Hrvatska
Dio studenata napustio tribinu Studentskog zbora!
Večeras održana javna tribina “Jeste li svjesni” u klubu Božo Lerotić za studente nije urodila plodom. Prvotna ideja o prosvjedu je odbačena zbog malenog broja prisutnih pa su se studenti na kraju odlučili za popisivanje peticije.
Prva stavka o kojoj su studenti raspravljali je problem 60 ECTS bodova, a to je norma postavljena kao glavni uvjet za upis u sljedeću godinu studija. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šašek je kazala kako je na Senatu pokušala tu odluku promijeniti, no kada je vidjela negodovanje Senata, pokušala je odluku prenijeti odjelnim vijećima. To je također odbijeno.
– Na Senatu su nam odobrili još jedan neformalni rok, zatim su odjeli tražili pismeni naputak o tome koji mi je danas prorektorica napisala, kazala je Šašek.
Na ovu izjavu se javila studentica Petra Kupsjak koja je tražila odgovor na pitanje zašto se nije uložio veto, a Šašek je na to rekla da je prošle godine već uložen veto vezan za odluke za stare studente.
– Mogao se uložiti veto na druge odluke i odgoditi sve ovo za osam dana, kada bi bilo jasno da Sveučilište radi ilegalno te bi se o tome moglo informirati Ministarstvo, kazala je Kupsjak.
Kada su studenti otkrili opciju veta, osjetilo se razočaranje nakon kojeg je Šašek kazala kako se više ne treba o tome raspravljati i kako se to trebalo prošle godine, a da oni sad samo “saniraju štetu” i time potaknula studente na smijeh i nevjericu.
– Student treba pročitati statut i znati svoja prava, veto se može uložiti i ja sam ga ulagala pet puta u svom mandatu, kazala je Jelena Kupsjak.
Studenti isprovocirani nisu htjeli ići dalje s raspravom dok Šašek ne odgovori. Kupsjak je spasila situaciju i rekla studentima da nije vrijeme za ovakve rasprave, nego treba pokušati riješiti problem.
– Zakon kaže da se godina može jednom pasti i da se ne mora plaćati studij u toj situaciji, to je prva stvar. Osim toga, svaki student ima pravo trećinu čitavog studija pohađati s pravima redovnog studenta, tako da dodatni rok nije rješenje ovog problema, zaključila je Kupsjak.
Studenti po starom programu su se pitali što oni uopće plaćaju, s obzirom da nemaju predavanja.
– Što mi plaćamo? Tehnički bi ove odluke značile da mi plaćamo obranu diplomskog koja se isto plaća. Znači, plaćamo da bi platili?!, pitao se student i dodao da ga zanima koliko su ti isti profesori studirali.
Dio studenata je potom odlučio napustiti tribinu, a profesor Vuletić je neočekivano došao čuti njihova razmišljanja. Rekao je neka im ne bude cilj spustiti bodove sa 60 na 50, jer je to samo privremeno, nego neka nađu način za postići 60 bodova.
Na samom kraju sjednice su predstavnici studenata pitali za prijedloge, a svi su zašutjeli. Prvotni prijedlozi o prosvjedu i tužbi protiv Sveučilišta pali su u vodu, a jedna je studentica zaključila da se na tribini nije riješilo ništa. Ubrzo nakon toga je predloženo da se barem potpiše peticija, koju će naknadno poslati Ministarstvu. Odluku su svi kao jedinu opciju i prihvatili. Obavijest o potpisivanju peticije će biti objavljena na internetskim stranicama Studentskog zbora.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
dominus
2. listopada 2010. at 0:30
zasto ne tuzit sveuciliste sigurno ima osnova za tuzbu!??!!??!
obavezno
2. listopada 2010. at 8:14
@dominus
nema, 60 etcs bodova je formalni uvjet za upis vise godine, to sto vam se do sad islo na ruku pa se spustao taj prag to je druga stvar
cinik
2. listopada 2010. at 8:20
veto je glupost tj. inzistiranje na birokratskoj proceduri u kojoj nema nikakve studentske moći. odluka bi se odgodila za osam dana, a rezultat bi na kraju bio isti. produženje agonije ne znači i rješenje problema. npr. uložio se veto, obavijestilo se ministarstvo i čeka se odluka. ministarstvo odgovori nakon 15 dana, a senat se recimo sastane opet sljedeći tjedan jer se sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine. Na kraju, Ministarstvo odgovori kao što je odgovorilo i anonimnoj studentici – da se radi o “autonomiji sveučilišta” i da “bolonja ne poznaje apsolventuru”. čiča mića gotova priča. jedina točka na koju se moglo najviše pritiskati je naplaćivanje pada godine na koju studenti imaju pravo (gubitak prava studiranja se ostvaruje tek nakon što se ponovi pad iz iste godine, semestra ili predmeta). Sve ostalo je labuđi pjev i zakašnjele reakcije tromog i samodopadnog tijela studentskog zbora, bio on u ovom ili u prijašnjem sastavu.
čokolino
2. listopada 2010. at 13:15
@cinik
“…sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine…”
da, ali ovdje je problem konkretno što su odluke donešene 3 dana prije kraja tekuće akademske godine i odnosi se na 2009/10. pa di je tu logika?
cinik
2. listopada 2010. at 14:58
@čokolino
nema logike, ali to ne znači da su u prekršaju. poanta je da u tome da su zbor, studentski aktivisti ili tko već trebali udriti na uzbunu najmanje 6 mjeseci prije, jer se moglo očekivati koješta. pogotovo od ovakvog senata.
greška je sveučilišna, ali i naša (studentska). stalno se provode vatrogasne mjere na zgarištima, a ne postoje godišnje akcije i planovi.
TristaN
2. listopada 2010. at 18:53
Cinik, a i za ostale koji nisu toliko upuceni :
1. Ako bolonja i ne poznaje apsolventuru, poznaje pad godine, tocnije pad semestra, sad, za diplomce koji imaju jos jedan ili dva diplomska/magistarska napisati to znaci da su pali, medjutim problem je sto se jedan pad godine u besplatnom diplomskom studiju NE placa
2. u zakonu jos stoji proncip apsolventure iako ga regularna bolonja ne priznaje
3. apsolventski semestar je obecan i propagiran od strane te iste uprave koja 3 dana prije kraja akademske godine donosi ovakve odluke, dakle mjesecima prije nego su si ljudi poslozoli raspored rada. Da je gospoda to rekla prije nekoliko mjeseci sad bi mogli racunati na manje kunica i to je poanta.
4. Sto se 60 bodova tice, NE postoje uvijeti da takav kriterij bude ostvariv u iole zadovoljavajucem broju. Dakle problem prolaznosti ne samo da je problem nego atomska bomba. U mojoj generaciji, prva generacija bolonjaca, od nas 15 ak koji smo dosli do zadnje godine NITKO nije ocistio godinu za godnom sve ispite. Jednostavno je nemoguce zbog programa koji NIJE prilagodjen opterecenju. A i to je samo jedan od problema.
5. VETO je u ovom slucaju bio savrsen odabir, jer za 8 dana sjednica bi se odrzala u drugoj akademskoj godini i odluke se retroaktivno ne mogu donositi. Ali problem je sto se doticne rucice ne zele nekome zamjerit. Nedao bog.
assistant
2. listopada 2010. at 20:24
Onaj mi je najbolji sto se buni da ne zna sta placa i zanima ga koliko su profesori studirali. He he he.. Da podsjetimo javnost; najmlađi predbolonjac je upravo usao u sedmu godinu studiranja na teret poreznih obveznika. Kakvi su tek oni stariji 🙂
I ja zapravo ne razumijem… kakva je to gamad u senatu jednog sveučilišta koja uopće ne razumije probleme studenata. Je li moguće da su baš uvijek jednoglasno protiv očigledno opravdanih studentskih zahtjeva. Posto ipak sumnjam da su svi kreteni i zlonamjerni, ostaje jedino pomisao da zahtjevi baš i nisu previše opravdani.
cinik
2. listopada 2010. at 20:46
@tristan
1. to sam i ja rekao. pročitaj malo pažljivije 🙂
2. ne može u zakonu postojati “princip”. ili piše ili ne piše. ili je po zakonu ili nije. koliko sam ja upoznat, apsolventure nema. točka. 🙂 uostalom, tako je i ministarstvo odgovorilo na dopis anonimne.
3. uprava može obećavati što je volja, pitanje je samo zakonskih osnova.
4. dakle, problemi su u loše prilagođenim i izvedenim programima. e sad, pitanje za milijun kuna? Hoće li sniženi bodovni pragovi dugoročno pomoći svima, ili će samo stvoriti veći broj padova u konačnici? Nekad se tih bodovi moraju nadoknaditi, a pošto nema apsolventure i ostalih blagodati starog programa, opet se samo odgađa neminovno. Umjesto da pritišćemo reformu, praktički i dalje guramo nezakonje, ali ono koje ovog puta nama odgovara. Da ne govorim kako na taj način štitimo i svu nesposobnost onih koji nisu prstom makli otkako je bolonja počela. Je li to rješenje i što onda čeka generacije koje dolaze iza nas?
5. ne znam zašto, ali ako su naumili komercijalizirati sve, onda nema tog veta ili vremenskog roka koji bi ih od toga odvratio. Npr, ako ne postoji zakon koji sprečava održavanje sjednice senata u razmaku od npr. 4 dana, onda se isti sastaje, poništava veto i cijela stvar opet nema smisla.
ZGstudent
3. listopada 2010. at 12:31
U cem je tu kvaka? Cili Zagreb prica da su u Zadru najbolji uvjeti studiranja i da se najmanje placa i jos da se ne moze izgubiti pravo studiranja i jos da se do dekana i ostalih moze bez problema doc kad god treba?!?! Sta bi mi onda tribali rec???? Lud, zbunjen, normalan