Svijet
Kineski virolog podijelio je ključne podatke o covidu-19, a onda ga je dočekao niz problema…
Početkom 2020., dok je znanost tražila odgovore na misterioznu virusnu epidemiju u središnjoj Kini, istaknuti kineski virolog istupio je kako bi podijelio kritične podatke sa svijetom. Zhang Yongzhenovo otkrivanje genoma virusa koji uzrokuje covid-19 bio je ključni korak u utrci za borbu protiv pandemije, pomažući istraživačima diljem svijeta da identificiraju patogen i stvore cjepiva za borbu protiv njega.
Znanstvena zajednica ga je hvalila zbog njegovog integriteta, ali u godinama nakon toga, ljudi koji poznaju Zhanga kažu da se suočio s nizom neviđenih prepreka u svojoj karijeri u Kini, a još jedna prepreka postavljena je pred njegovo istraživanje tijekom prošlog tjedna, piše CNN.
U nedjelju i ponedjeljak, Zhang (59) u znak prosvjeda prespavao je noć ispred svog laboratorija u Kliničkom centru za javno zdravstvo u Šangaju nakon što su administratori naglo zatvorili ustanovu zbog renoviranja, prema izjavama objavljenim na njegovoj stranici na društvenoj mreži Weibo. U objavi na njegovoj stranici rano u srijedu rečeno je da je postignut “provizorni dogovor” da Zhangov tim u laboratoriju nastavi sa svojim znanstvenim radom, kojega je dio povezan s praćenjem porijekla covida-19.
Ovo iskušenje samo je posljednja prepreka Zhangovim istraživanjima od 2020., prema tvrdnjama kolege koji je bio u kontaktu s kineskim znanstvenikom posljednjih godina.
Izvještaj Zhangovih studenata istraživača objavljen na internetu također je iznio niz izazova s kojima se znanstvenik susreo od formalnog prijenosa službenog zaposlenja u centar u Šangaju 2020., kada je završio i njegov 19-godišnji mandat u Kineskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Na Zhangovoj Weibo stranici koju je vidio CNN, a koja je u međuvremenu izbrisana navodi se da centar u Šangaju, koji je povezan s gradskim sveučilištem Fudan, nije službeno priznao Zhangovo zaposlenje, ostavljajući ga bez socijalnog osiguranja i zdravstvenih beneficija te da je prijevremeno raskinuo petogodišnji ugovor o suradnji sa znanstvenikom. “Da je vrhunski znanstvenik u svom području, osoba koja je dala doprinos zemlji i čovječanstvu pala do ove točke – stvarno je tužno i jezivo”, stoji u objavi.
U priopćenju od ponedjeljka, Šangajski klinički centar za javno zdravstvo rekao je da je zatvorio neke laboratorije radi renoviranja, zbog sigurnosnih problema, i ustvrdio da je osigurao dodatne uredske i eksperimentalne prostore za Zhanga i njegov tim. “Institut uvijek poštuje … i podržava znanstvene istraživače i studente u obavljanju uobičajenog istraživačkog rada”, stoji u priopćenju.
Čini se da slike objavljene na društvenim mrežama ovaj tjedan prikazuju Zhanga umotanog u deke kako spava na pragu laboratorijske zgrade dok se zaštitari nadvijaju nad njega. Zhang je za CNN rekao da je objašnjenje centra da je laboratoriju potrebno renoviranje i da je bilo dosta obavijesti o preseljenju “glupost”.
Više od deset studentskih istraživanja bilo je pod utjecajem zatvaranja laboratorija, rekao je, dodajući da je “nezgodno” reći više. U svom postu objavljenom u srijedu, Zhang je rekao da će njegov tim “razgovarati s (centrom) o budućem planu preseljenja laboratorija, jamstvu normalnog života i znanstveno-istraživačkog rada za studente tijekom prijelaznog razdoblja” te raditi na rješavanju problema povezanih s njegovim vlastitim dogovorom s centrom. CNN nije mogao neovisno potvrditi njegovu objavu.
Pokvareni stroj
Zhang je 11. siječnja 2020. postao prvi znanstvenik koji je podijelio genomsku sekvencu covida-19 dok je Svjetska zdravstvena organizacija čekala da Kina dostavi podatke nakon što je skoro dva tjedna ranije objavila izbijanje virusne epidemije u gradu Wuhanu.
Zhang je bio međunarodno hvaljen zbog svog rada, a Nature ga je proglasio jednim od 10 ljudi koji su pomogli oblikovati znanost 2020. U intervjuu za časopis te godine, Zhang se osvrnuo na svoje globalno priznanje. “Kažu, ‘11. siječnja je bio prekretnica za razumijevanje da je ovo ozbiljno. Bila je to prekretnica za Kinu. Bila je to prekretnica za svijet’”, rekao je.
Ali u Kini, Zhang se suočio s izazovima u svom radu koji su proizašli iz tog trenutka, prema njegovom dugogodišnjem suradniku Edwardu Holmesu, profesoru na Sveučilištu u Sydneyu koji je objavio genom na međunarodnoj web stranici za razmjenu podataka, uz Zhangovo dopuštenje. Nakon objave podataka, Zhangov laboratorij imao je ograničenja koja su mu onemogućila izolaciju virusa covida, rekao je Holmes.
Nejasno je je li ovaj potez bio odvojen od naloga kineske vlade o “ispravljanju” koji je primio Zhangov tim, a za koji su izvještaji u to vrijeme govorili da je rezultirao privremenim zatvaranjem laboratorija dan nakon objave sekvence. Zhang je za Nature 2020. rekao da je naredba samo zahtijevala da njegov laboratorij ažurira svoje protokole o biološkoj sigurnosti nakon premještanja opreme tijekom građevinskih radova.
Ove promjene za Zhanga došle su kad je Kina – već poznata po kontroli akademskog sektora odozgo prema dolje – pooštrila nadzor nad znanstvenim informacijama u vezi s virusom. To je uključivalo nametanje ograničenja na objavljivanje akademskih istraživanja o podrijetlu novog koronavirusa do travnja 2020. Peking je opetovano branio svoju znanstvenu transparentnost i razmjenu podataka u vezi s epidemijom.
“Ideja da bi (Zhang) učinio bilo što protiv Kine je smiješna s obzirom na njegov (nacionalni) ponos. No jasno je da je vlada željela prenijeti određenu poruku, iznijeti određeni narativ o epidemiji u Wuhanu… puštanjem sekvence virusa prekršio je tu uputu – i sve proizlazi iz toga,” rekao je Holmes za CNN u ponedjeljak.
“U stara vremena, prije covida… bio je poput stroja, a sada je stroj pokvaren. Ovo ga je samo polako slomilo.”
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti