Connect with us

Hrvatska

Stiže veća isporuka cjepiva, do kraja ožujka možemo procijepiti i do 500 tisuća ljudi

Objavljeno

-

Premijer Plenković istaknuo je danas da će Adriatic Business centar u Šibeniku postati inkubator inovativnih ideja. ABC centar generirat će nove vrijednosti za ovu županiju, stvarat će bitne preduvjete za izlazak poduzetnika na tržište, poticati unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika te poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Po dolasku u Šibenik, premijer Plenković otvorio je Adriatic Business centar (ABC), koji je obnovljen sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Šibensko-kninska županija dobila je suvremenu poslovnu zgradu za pedesetak poduzetnika, koja će postati inkubator inovativnih ideja – rekao je premijer Plenković.

Radi se o poslovnom centru koji je namijenjen podršci malim i srednjim poduzetnicima i javnoj upravi u svim procesima i fazama poslovanja: od otvaranja poduzeća, komercijalizacije poslovanja, prijave na natječaje, pripreme projekata, marketinga, brendiranja i slično. Centrom će upravljati Razvojna agencija koja će organizirati pružanje navedenih usluga svim zainteresiranim dionicima. Za projekt izgradnje ABC centra iz europskih fondova dobiveno je bespovratnih 20 milijuna kuna.

“Ovo je primjer uspješne revitalizacije neiskorištene infrastrukture” – naglasio je premijer pojasnivši da je Šibensko-kninska županija za ovaj projekt kupila napuštenu zgradu nekadašnje Prešaonice Tvornice lakih metala.

ABC centar generirat će nove vrijednosti za ovu županiju, stvarat će bitne preduvjete za izlazak poduzetnika na tržište, poticati unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika te poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu, poručio je predsjednik Vlade i istaknuo da je Šibensko-kninskoj županiji dosad dodijeljeno 120 milijuna bespovratnih kuna. 

Naglasio je kako se ABC idealno uklapa u oba smjera kojima hrvatsko poduzetništvo teži.

“Digitalna i zelena transformacija. ABC centar je na tom tragu i u tom smislu će biti zamašnjak poduzetništva u županiji, Dalmaciji i cijelom hrvatskom priobalju”, poručio je.

Iz financijske perspektive 2014.-2020. trenutno ugovoreno 114 posto, a isplaćeno 47 posto sredstava

“Ovdje, na prostoru bivšega TLM-a umjesto jednog zapuštenog objekta industrijske arhitekture, danas imamo ovaj sjajan centar koji će omogućiti poduzetnicima i inovatorima, osobito u audiovizualnom sektoru, marketingu i dizajnu da dođu u ove prostore s najsuvremenijom tehnologijom i prionu svome poslu, idejama i doprinosu hrvatskom gospodarstvu”, novinarima je kazao u izjavi nakon otvaranja centra.

Nakon poduzetničko-inovatorskog centra Trokut, koji je otvoren u rujnu, radi se o drugom centru u manje od pola godine, dodao je premijer, što pokazuje da Šibensko-kninska županija, osim revitalizacije kulturne baštine, daje snažnu potporu poduzetništvu i gospodarstvu, što je na tragu Programa Vlade.

Također, radi se o dobrom primjeru apsorpcije europskih sredstava, istaknuo je premijer i dodao da je trenutna financijska perspektiva ugovorena na razini od 114 posto, a isplaćeno je dosad 47 posto sredstava, odnosno 5 milijardi eura od ukupno 10.

“Ovim tempom idemo sigurno u kompletnu apsorpciju svih sredstava iz financijske perspektive 2014.-2020., što je odlično zagrijavanje za 24 milijarde eura koje smo osigurali za Hrvatsku idućih deset godina”, rekao je predsjednik Vlade.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković kazao je da razgovori s MOL-om o otkupu dionica INA-e traju te da su podaci o tim pregovorima tajni.

“INA je kompanija koja je na burzi i ovakve razgovore ne vodimo tako da bi na bilo koji način oni mogli utjecati na vrijednost dionica kompanije”, dodao je.

Situacija s imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda neočekivana i nepotrebna

Novinare je zanimalo postoji li mogućnost određenog utjecaja na osjetljivost banaka pri izdavanju kredita poduzetnicima koji su u poslovnim izazovima zbog koronakrize.

Premijer Plenković podsjetio je da je dosada HAMAG-u podneseno više od 3,5 tisuće zahtjeva, a oko 800 milijuna kuna je već angažirano.

“Što se komercijalnih banaka, mi ćemo s njima razgovarati kao što razgovaramo o svakoj bitnoj temi. Želimo da i oni svojim aktivnostima i, u konačnici, svojim kriterijima budu jedni od onih aktera koji će pomoći revitalizaciji hrvatskoga gospodarstva”, kazao je.

Na pitanje je li razgovarao s predsjednikom Republike o imenovanju predsjednika Vrhovnoga suda, premijer je kazao da još nisu razgovarali o toj temi.

Još je jednom ponovio da je cijela poanta izmjene Zakona o sudovima bila da se u taj proces uključi i Državno sudbeno vijeće, što je bila i preporuka GRECO-a.

“Ne vidim nikakav problem da bilo tko od pravnih stručnjaka tko ima ambicije postati predsjednik Vrhovnog suda ne podnese svoju kandidaturu na javni poziv koji je napravilo Državno sudbeno vijeće”, kazao je i dodao kako mu cijela ta situacija djeluje neočekivano i nepotrebno.

Stiže veći broj cjepiva, do kraja ožujka možemo procijepiti i do 500 tisuća ljudi

Što se tiče procesa cijepljenja građana, premijer Plenković kazao je da je od početka naglašavao kako je jako važno da, jednom kada cjepivo stigne, cijela piramida bude dobro organizirana i dobro strukturirana te sukladna Nacionalnom planu cijepljenja.

“Inzistirao sam da usvojimo taj Plan upravo da bismo mogli pratiti i najugroženije i najizloženije i naše sugrađane starije dobi i one koji su krhkog zdravlja. Očito je tu došlo do nekih devijacija. Ono što je sada dobro je da možemo očekivati pristizanje većeg broja cjepiva – do kraja ožujka 7000 tisuća doza – što znači da ćemo u roku od pet tjedana od danas procijepiti možda čak i 500 tisuća ljudi”, kazao je.

Dodao je da je jučer održana video-konferencija nekoliko premijera država članica Europske unije i predsjednika Europskoga vijeća te da se svi nalaze u istoj poziciji. 

“Svi su jednako ljuti i frustrirani na sporu dinamiku dostave cjepiva i glavna tema koju imamo prema Europskoj komisiji je da se u razgovorima s čelnicima farmaceutskih kompanija, s kojima su potpisani ugovori, ispune obaveze”, poručio je.

Podsjetio je da je hrvatska Vlada naručila 1,9 milijuna doza Pfizera, milijun doza Moderne, 2,7 milijuna doza AstraZenece i 900 tisuća doza Johnson&Johnsona te da bi po logici stvari Hrvatksa imala dovoljno doza za procijepiti više nego svu populaciju koja je predodređena za cjepivo.

Sada je pitanje proizvodnje cjepiva i njegove dostave.

“Kao turistička zemlja želimo učiniti sve da što veći broj ljudi procijepimo do ljeta”, naglasio je.

Dodao je da je na ministru zdravstva da ispita moguće nepravilnosti u procesu cijepljenja, odnosno cijepljenja prije reda.

Izjava Peđe Grbina je jadna i potpuno politički promašena

Premijer Plenković osvrnuo se, na upit novinara, na izjavu predsjednika SDP-a Peđe Grbina koji je rekao da je usporedba članova HDZ-a, u slučaju izjave vlasnika kafića “Tri majmuna”, sa Židovima ispod svake razine.

Tu je izjavu predsjednika SDP-a premijer ocijenio jadnom i potpuno politički promašenom.

“Bilo bi mu bolje da je osudio izjavu tog gospodina iz “Tri majmuna”, koji je poslao vrlo jasnu i nedvosmislenu poruku. Vjerojatno gospodin Grbin ne prati igru nego se uključuje na kraju, kasno, krivo i sasvim izvrnuto od onoga što je bit”, kazao je premijer Plenković i dodao da se – ako netko kaže da
nisu dobrodošli članovi, simpatizeri i birači HDZ-a – to zove diskriminacija.

Naglasio je kako je na tu objavu reagirao nakon što to nitko u javnosti nije učinio u proteklih deset dana i pitao se što bi bilo da su uloge zamijenjene te da je ta neki član HDZ-a rekao da u svoj kafić neće primiti članove, simpatizere i birače SDP-a, Srbe, Židove, Rome ili članove Armade.

Ponovio je da je jedno vrijeme pratio taj slučaj te da praktički nije vidio nikakve ili vrlo mlake reakcije te ignoriranje jednog ogromnog dijela javnosti koja na slične situacije, kad je obrnuti predznak, skače do neba.

Kazao je da gospodin Grbin očito ne prati igru i izjave vadi iz konteksta.

“Ako vam netko takav napiše za današnji HDZ da svakoga tko misli drukčije proglašava srbo-četnikom. Dakle, čovjek piše da ja kao predsjednik HDZ-a kažem za svakog tko misli drukčije da je srbo-četnik. I to govori meni, nakon što smo učinili enormne napore protiv niza drugih političkih aktera u

Hrvatskom saboru koji bi eliminirali manjine iz najvišeg predstavničkog tijela, koji su protiv koalicije s manjinama u Hrvatskoj, koji su protiv pomirbe, protiv suživota, uključivanja, zaštite manjinski prava.  E onda ja moram ustati i reći – ne. Ne – radi europskih, hrvatskih vrijednosti, hrvatskih vrijednosti, dobrobiti hrvatskog društva i uključivosti”, poručio je premijer Plenković ustvrdivši da su takve naknadne izjave, poput te gospodina Grbina, gdje se nešto pokušava naknadno ušićariti jadne.

“Izjava gospodina Grbina je jadna, patetična, kriva, neispravna, pogrešna, politički promašena skroz”, rekao je premijer.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu