Connect with us

Hrvatska

Veliki planovi Vlade: Što nas čeka u 2023.?

Objavljeno

-

Ubrzanje postupka izdavanja dozvola za rad strancima, pooštrenje sankcija za nasilje nad ženama i djecom, decentralizacija upravljanja državnom imovinom, širenje jednosmjenske nastave, revitalizacija Imunološkog zavoda, neke su od mjera koje Vlada najavljuje za 2023. godinu.

Priprema izmjena i dopuna Zakona o strancima jedan je od prioriteta rada MUP-a, a donose se radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU vezano uz ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te pojednostavljenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje očekuje se nadogradnja postojeće aplikacije u cilju učinkovitijeg rješavanja dozvola za boravak i rad, ističu iz MUP-a.

Oštrije sankcije za nasilje nad ženama i djecom

Ministarstvo pravosuđa i uprave trebalo bi u prvom kvartalu pripremiti paket zakonskih izmjena kojima će se pooštriti sankcije za nasilje nad ženama, posebno kod kršenja mjera opreza, te povećati prava žena – žrtava nasilja, uz proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Za prvi je kvartal previđena i izrada Zakona o lobiranju kojim će se prvi puta u Hrvatskoj urediti područje lobiranja kao legitimne i legalne profesije s visokim etičkim standardima, a uredit će se i pitanja transparentnosti rada lobista.

Za zadnji kvartal predviđena je izrada novog Zakona o zaštiti djece od nasilja, a obuhvatit će sankcioniranje svih oblika nasilja nad djecom, posebno kada je riječ o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djeteta.

Razmotrit će se i pitanja redefiniranja rokova za rehabilitaciju za počinjenje tih kaznenih djela i definirati pitanje korištenja podataka iz kaznene evidencije, a namjera je uvesti i dodatne mehanizme provjere, najavljuju.

Decentralizacija u upravljanju državnom imovinom

Ministarstvo radi i na Zakonu o plaćama kako bi se otklonili nerazmjeri koji postoje u sustavu plaća, kako u državnoj službi tako i u javnim službama. Novi će zakon definirati sustav plaća koji će biti pravedan i održiv, uz punu primjenu načela jednaka plaća za jednak rad, poručuju iz Ministarstva koje priprema i novi Zakon o mirenju te novi Zakon o izvanparničnom postupku.

U idućoj godini očekuje se i donošenje izmjena i dopuna zakona o upravljanju državnom imovinom, koje je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Predviđena je djelomična decentralizacija u upravljanju državnom imovinom odnosno dio ovlasti u upravljanju prenio bi se na jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ministarstvo hrvatskih branitelja radi na izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima, radi usklađivanja osobne invalidnine i ostalih prava koja ovise o proračunskoj osnovici, a nisu se mijenjali od 2001. godine. Također, priprema se pravni okvir za osnivanje ustanove za dugotrajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije.

Uređenje djelatnosti otkupa i naplate potraživanja

Ministarstvo financija planira u 2023. izradu Zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja kojim će se nastaviti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Uredit će se pravila za pružatelje usluga servisiranja i kupce kredita, uključujući izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita, a nadležnim nadzornim tijelima će se dodijeliti nadzorne i istražne ovlasti uključujući i ovlasti za izricanje sankcija.

U planu je i reguliranje statusa napojnica kroz odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, čije je stupanje na snagu planirano s početkom 2024. godine radi tehničke prilagodbe.

Planirana je izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost radi daljnjeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU, a radi potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura tijekom iduće godine planira se uputiti u zakonodavnu proceduru oko 40 zakona i 70 podzakonskih akata koji sadrže odredbe povezane s kunom.

MUP nastavlja projekt uvođenja kamera na odorama

U idućoj godini MUP među nastavlja i projekte unaprjeđenja i modernizacija rada prometne policije te uvođenja kamera na odorama policijskih službenika što će pridonijeti, ističu, poboljšanju odnosa između policije i građana u slučajevima spornih postupanja, a radi zaštite temeljnih prava i sloboda građana, ali i zaštite policijskih službenika od neosnovanih pritužbi.

Snimanje policijskog postupanja pridonijelo bi i standardizaciji policijskog postupanja i razvoju policijske struke, ističu, a posljedično pružanje bolje usluge građanima i razvijanje partnerstva u sprječavanju i otkrivanju nedopuštenog i kažnjivog ponašanja.

U skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, u idućoj godini planira se potpuno razminirati područje Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije (ukupno 15,4 četvornih kilometara).

Revitalizacija Imunološkog zavoda

Ministarstvo branitelja i u idućoj godini nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja branitelja i njihovih obitelji kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, a nastavlja se i digitalizacija arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.

Ministarstvo zdravstva radit će na projektu Revitalizacije Imunološkog zavoda te ostvarivanju preduvjeta za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe (HEMS). U planu je i izrada nacionalnih planova probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma te, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.

Širenje kapaciteta za jednosmjensku nastavu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja za početak 2023. godine priprema poziv iz NPOO-a za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola za prelazak svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednosmjenski rad, a kroz NPOO-a je u tu svrhu osigurano 2,3 milijarde kuna.

Cilj uvođenja cjelodnevne škole je povećati kvalitetu poučavanja i stjecanja ishoda učenja, osobito učenika nižeg socioekonomskog statusa. Cjelodnevna škola isprva će se uvesti kao eksperimentalni program u pedesetak škola odabranih temeljem javnog poziva osnivačima.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavljuje izradu Nacionalnog plana za digitalizaciju gospodarstva i Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije te donošenje Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine, a Ministarstvo poljoprivrede donošenje Strategije biogospodarstva budući da je biogospodarstvo prepoznato kao gospodarski model koji može osigurati bolje korištenje raspoloživih resursa te otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima.

 

Hrvatska

Liječnici upozoravaju: Ovo su sada dva najčešća simptoma covida, obratite pažnju na njih

Objavljeno

-

By

Na početku pandemije covida činilo se da se simptomi na koje treba obratiti pažnju neprestano mijenjaju i bilo ih lako zamijeniti s drugim respiratornim bolestima. Čak i sada, iako mnogo bolje razumijemo znakove upozorenja, ne postoje dva ista slučaja covida i simptomi mogu varirati od blagih do vrlo teških. Ipak, među novim slučajevima, liječnici kažu da se stalno prijavljuju dva simptoma.

Ovo su dva simptoma na koje morate obratiti pažnju.

Govoreći za Today.com, dr. William Schaffner, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, upozorio je da je novi novi soj koronavirusa vrlo zarazan. Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je od 25. studenoga soj HV.1 činio 31,7 posto američkih infekcija covidom.

Imajući to na umu – i s obzirom na blagdanska okupljanja pred nama – htjet ćete biti dodatno sigurni da poznajete simptome na koje biste trebali obratiti pozornost, piše Best Life.

Kao što je David Cutler, certificirani liječnik obiteljske medicine u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Monici u Kaliforniji, rekao za Parade, morate biti oprezni s grloboljom i začepljenim nosom, koji su trenutno dva najčešća simptoma covida.

Ono što čini stvari kompliciranijim je to što su to isti simptomi koje bismo povezali s običnom prehladom ili gripom, što može otežati dijagnozu, osim ako se ne podvrgnete testiranju, Linda Yancey, specijalistkinja za zarazne bolesti u kaže: “Nažalost, simptomi covida počinju nalikovati onima kod većine drugih infekcija gornjeg dišnog trakta. Gotovo svi imaju začepljen nos, kašalj i grlobolju.”

Prema Schaffneru, možda ćete moći razlikovati covid od drugih virusa zahvaljujući obrascu po kojemu se razvija bolest. “Trenutačno se covid najprije manifestira upalom grla, nakon čega slijedi začepljenost nosa, curenje nosa i osjećaj iscrpljenosti s umorom i bolovima u mišićima”, rekao je za Parade.

Schaffner je primijetio da ovo ipak nije univerzalni obrazac i da se kod nekih pacijenata svi ovi simptomi mogu pojaviti odjednom. Ako imate covid, možete očekivati da ćete se osjećati iscrpljeno oko pet do sedam dana, rekao je, a ako imate neugodan “suhi, oštri kašalj”, to bi moglo trajati dva tjedna ili više.

Ovo nije prvi put da čujemo za progresiju simptoma. Još u rujnu, liječnici su identificirali sličan obrazac, primijetivši da covid sada primarno utječe na gornje dišne puteve, počinje upalom grla i onda prelazi u začepljenje.

Ostali simptomi sada su rjeđi.

Također u rujnu, liječnici su primijetili da nisu primali toliko izvještaja o suhom kašlju ili gubitku okusa i mirisa — dva vodeća simptoma tijekom ranih dana covida.

