Connect with us

Hrvatska

Stiže veća isporuka cjepiva, do kraja ožujka možemo procijepiti i do 500 tisuća ljudi

Objavljeno

-

Premijer Plenković istaknuo je danas da će Adriatic Business centar u Šibeniku postati inkubator inovativnih ideja. ABC centar generirat će nove vrijednosti za ovu županiju, stvarat će bitne preduvjete za izlazak poduzetnika na tržište, poticati unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika te poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Po dolasku u Šibenik, premijer Plenković otvorio je Adriatic Business centar (ABC), koji je obnovljen sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Šibensko-kninska županija dobila je suvremenu poslovnu zgradu za pedesetak poduzetnika, koja će postati inkubator inovativnih ideja – rekao je premijer Plenković.

Radi se o poslovnom centru koji je namijenjen podršci malim i srednjim poduzetnicima i javnoj upravi u svim procesima i fazama poslovanja: od otvaranja poduzeća, komercijalizacije poslovanja, prijave na natječaje, pripreme projekata, marketinga, brendiranja i slično. Centrom će upravljati Razvojna agencija koja će organizirati pružanje navedenih usluga svim zainteresiranim dionicima. Za projekt izgradnje ABC centra iz europskih fondova dobiveno je bespovratnih 20 milijuna kuna.

“Ovo je primjer uspješne revitalizacije neiskorištene infrastrukture” – naglasio je premijer pojasnivši da je Šibensko-kninska županija za ovaj projekt kupila napuštenu zgradu nekadašnje Prešaonice Tvornice lakih metala.

ABC centar generirat će nove vrijednosti za ovu županiju, stvarat će bitne preduvjete za izlazak poduzetnika na tržište, poticati unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika te poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu, poručio je predsjednik Vlade i istaknuo da je Šibensko-kninskoj županiji dosad dodijeljeno 120 milijuna bespovratnih kuna. 

Naglasio je kako se ABC idealno uklapa u oba smjera kojima hrvatsko poduzetništvo teži.

“Digitalna i zelena transformacija. ABC centar je na tom tragu i u tom smislu će biti zamašnjak poduzetništva u županiji, Dalmaciji i cijelom hrvatskom priobalju”, poručio je.

Iz financijske perspektive 2014.-2020. trenutno ugovoreno 114 posto, a isplaćeno 47 posto sredstava

“Ovdje, na prostoru bivšega TLM-a umjesto jednog zapuštenog objekta industrijske arhitekture, danas imamo ovaj sjajan centar koji će omogućiti poduzetnicima i inovatorima, osobito u audiovizualnom sektoru, marketingu i dizajnu da dođu u ove prostore s najsuvremenijom tehnologijom i prionu svome poslu, idejama i doprinosu hrvatskom gospodarstvu”, novinarima je kazao u izjavi nakon otvaranja centra.

Nakon poduzetničko-inovatorskog centra Trokut, koji je otvoren u rujnu, radi se o drugom centru u manje od pola godine, dodao je premijer, što pokazuje da Šibensko-kninska županija, osim revitalizacije kulturne baštine, daje snažnu potporu poduzetništvu i gospodarstvu, što je na tragu Programa Vlade.

Također, radi se o dobrom primjeru apsorpcije europskih sredstava, istaknuo je premijer i dodao da je trenutna financijska perspektiva ugovorena na razini od 114 posto, a isplaćeno je dosad 47 posto sredstava, odnosno 5 milijardi eura od ukupno 10.

“Ovim tempom idemo sigurno u kompletnu apsorpciju svih sredstava iz financijske perspektive 2014.-2020., što je odlično zagrijavanje za 24 milijarde eura koje smo osigurali za Hrvatsku idućih deset godina”, rekao je predsjednik Vlade.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković kazao je da razgovori s MOL-om o otkupu dionica INA-e traju te da su podaci o tim pregovorima tajni.

“INA je kompanija koja je na burzi i ovakve razgovore ne vodimo tako da bi na bilo koji način oni mogli utjecati na vrijednost dionica kompanije”, dodao je.

Situacija s imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda neočekivana i nepotrebna

Novinare je zanimalo postoji li mogućnost određenog utjecaja na osjetljivost banaka pri izdavanju kredita poduzetnicima koji su u poslovnim izazovima zbog koronakrize.

Premijer Plenković podsjetio je da je dosada HAMAG-u podneseno više od 3,5 tisuće zahtjeva, a oko 800 milijuna kuna je već angažirano.

“Što se komercijalnih banaka, mi ćemo s njima razgovarati kao što razgovaramo o svakoj bitnoj temi. Želimo da i oni svojim aktivnostima i, u konačnici, svojim kriterijima budu jedni od onih aktera koji će pomoći revitalizaciji hrvatskoga gospodarstva”, kazao je.

Na pitanje je li razgovarao s predsjednikom Republike o imenovanju predsjednika Vrhovnoga suda, premijer je kazao da još nisu razgovarali o toj temi.

Još je jednom ponovio da je cijela poanta izmjene Zakona o sudovima bila da se u taj proces uključi i Državno sudbeno vijeće, što je bila i preporuka GRECO-a.

“Ne vidim nikakav problem da bilo tko od pravnih stručnjaka tko ima ambicije postati predsjednik Vrhovnog suda ne podnese svoju kandidaturu na javni poziv koji je napravilo Državno sudbeno vijeće”, kazao je i dodao kako mu cijela ta situacija djeluje neočekivano i nepotrebno.

Stiže veći broj cjepiva, do kraja ožujka možemo procijepiti i do 500 tisuća ljudi

Što se tiče procesa cijepljenja građana, premijer Plenković kazao je da je od početka naglašavao kako je jako važno da, jednom kada cjepivo stigne, cijela piramida bude dobro organizirana i dobro strukturirana te sukladna Nacionalnom planu cijepljenja.

“Inzistirao sam da usvojimo taj Plan upravo da bismo mogli pratiti i najugroženije i najizloženije i naše sugrađane starije dobi i one koji su krhkog zdravlja. Očito je tu došlo do nekih devijacija. Ono što je sada dobro je da možemo očekivati pristizanje većeg broja cjepiva – do kraja ožujka 7000 tisuća doza – što znači da ćemo u roku od pet tjedana od danas procijepiti možda čak i 500 tisuća ljudi”, kazao je.

Dodao je da je jučer održana video-konferencija nekoliko premijera država članica Europske unije i predsjednika Europskoga vijeća te da se svi nalaze u istoj poziciji. 

“Svi su jednako ljuti i frustrirani na sporu dinamiku dostave cjepiva i glavna tema koju imamo prema Europskoj komisiji je da se u razgovorima s čelnicima farmaceutskih kompanija, s kojima su potpisani ugovori, ispune obaveze”, poručio je.

Podsjetio je da je hrvatska Vlada naručila 1,9 milijuna doza Pfizera, milijun doza Moderne, 2,7 milijuna doza AstraZenece i 900 tisuća doza Johnson&Johnsona te da bi po logici stvari Hrvatksa imala dovoljno doza za procijepiti više nego svu populaciju koja je predodređena za cjepivo.

Sada je pitanje proizvodnje cjepiva i njegove dostave.

“Kao turistička zemlja želimo učiniti sve da što veći broj ljudi procijepimo do ljeta”, naglasio je.

Dodao je da je na ministru zdravstva da ispita moguće nepravilnosti u procesu cijepljenja, odnosno cijepljenja prije reda.

Izjava Peđe Grbina je jadna i potpuno politički promašena

Premijer Plenković osvrnuo se, na upit novinara, na izjavu predsjednika SDP-a Peđe Grbina koji je rekao da je usporedba članova HDZ-a, u slučaju izjave vlasnika kafića “Tri majmuna”, sa Židovima ispod svake razine.

Tu je izjavu predsjednika SDP-a premijer ocijenio jadnom i potpuno politički promašenom.

“Bilo bi mu bolje da je osudio izjavu tog gospodina iz “Tri majmuna”, koji je poslao vrlo jasnu i nedvosmislenu poruku. Vjerojatno gospodin Grbin ne prati igru nego se uključuje na kraju, kasno, krivo i sasvim izvrnuto od onoga što je bit”, kazao je premijer Plenković i dodao da se – ako netko kaže da
nisu dobrodošli članovi, simpatizeri i birači HDZ-a – to zove diskriminacija.

Naglasio je kako je na tu objavu reagirao nakon što to nitko u javnosti nije učinio u proteklih deset dana i pitao se što bi bilo da su uloge zamijenjene te da je ta neki član HDZ-a rekao da u svoj kafić neće primiti članove, simpatizere i birače SDP-a, Srbe, Židove, Rome ili članove Armade.

Ponovio je da je jedno vrijeme pratio taj slučaj te da praktički nije vidio nikakve ili vrlo mlake reakcije te ignoriranje jednog ogromnog dijela javnosti koja na slične situacije, kad je obrnuti predznak, skače do neba.

Kazao je da gospodin Grbin očito ne prati igru i izjave vadi iz konteksta.

“Ako vam netko takav napiše za današnji HDZ da svakoga tko misli drukčije proglašava srbo-četnikom. Dakle, čovjek piše da ja kao predsjednik HDZ-a kažem za svakog tko misli drukčije da je srbo-četnik. I to govori meni, nakon što smo učinili enormne napore protiv niza drugih političkih aktera u

Hrvatskom saboru koji bi eliminirali manjine iz najvišeg predstavničkog tijela, koji su protiv koalicije s manjinama u Hrvatskoj, koji su protiv pomirbe, protiv suživota, uključivanja, zaštite manjinski prava.  E onda ja moram ustati i reći – ne. Ne – radi europskih, hrvatskih vrijednosti, hrvatskih vrijednosti, dobrobiti hrvatskog društva i uključivosti”, poručio je premijer Plenković ustvrdivši da su takve naknadne izjave, poput te gospodina Grbina, gdje se nešto pokušava naknadno ušićariti jadne.

“Izjava gospodina Grbina je jadna, patetična, kriva, neispravna, pogrešna, politički promašena skroz”, rekao je premijer.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu