Automobili imaju jako puno funkcija koje iz ovog ili onog razloga široj javnosti ostaju nepoznate. Neke su više ili manje smislene, ali neke mogu biti jako važne.

Primjerice, rupa s utorom za ključ u stražnjim vratima automobila koji imaju petora vrata. Velik broj ljudi ne zna, a funkcija se može pokazati jako bitnom, nekad i spasonosnom. 

Tamo se, anime, nalazi funkcija kojom se uz pomoć ključa mogu blokirati vrata vozila, odnosno njom se može onemogućiti djeci da na ikoji način otvore vrata. Za aktivaciju je potreban samo ključ. 

Mnogi ljudi ne znaju ovu funkciju. Većina ljudi koristi sustav središnjeg zaključavanja, ali nije riječ o istoj zaštiti. 

Ova opisana opcija u potpunosti sprečava otvaranje auta iznutra. Vrata se mogu otvoriti samo izvana. S druge strane, centralno zaključavanje zaista zaključava vrata. No, ona se mogu otvoriti povlačenjem ručke dva puta, a što je nešto što djeca mogu napraviti u igri. 

Također, neki automobili također imaju funkciju potpunog zaključavanja vrata, ali umjesto ključa to je moguće učiniti elektronički.

Želite koristiti WhatsApp sa svog računala? Iako ne postoji samostalni WhatsApp klijent, možete koristiti aplikaciju WhatsApp web i desktop klijent za slanje poruka putem svog pametnog telefona.

Pa evo kako možete koristiti WhatsApp na Windows PC-u, Mac-u ili nekoj drugoj vrsti računala, piše Točka na i.

Aplikacije za desktop računalo i web sučelje vrlo su slične, ali postoji nekoliko bitnih razlika.

Najznačajnija je da vam web sučelje WhatsAppa ne dopušta audio ili video pozive. S obzirom na to ograničenje, preporuka je da koristite desktop klijent.

Kliknite ikonu telefona ili video kamere u gornjem desnom kutu kako biste započeli glasovni ili video poziv.

Kad ste u videopozivu, možete čak i podijeliti svoj zaslon ako želite. Samo kliknite gumb za dijeljenje zaslona na dnu, i odaberite prozor koji želite podijeliti.

Glavna prednost koju dobivate pristupom WhatsAppu putem preglednika je praktičnost. WhatsApp Web možete koristiti iz bilo kojeg preglednika za stolna računala (podržani su svi glavni preglednici kao što su Safari, Chrome, Firefox i Edge), na bilo kojem operativnom sustavu.

Možete uključiti i opciju obavijesti o novim porukama. Možete ga koristiti čak i na računalima na koja ne možete instalirati aplikacije (kao što je javno računalo), ali trebali biste biti oprezni ako to radite.

Koristite privatni prozor, svakako se odjavite i imajte na umu da bi softver na računalu mogao pratiti što šaljete i primate.

Svake godine u svijetu se izvede više od 350 milijuna bolničkih operacija, a mnogi se u nekom trenutku života podvrgnu zahvatima koji zahtijevaju opću anesteziju. Unatoč uobičajenoj upotrebi i sigurnosti, točni mehanizmi po kojima anestetici djeluju u mozgu nisu u potpunosti shvaćeni, ostajući uglavnom misterij od njihovog uvođenja, prije više od 180 godina.

U studiji objavljenoj u časopisu The Journal of Neuroscience, Adam D. Hines, znanstveni suradnik na australskom Sveučilištu Queensland Technology i njegov tim, dali su nove uvide u taj složeni proces. Čini se da lijekovi za opću anesteziju ciljaju na određene dijelove mozga odgovorne za održavanje budnosti, prenosi Zimo.hr.

Otkrivanje potencijalnog mehanizma

Koristeći vinske mušice u svojim istraživanjima, Hines i njegov tim otkrili su potencijalni mehanizam pomoću kojeg anestetici stupaju u interakciju s određenim vrstama neurona putem proteina. Ljudski mozak sadrži oko 86 milijardi neurona, svaki od kojih je jedinstven, što doprinosi učinkovitosti opće anestezije.

Hines objašnjava da, iako su široki učinci anestetika poznati, posebice kako izazivaju brzu nesvjesticu, sitni detalji zahtijevaju bolji uvid u razlike između moždanih stanica. Neuroni općenito spadaju u dvije kategorije: Ekscitatorne neurone, koji nas održavaju budnima i inhibitorne neurone, koji reguliraju ekscitatorne. U svakodnevnom životu ti neuroni uravnotežuju jedni druge. Kad zaspimo, inhibitorni neuroni postupno utišavaju ekscitatorne, uzrokujući da se osjećamo umorno. Opći anestetici ubrzavaju ovaj proces izravnim utišavanjem ekscitacijskih neurona pa otuda i izraz da se “nekog uspava”.

Ključno pitanje koje ostaje

No pravo ključno pitanje zapravo glasi: Zašto spavamo tijekom operacije? U normalnim okolnostima, ako pojedinac spava i netko pokuša na njemu operirati, probudio bi ga. Međutim, opća anestezija sprječava to buđenje. Iako ne postoji jak konsenzus, mnogi se znanstvenici slažu da neuroni prestaju komunicirati kada su izloženi anesteticima. Ta komunikacija neophodna je za rad mozga i svijest o tijelu.

Hinesova studija otkrila je da opći anestetici zaustavljaju komunikaciju između ekscitatornih neurona, ali ne i inhibitornih. Iako taj koncept nije nov, studija je pružila uvjerljive dokaze o tome zašto su pogođeni samo ekscitacijski neuroni, prenosi Zimo.hr.

Uloga proteina

Da bi neuroni mogli komunicirati, proteini moraju olakšati otpuštanje neurotransmitera, odnosno kemijskih glasnika poput dopamina i serotonina. Studija je otkrila da opći anestetici smanjuju sposobnost tih proteina da otpuštaju neurotransmitere, ali samo u ekscitatornim neuronima. Koristeći vinske mušice Drosophila melanogaster i mikroskopiju visoke rezolucije, tim je promatrao molekularne učinke anestetika na te proteine.

Razlika između ekscitatornih i inhibicijskih neurona leži u vrstama proteina koje oni eksprimiraju, slično dvama automobilima iste marke i modela, ali s različitim značajkama. Oslobađanje neurotransmitera uključuje mnoge proteine, a svaka varijacija može utjecati na funkciju anestetika.

Hines napominje da je sljedeći korak istraživanja utvrđivanje koje razlike u proteinima uzrokuju da opći anestetici inhibiraju samo ekscitatornu komunikaciju. Studija isto tako sugerira da opći anestetici izazivaju opsežnu globalnu inhibiciju u mozgu, utišavajući razdražljivost na dva načina – uspavljujući nas i držeći nas u snu.