Connect with us

Hrvatska

Capak otkriva novu strategiju cijepljenja: “Cijepit ćemo po kućama”

Objavljeno

-

Ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak održali su press konferenciju o novoj strategiji cijepljenja u Hrvatskoj. Javnosti se obratio nakon sastanka s predstavnicima Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za zdravstveno osiguranje.

“I dalje imamo visoku brojku preminulih, njih 44. Od toga 31 od covida i 13 s covidom”, rekao je Beroš.

“U Zagrebačkoj županiji je 66 posto udio pozitivnih u testiranima, to je najviše u Hrvatskoj. Kad je riječ o broju testiranja brzih testova, imamo 139.080, to su oni koji su testirani radi ulaska u bolnice, javne ustanove i dolaska na posao. To su nađeni kao pozitivni i izolirani iz daljnjih poslovnih procesa, tako smo spriječili širenje bolesti”, rekao je Beroš.

“Otkad smo počeli koristiti novu metodologiju, vidimo da je oko trećine bolesnika oni kod kojih uz covid dominira i neko drugo patološko stanje, puno je ispravnije komunicirati mortalitet nego ranije”, rekao je.

“Danas smo imali nekoliko važnih sastanaka u ministarstvu. Prvo smo pričali o listama čekanja onkoloških bolesnika, o onom što će biti posebno izraženo kad pandemija prestane. Slijedi nam epidemija onkoloških bolesnika”, rekao je.

“Što se tiče cijepljenja, imali smo široku raspravu u kojoj je HZJZ iznio neka svoja razmišljanja koja smo svi ostali objeručke prihvatili”, rekao je Beroš.

Riječ preuzima ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

“Obzirom da smo dosegli plato cijepljenja kojeg sad teško pomičemo prema većem obuhvatu.. što se tiče prvih doza, u studenom je bio jedan val pojačanog interesa, onda se pojačao i interes za booster, ali sad su to male brojke. Već neko vrijeme razgovaramo kako to poboljšati”, rekao je. 

“Donijeli smo prijedloge kako to poboljšati. Ono što je jako važno za reći je da smo, paralelno s provođenjem cijepljenja, donosili nove planove”, rekao je.

“U novom planu nema ništa revolucionarno, ali se fokusiramo na slabe točke naše provedbe. Budući da naše stanovništvo, kad ih pitamo zbog čega se ne žele cijepiti, oni koji nisu tvrdi antivakseri, odgovaraju da imaju strahove prema nedovoljno ispitanom cjepivu i pod broj 2 je strah od nuspojava. Zato smo i ranije otvorili savjetovališta, svatko se mogao razgovarati s liječnikom o tome”, rekao je.

“One koji ne mogu doći na cijepljenje ćemo cijepiti po kućama”

“Sad ćemo pojačati te aktivnosti, ljude ćemo pozivati na savjetovanja”, rekao je Capak. “Svima će se dati detaljni odgovori”, dodao je.

“Napravili smo puno na dostupnosti cjepiva. Ali sad smo odlučili da ćemo pojačati mobilne timove, da se svakome tko iz bilo kojeg razloga ne može doći na cijepljenje, da mu se dođe doma i da ga se cijepi”, rekao je. 

“Stimulirat ćemo i drive-in cijepljenje, pojačat ćemo i taj dio i stimulirati, da ljudi ne moraju izlaziti iz automobila”, rekao je Capak.

“Za one kronične bolesnike koji dolaze u bolnice, zamolit ćemo bolnice da ih pitaju jesu li cijepljeni i da ih se cijepi u bolnicama tamo gdje postoje kapaciteti”, dodao je šef HZJZ-a.

“Imamo i iskustvo da tamo gdje su naselja raspršena, u ruralnim područjima, da je cijepni obuhvat manji. Razgovarat ćemo s kolegama na terenu da se omogući ili autobus ili kombi, ti mobilni timovi da dođu do pošte ili škole, da svi oni koji ne mogu do županijskih središta da se cijepe u svojim mjestima”, rekao je Capak.

“Moguće je da će omikron biti zadnja varijanta koja nas muči” 

“Što se tiče kampanje i poruka, razgovarali smo na tome da bismo kampanju usmjerili na poruke osoba koje su  imale teška iskustva u covidu ili kojima su članovi obitelji imala teška iskustva tako da ćemo ići u tom smjeru”, rekao je Capak.

“Ima puno prostora za dodatna cijepljenja. Brojke od 90% koje su postigle neke nordijske zemlje, to sigurno nećemo postići. Na početku smo se nadali da bi to moglo biti 70-80% građana Hrvatske, ali to je teško prognozirati. Moguće je da će omikron biti zadnja varijanta koja nas muči, pa će se u tom slučaju u nekom trenutku i stati s cijepljenjem. Ali ono što je sigurno je da je cijepljenje boosterom najviše što možete napraviti za sebe i svoju obitelj”, rekao je Capak.

“Što se tiče ruralnih cjelina, nama se dominantno cijepi dobna skupina 60-80 godina. Djeca i mladi se cijepe slabo i to je naš glavni problem. Prema preporukama HZJZ-a pozivamo i mlade i djecu da se također cijepe”, rekao je Capak.

“Ne bih rekao da smo pogriješili u kampanji cijepljenja. Imali smo dobar slogan koji je dobio pohvale na razini EU. Ako netko ima bolji slogan, neka ga slobodno javi, ali ga dosad nismo našli. Pitanje je je li ključna medijska kampanja, zapravo je ključna zdravstvena pismenost stanovništva”, rekao je Capak.

“Kad govorim o zdravstvenoj pismenosti, to znači znanje o vlastitom zdravlju. Da ljudi više znaju o cijepljenju i učinkovitosti cijepljenja nego što je to kod nas slučaj. U zemljama zapadne Europe se puno više uči o tome u školama, to se i kod nas pokušava promijeniti. Kod nas je taj broj sati koji se odnosi na znanje o zdravlju manji nego što je to u zapadnim zemljama, pogotovo nordijskim zemljama”, rekao je Capak.

Riječ je opet preuzeo Beroš.

“U novoj reformi zdravstva ćemo fokus usmjeriit na pacijenta, u smislu informiranosti i odgovornosti i participacije u borbi za zdravlje. Mislimo u školama daleko više sati nastave potrošiti na zdravlje, prehranu, tjelovježbu, to je jedan od segmenata predložene reforme”, rekao je Beroš.

“Znam da ima ljudi koji se boje cijepljenja, ali ja apeliram na sve da se cijepe oni koji to još žele, a takvih još ima”, dodao je Beroš.

“Ona floskula o nepovjerenju u Stožer jer donosi različite odluke ne stoji. Mi smo pustili struku, ne politiku, ne Capaka ili Beroša. Imamo li pozitivnih rezultata? Nemamo. Ta sociološka studija koja se radi je naš temelj za budućnost. I buduće generacije će biti izložene sličnim ugrozama i nadam se da ćemo nešto naučiti”, rekao je.

“Da, opcija obaveznog cijepljenja je jedna od opcija. Ali nemojte sad da bude naslov ‘da, Beroš je za obavezno cijepljenje’. Dakle u ovom trenutku ne, ali ako se pojavi nova varijanta koja bi se širila brzinom omikrona a uzrokovala visoku smrtnost, onda bi to bila opcija ne samo kod nas nego u cijeloj Europi”, rekao je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu