntamici
MJESEČNI HOROSKOP ZA SVIBANJ 2024.: Bikove očekuje sudbonosan susret, a Djevice – izazovi!
MORATE U SPIZU? Evo koje su trgovine i šoping-centri otvoreni ove nedjelje u Zadru…
TJEDNI HOROSKOP: Najsretniji znakovi Bik, Ovan i Lav
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
Svijet2 dana prijeObjavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePROGNOZA / Nakon kiše i snijega, povratak proljeća. Uskoro toplije i za 15-ak stupnjeva
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(AUDIO) RADIO BnM / Direktor tvrtke Komunalac d.o.o. Marin Colić gost Aktualnog sata. Poslušajte razgovor…
-
magazin2 dana prijeHoroskop za 24. travnja 2024.