Hrvatska
(VIDEO) NOVOGODIŠNJA ČESTITKA Plenković: “Vlada je kao i dosad spremna na sve izazove. Štitit ćemo svakog građanina, biti oslonac gospodarstvu te Hrvatsku i dalje voditi prema boljitku i razvoju!”
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu nove 2023. godine, u kojoj stoji:
Drage Hrvatice i Hrvati u domovini i izvan Hrvatske, dragi sugrađani,
2022. bila je teška i zahtjevna.
Malo tko je mogao predvidjeti rat u Europi i brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu. Hrvatska, koja je i sama bila žrtva agresije, od prvog je dana stala uz prijateljski ukrajinski narod.
Nakon pandemije i potres amorali smo s e suočiti s energetskom krizom i rekordnom inflacijom. No pronašli smo rješenje kako bismo zaštitili građane i gospodarstvo.
Kroz tri paketa mjera ublažili smo rast cijena energenata i solidarnim mjerama sačuvali društvenu koheziju.
Posebno se brinemo o našim umirovljenicima, osobama s invaliditetom, nezaposlenima i hrvatskim braniteljima te svima koji su najranjiviji.
Zahvaljujući mjerama Vlade, kao i doprinosu svih zaposlenih i gospodarstvenika, ovu godinu završit ćemo s rastom od oko šest posto. Štoviše, dostigli smo rekordan broj zaposlenih i nikad manju nezaposlenost, uz značajan rad plaća, mirovina i socijalnih naknada.
Godinu na izmaku pamtit ćemo i kao godinu u kojoj smo ostvarili strateške ciljeve kojima smo kao narod dugo težili. Otvorili smo Pelješki most, svehrvatski projekt ponosa i zajedništva, kojim smo povezali krajnji jug s ostatkom zemlje, a integrirali smo i Baranju u mrežu hrvatskih autocesta.
Večeras u ponoć Hrvatska će postati članica Schengenskog prostora i europodručja. Postajemo ravnopravni s 420 milijuna Europljana koji imaju mogućnost slobodnog kretanja preko granica, a uvođenjem eura bit ćemo ekonomski zaštićeniji od budućih kriza. To je, u sadašnjim geopolitičkim okolnostima, važnije nego ikada.
Prije tri desetljeća Hrvatska nije bila međunarodno priznata, a večeras ulazi u uski krug 15 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja.
U godini pred nama naš prioritet bit će ubrzanje obnove potresom pogođenih područja. Nastavit ćemo poduzimati niz mjera za demografsku revitalizaciju, jer je to pitanje opstojnosti hrvatskog naroda.
Uložit ćemo dodatne napore u smjeru zelene i digitalne tranzicije, jer želimo da Hrvatska bude energetski neovisnija, gospodarski otpornija te klimatski neutralnija, sve radi očuvanja našeg okoliša, prirodnih resursa i budućih generacija.
Premda ne znamo koja će nam iznenađenja donijeti nova godina, Vlada će kao i dosad biti spremna na sve izazove.
Štitit ćemo svakog hrvatskog građanina, biti čvrst oslonac gospodarstvu te Hrvatsku i dalje voditi prema boljitku i razvoju.
Svima vam od srca želim sretnu i uspješnu novu godinu!
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