Kako je Grace McComsey, prodekanica za klinička i translacijska istraživanja na Sveučilištu Case Western, rekla za NBC News, samo oko 10 do 20 posto njezinih pacijenata s covidom prijavilo je gubitak mirisa ili okusa, što je bio nagli pad sa 60 na 70 posto onih koji su to prijavili na početku pandemije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

EPIDEMIJA HRIPAVCA / Pet ključnih simptoma na koje treba pripaziti: Ako primijetite ova dva, odmah se javite liječniku

Objavljeno

-

By

Više od 700 slučajeva hripavca zabilježeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu između srpnja i studenog. Epidemija hripavca zahvatila je i Hrvatsku pa liječnici pozivaju na cijepljenje.

Hripavac je vrlo zarazna bakterijska infekcija koja zahvaća pluća. Dr. Gayatri Amirthalingam iz britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) za Mirror je kazala da se sada od ključne važnosti da se trudnice cijepe kako bi zaštitile svoje dijete.

Poneki veliki kašalj ili hripavac zamijene za prehladu zbog sličnih simptoma. Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva upozorava da je pet ključnih simptoma na koje treba obratiti posebnu pažnju, a obično se razviju nakon otprilike tjedan dana. To su:

1. Napadaji kašlja koji traju nekoliko minuta i pogoršaju se noću

2. Kašalj koji proizvodi zvuk nalik na “hop” – a između kašlja se osoba bori za dah

3. Otežano disanje nakon kašlja, što može dovesti do plave ili sive boje kod male dojenčadi

4. Pojava guste sluzi, što može dovesti do povraćanja

5. Jako crvenilo u licu

Karakterističan hripavac mogao bi trajati nekoliko tjedana ili mjeseci, upozorio je NHS. Ako imate bebu mlađu od šest mjeseci koja je počela razvijati simptome hripavca, trebali biste razgovarati s liječnikom što je prije moguće.

Ako vam koža ili usne poprime plavu ili sivu boju ili ako imate problema s disanjem – odmah se javite liječniku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

EUROSTAT: Samo jedna zemlja u Europskoj uniji bolja od Hrvatske

Objavljeno

-

By

Gospodarstvo eurozone i EU-a stagniralo je u trećem kvartalu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a Hrvatska je zabilježila drugu najveću stopu rasta među zemljama Unije, iza Malte, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU-a u trećem tromjesečju nije zabilježio promjene u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu sredinom studenog.

U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone poraslo je na godišnjoj razini za 0,6 posto, a Unije u cjelini za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Daleko najveći rast u trećem je kvartalu ostvarila Malta, od 7,1 posto, pokazuje izvješće s podacima svih članica EU-a.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju porastao je za 2,2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska čije je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,9 posto.

U skupini su i Cipar i Grčka s rastom BDP-a za 2,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Najviše je pak smanjena gospodarska aktivnost u Irskoj, za 5,6 posto na godišnjoj razini. Blizu je i Estonija s padom BDP-a za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, palo je za 0,4 posto.

Latvijsko gospodarstvo jedino se zadržalo na razini trećeg tromjesečja 2022. godine.

Blagi pad eurozone na kvartalnoj razini

Na tromjesečnoj razini aktivnost u 20-članom gospodarstvu smanjena je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,1 posto kada je bilježila isti postotni rast, potvrdio je statistički ured dosadašnju procjenu.

U EU aktivnost se zadržala na razini iz prethodna tri mjeseca, potvrdili su također najnoviji izračuni. U drugom tromjesečju BDP Unije i eurozone porastao je za 0,1 posto.

Daleko najsnažniji rast BDP-a i na kvartalnoj razini zabilježila je u trećem tromjesečju Malta, od 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slijede Poljska i Cipar s rastom od 1,5 odnosno 1,1 posto.

U Hrvatskoj BDP je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu bilježila je i Španjolska, a vrlo su blizu i Latvija i Slovačka s rastom BDP-a na kvartalnoj razini od 0,2 posto.

Najsnažnije je pak na kvartalnoj razini pao irski BDP, za 1,9 posto. Slijede Estonija i Finskka s padom aktivnosti za 1,3 odnosno za 0,9 posto.

Njemački BDP kliznuo je za 0,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je pak u istom postotku uvećan. U istom postotku smanjen je i BDP Danske, Francuske i Luksemburga.

U Grčkoj i Litvi gospodarska aktivnost zadržala na razini drugog tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu