Connect with us

Svijet

Nova cijena maslinova ulja šokirala i veterane industrije: “Ovo nije normalno”

Objavljeno

-

Nestašica tekućeg zlata – maslinova ulja – podigla je njegovu cijenu na rekordnu razinu, potaknula val kriminala i gurnula cijelu industriju u krizu.

Nagli porast cijena maslinova ulja posljednjih mjeseci zaprepastio je potrošače, ali i veterane u toj industriji. Ekstremni vremenski uvjeti kumovali su padu proizvodnje maslinova ulja u južnoj Europi posljednjih godina, posebice u mediteranskim zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke.

Španjolska, koja proizvodi više od 40 posto svjetskog maslinova ulja obično proizvede između 1,3 i 1,5 milijuna tona od svake žetve. Međutim, u 2022./2023. uspjela je uzgojiti samo 666 tisuća tona. Neki tržišni igrači očekuju da je Španjolska u sezoni 2023./2024. proizvesti između 830 i 850 tisuća tona ulja, prenosi tportal.hr.

Cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u španjolskoj Andaluziji od 19. travnja iznosi 7,8 eura po kilogramu (Mintecov referentni indeks), što je mali pad u odnosu na ožujak kad je cijena iznosila nešto više od osam eura. Rekordno visoka cijena zabilježena je pak u siječnju – 9,2 eura – otkad iz mjeseca u mjesec polako pada.

Cijene moraju ići gore

Kiša u ožujku i travnju dala je malo optimizma u proizvodnji španjolskih maslina, ali analitičari kažu da će sve manje rezerve maslinova ulja tržišta vjerojatno držati na rubu zbog iznenadnih skokova cijena u nadolazećim mjesecima.

‘Najviše nas brine ukupna ponuda. Cijene trenutačno padaju, ali na kraju će ljudi morati početi kupovati. A kad kupujete u vremenima smanjene ponude, cijene moraju ići gore’, rekao je analitičar Kyle Holland iz Minteca za CNBC.

Vito Matielli iz Rabobanka pak kaže da u 20 godina praćenja sektora maslinova ulja nije vidio ništa ni blizu recentne volatilnosti cijena. “Ovo nije normalno. No da bismo imali jasniju sliku, trebamo pričekati do kraja lipnja. Ipak, kiša u ožujku bila je pozitivan signal”, rekao je.

Helena Bennett, voditeljica klimatskih politika u nezavisnom think tanku Green Alliance UK, nedvosmisleno je pripisala rekordni skok cijena maslinova ulja klimatskim promjenama.

I drugi usjevi u problemu

“Najveći svjetski izvoznik maslinova ulja, Španjolska, prepolovila je svoju proizvodnju zbog suše i ekstremnih vrućina, povećavajući njegovu cijenu (na njezinu ishodištu!) za 112 posto od 2022.”, rekla je Bennett na X-u.

“To se događa i s drugim usjevima. Maslinovo ulje danas, sve ostalo uskoro”, dodala je.

A s rastom cijena maslinova ulja, Španjolsku je zapljusnuo i val krađa tekućeg zlata.

Supermarketi u Španjolskoj početkom ožujka objavili su da u većinskom dijelu zemlje najčešće krade maslinovo ulje, piše The Financial Times. Glavni krivci su navodno kriminalne skupine koje ciljaju na glavni prehrambeni artikl za preprodaju na crnom tržištu.

U kolovozu prošle godine približno 50.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja ukradeno je iz jedne od španjolskih uljara u regiji Cordoba, prema izvješćima lokalnih medija. Ukradeno maslinovo ulje tada je procijenjeno na više od 420 tisuća eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

El Niño je gotov, evo što nas očekuje u nadolazećim mjesecima…

Objavljeno

-

By

Pixabay

El Niño je službeno došao svome kraju, a klimatski valovi koji dolaze nakon njegovog nestanka, snažno će utjecati na vremenske prilike širom svijeta.

El Niño – prirodni klimatski obrazac kojeg obilježavaju nadprosječno visoke temperature oceana u tropskom dijelu Tihog oceana – zahvatio je planet početkom prošlog ljeta. Postigao je super status ranije ove godine nakon što je povećao temperaturu tijekom najtoplije zabilježene godine i utjecao na druge globalne vremenske prilike.

Uz El Niño izvan fokusa, njegova suprotnost – La Niñe, sprema se zauzeti središnje mjesto kasnije ovog ljeta.

Za sada nema ni La Niñe ni El Niña i započela je takozvana neutralna faza, prema NOAA-inom Centru za predviđanje klime. Ali to će se brzo promijeniti kako se La Niña bude razvijala tijekom ljeta.

Evo što bi nam ljeto bez El Niña i La Niñe u nastajanju moglo ponuditi, piše CNN.

Sparno ljeto, aktivan Atlantik

La Niña ljeta nakon jakih El Niño zima povijesno su bila neka od najtoplijih zabilježenih u SAD-u. Ovo ljeto ne bi moglo biti ništa drugačije, čak i prije nego što se La Niña “ukorijeni”.

Prijelaz u La Niñu nije jedini faktor koji utječe na temperature tijekom najtoplijeg doba godine. Uvijek su u porastu u svijetu koji se zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima, prenosi CNN.

Zajedno s intenzivnijom vrućinom, sezonske prognoze pokazuju zabrinjavajući trend padalina. U većini zapadnih država i dijelovima nizina očekuju se sušniji uvjeti od normalnih.

Suhoća i toplina su ciklički. Što područje postaje toplije to se više isušuje, što bi mogao biti recept za novu ili sve veću sušu. Suho će područje tada postati dodatno zagrijati jer većina sunčeve energije odlazi na zagrijavanje tla, a malo energije gubi se na isparavanje mokrog tla.

Gubitak El Niña također će imati velike posljedice u Atlantskom oceanu i jedan je od glavnih razloga zašto stručnjaci upozoravaju na “hiperaktivnu” sezonu uragana.

El Niño ima tendenciju stvarati jake, visoke vjetrove koji razdiru oluje, dok La Niña čini suprotno. Dakle, ove bi se godine moglo razviti više oluja bez El Niña da ih spriječi.

Rekordne temperature Atlantskog oceana također bi mogle djelovati kao gorivo za oluje, pomažući im da se formiraju, ojačaju i prežive.

Atlantik također nije jedini ocean koji je sparan. Tijekom prošle godine El Niño je pomogao podići globalne prosječne temperature oceana na rekordne razine. La Niña bi na kraju mogla imati donekle rashlađujući učinak na svjetske oceane.

Ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Oceani se nevjerojatno sporo hlade, pogotovo zato što je oko 90% svjetskog viška topline proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva pohranjeno u njima.

Trajni utjecaj El Niña

El Niño je stigao u lipnju 2023. i na kraju je postao jedan od najjačih zabilježenih.  Svaki mjesec od lipnja 2023. do svibnja 2024. bio je najtopliji takav mjesec na svijetu, ranije je izvijestio CNN.

Prirodni klimatski obrazac također je utjecao na mnoge ekstremne vremenske prilike od prošlog ljeta.

El Niño je vjerojatno odigrao ulogu i u vrućim i suhim uvjetima u sjevernoj Južnoj Americi koji su doveli rijeku Amazonu do rekordno niskih razina u listopadu, najtoplijoj zimi u dijelovima SAD-a i ozbiljne suše u velikim dijelovima središnje i južne Afrike ove zime.

Dijelovi istočne obale Afrike obično bilježe više kiše tijekom El Niña, ali prekomjerne kiše imale su razorne, smrtonosne posljedice u Keniji u travnju i svibnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Modni lanac u stečaju: Pogođene 92 trgovine i 721 zaposlenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Unatoč pokušaju spašavanja prošle godine, trgovac odjećom Scotch & Soda podnio je zahtjev za stečaj u Europi. Što će se dalje dogoditi, ostaje za vidjeti.

Nizozemski brend odjeće Scotch & Soda opet je u problemima. Europska podružnica grupe, S&S Europe BV, je insolventna. Prema priopćenju tvrtke, odgovorni su “logistički problemi nakon ponovnog pokretanja 2023.” i rezultirajući “stalni gubici”.

Scotch & Soda je prošle godine morao podnijeti zahtjev za stečaj, a zatim ga je preuzela američka tvrtka Bluestar Alliance. Čini se da ti problemi još nisu u potpunosti okončani, piše Fenix.

Prema podacima tvrtke, novim stečajem pogođene su 92 trgovine i 721 zaposlenik. To uključuje 28 trgovina s 320 zaposlenih u Nizozemskoj. Preostale podružnice su u Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Luksemburgu.

Podružnica S&S Europe odgovorna je za stacionarnu maloprodaju i e-trgovinu za Scotch & Soda u sjevernoj Europi. Unatoč financijskim poteškoćama, sve podružnice u Nizozemskoj u početku će ostati otvorene. Prema tvrtki, stečajni upravitelji Michel Moeijes i Abslem Ourhris iz odvjetničke tvrtke Tanger Advocaten rade na “ponovnom pokretanju”.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO upozorava svjetske vlade: Ove četiri industrije nas ubijaju, budite žešći prema njima!

Objavljeno

-

By

Pixabay

Duhan, ultraprerađena hrana, fosilna goriva i alkohol uzrokuju četvrtinu svih smrtnih slučajeva u Europi, otkrila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u velikoj studiji koja razotkriva štete takvih proizvoda i navodne taktike kojima se korporacije služe kako bi izbjegle poštivanje propisa.

Spomenute četiri industrije, koje svake godine uzrokuju oko 2,7 milijuna smrtnih slučajeva u Europi, iskoristile su značajnu moć kako bi se zaštitile od regulacija, upozorava WHO u izvješću, prenosi Politico.

Dok se europski zdravstveni sustavi bore s rastućom potražnjom zbog starenja populacije i sve većim stopama kroničnih bolesti od srčanih bolesti do raka, pretilosti i bolesti jetre, WHO traži da zemlje poduzmu strože mjere protiv industrija koje uzrokuju najveću štetu. Prošlog mjeseca, primjerice, pozvao je na zabranu hrane s visokim udjelom soli.

Kakvim se taktikama služe industrije?

Hans Kluge, šef WHO-a za Europu, prozvao je ulogu velikih korporacija u blokiranju propisa koji bi zaštitili javnost od njihovih štetnih proizvoda.

“Taktike uključuju iskorištavanje ranjivih ljudi putem ciljanih marketinških strategija, obmanjivanje potrošača i iznošenje lažnih tvrdnji o prednostima njihovih proizvoda ili njihovim ekološkim akreditivima”, naglasio je Kluge pa objasnio što točno studija WHO-a donosi:

“Pružamo nepobitne dokaze o štetnim komercijalnim praksama i proizvodima te, bez zadrške, tvrdimo da ljudi uvijek moraju imati prednost ispred profita.”

Studija je predstavila kako četiri industrije koriste gotovo identične taktike za oblikovanje politike i narativa u korist vlastite dobiti. Primjerice, njihovo uplitanje jedna je od najvećih prepreka obveznom označavanju alkohola i hrane s detaljnim sastojcima i zdravstvenim upozorenjima.

Konkretnije, programi koje financira alkoholna industrija naglašava osobnu odgovornost i prebacuje teret krivnje za štetno pijenje na mlade te širi dezinformacije. Industrija fosilnih goriva, u međuvremenu, osporava svoju ulogu u izazivanju klimatskih promjena šireći alternativne teorije o prirodnim varijacijama globalne temperature i događajima kao što su solarne baklje.

Lobističke skupine Tobacco Europe i Brewers of Europe rekle tvrde da njihovi članovi nisu nastojali zaobići zdravstvene propise i da su predani smanjenju štete povezane s njihovim proizvodima. Tobacco Europe je dodao da grupa oduvijek prakticira “potpunu transparentnost” i objavljuje stajališta o novim zakonima u skladu s kodeksom ponašanja za lobiste Europskog parlamenta.

Suprostavljanje dezinformacijama

Istovremeno, direktorica za sigurnost hrane, znanost i inovacije u FoodDrinkEuropeu Rebeca Fernández, inače lobiju industrijske koalicije, kaže da je neodgovorno i pogrešno povezivati ​​prerađenu hranu s duhanskom industrijom i industrijom fosilnih goriva.

“Nažalost, izvješće WHO-a ne priznaje da ne postoji dogovorena definicija o tome što je ultraprerađena hrana, a kamoli njen utjecaj na zdravlje. Umjesto toga, dobro utemeljena znanost o prehrani diljem svijeta govori nam da je najbolji način da se uhvatimo u koštac s pretilošću i nezaraznim bolestima usredotočiti se na nutritivni sadržaj hrane i koliko često se konzumira, u kombinaciji s vrstom načina života ti vodiš”, smatra Fernandez.

Upravo zato, stoji u studiji WHO-a, kreatori politike moraju ograničiti moć industrije i suprotstaviti se dezinformacijama. A početak bi bilo praćenje monopolističke prakse, izbjegavanje plaćanja poreza i davanje izravne potpore u obliku državnih subvencija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu