Hrvatska
Dio studenata napustio tribinu Studentskog zbora!
Večeras održana javna tribina “Jeste li svjesni” u klubu Božo Lerotić za studente nije urodila plodom. Prvotna ideja o prosvjedu je odbačena zbog malenog broja prisutnih pa su se studenti na kraju odlučili za popisivanje peticije.
Prva stavka o kojoj su studenti raspravljali je problem 60 ECTS bodova, a to je norma postavljena kao glavni uvjet za upis u sljedeću godinu studija. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šašek je kazala kako je na Senatu pokušala tu odluku promijeniti, no kada je vidjela negodovanje Senata, pokušala je odluku prenijeti odjelnim vijećima. To je također odbijeno.
– Na Senatu su nam odobrili još jedan neformalni rok, zatim su odjeli tražili pismeni naputak o tome koji mi je danas prorektorica napisala, kazala je Šašek.
Na ovu izjavu se javila studentica Petra Kupsjak koja je tražila odgovor na pitanje zašto se nije uložio veto, a Šašek je na to rekla da je prošle godine već uložen veto vezan za odluke za stare studente.
– Mogao se uložiti veto na druge odluke i odgoditi sve ovo za osam dana, kada bi bilo jasno da Sveučilište radi ilegalno te bi se o tome moglo informirati Ministarstvo, kazala je Kupsjak.
Kada su studenti otkrili opciju veta, osjetilo se razočaranje nakon kojeg je Šašek kazala kako se više ne treba o tome raspravljati i kako se to trebalo prošle godine, a da oni sad samo “saniraju štetu” i time potaknula studente na smijeh i nevjericu.
– Student treba pročitati statut i znati svoja prava, veto se može uložiti i ja sam ga ulagala pet puta u svom mandatu, kazala je Jelena Kupsjak.
Studenti isprovocirani nisu htjeli ići dalje s raspravom dok Šašek ne odgovori. Kupsjak je spasila situaciju i rekla studentima da nije vrijeme za ovakve rasprave, nego treba pokušati riješiti problem.
– Zakon kaže da se godina može jednom pasti i da se ne mora plaćati studij u toj situaciji, to je prva stvar. Osim toga, svaki student ima pravo trećinu čitavog studija pohađati s pravima redovnog studenta, tako da dodatni rok nije rješenje ovog problema, zaključila je Kupsjak.
Studenti po starom programu su se pitali što oni uopće plaćaju, s obzirom da nemaju predavanja.
– Što mi plaćamo? Tehnički bi ove odluke značile da mi plaćamo obranu diplomskog koja se isto plaća. Znači, plaćamo da bi platili?!, pitao se student i dodao da ga zanima koliko su ti isti profesori studirali.
Dio studenata je potom odlučio napustiti tribinu, a profesor Vuletić je neočekivano došao čuti njihova razmišljanja. Rekao je neka im ne bude cilj spustiti bodove sa 60 na 50, jer je to samo privremeno, nego neka nađu način za postići 60 bodova.
Na samom kraju sjednice su predstavnici studenata pitali za prijedloge, a svi su zašutjeli. Prvotni prijedlozi o prosvjedu i tužbi protiv Sveučilišta pali su u vodu, a jedna je studentica zaključila da se na tribini nije riješilo ništa. Ubrzo nakon toga je predloženo da se barem potpiše peticija, koju će naknadno poslati Ministarstvu. Odluku su svi kao jedinu opciju i prihvatili. Obavijest o potpisivanju peticije će biti objavljena na internetskim stranicama Studentskog zbora.
Hrvatska
PREGRŠT DESTINACIJA / Croatia Airlines najavio zimsku sezonu s više letova

Hrvatski avioprijevoznik Croatia Airlines objavio je zimski red letenja za sezonu 2025./2026., sa 7,7 posto letova više u odnosu na prošlu godinu.
Zimski red letenja primjenjivat će se od 26. listopada 2025. do 28. ožujka 2026. godine.
Uključuje produljenje sezonskih linija u zimske na relacijama Zagreb – Berlin (utorkom, petkom i nedjeljom), Zagreb – Stockholm (ponedjeljkom, srijedom i petkom), Zagreb – Barcelona (utorkom, četvrtkom i nedjeljom), Split – Istanbul (utorkom, četvrtkom i nedjeljom), Dubrovnik – Frankfurt (utorkom, petkom i nedjeljom) i Dubrovnik – Rim (četvrtkom i nedjeljom).
Pritom će Rijeka, Osijek i Zadar ostati povezani s Münchenom.
Zimski red letenja obuhvaća 27 međunarodnih linija, vezu šest domaćih sa 17 inozemnih zračnih luka kao i povezivanje Hrvatske domaćim linijama iz Zagreba za Split, Dubrovnik, Pulu i Zadar te letove iz Pule i Zadra.
Planirano je 9.811 letova, 1.184.020 sjedala, a što je povećanje broja letova za 7,7 posto uz 21 posto više sjedala.
“Zimski red letenja odražava promjene koje donosi nova faza razvoja kompanije – obnova flote već je vidljiva u prometu, a suvremeni Airbus A220 postaje nova norma udobnosti i sigurnosti u domaćem zračnom prijevozu”, kaže se u priopćenju Croatia Airlinesa.
Hrvatska
TOP 10 / Zadarske općine prednjače po izdašnosti potpora za djecu! Evo gdje su najveće…

Općina Sali i ove godine prednjači po potporama za prvo i drugo dijete od 7.963 eura, za treće najviše daju Imotski i Novska, 10.000 eura, dok je Vir rekorder po potporama za četvrto i peto dijete, a iznose 13.000, odnosno čak 26.000 eura, a pritom Vir ima i besplatni vrtić.
Podaci su to o demografskim mjerama u 2025., koje sedmu godinu za redom prikuplja Ministarstvo demografije i useljeništva, a na upitnik o mjerama odgovorilo je 570 od ukupno 575 općina, gradova i županija.
Od tih 570 jedinica, njih samo 18 ne daje novčane potpore za rođenje djeteta, šest općina i 12 županija.
Općine koje ne daju potpore su Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Peteranec i Petrijanec.
Županije koje ne daju potpore su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska.
Potpore daju i bogatiji i siromašniji
Podaci iz upitnika upućuju da jednokratne potpore koje općine i gradovi daju za rođenje svojih novih stanovnika nisu nužno vezane za njihovu razvijenost, primjere dobre prakse bogatijih turističkih jedinica, prate i one siromašnije, slabije razvijene u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji.
Po potpori koju isplaćuje za prvo dijete, Sali prati općina Ražanac koja daje 7.000 eura. Respektabilnih 3.000 eura daju općine Povljana i Kolan, Grad Imotski daje 500 eura manje, a čak pet jedinica daje po 2.000 eura, to su Novi Vinodolski, Pašman, Vir, Đulovac i Magadenovac. Neznatno manje, 1.990 eura daje Grad Otočac.
Sličan je redoslijed i kod potpora za drugo dijete, općine Sali i Ražanac, koja i za drugo dijete daje 7.000 eura, slijedi Povljana koja je u odnosu na prvo dijete za drugo udvostručila iznos, na 6.000 eura.
Imotski za drugo dijete daje dvostruko više nego za prvo, 5.000 eura, Pašman i Kolan daju po 4.000 eura, Vir 3.500, a mala općina Magadenovac u Osječko-baranjskoj županiji, 3.000 eura. Osim toga, ta općina ima i besplatan vrtić.
Za treće i četvrto dijete Imotski i Novska daju po 10.000 eura
Imotski i Novska široke su ruke kod rođenja trećeg i četvrtog djeteta, u oba slučaja daju po 10.000 eura. Isto vrijedi i za Stari Grad na Hvaru koji daje po 9.310 eura, te Povljanu koja daje po 9.000 eura. Za treće dijete Blato na otoku Korčuli daje potporu od 7.963 eura.
Split je jedini veliki grad koji rođenje trećeg djeteta podupire sa 7.300 eura. U potporama je izdašna i općina Ražanac koja za treće dijete daje 7.000 eura, ali i mala, slabo razvijena općina Cista Provo koja daje 6.635 eura.
Nešto manje, 6.500, odnosno 6.000 eura, daju turistički Vir i Pašman, a 5.400 eura Runovići, slabo razvijena općina pored Imotskoga.
Sa po 5.000 eura rođenje trećeg djeteta financijski prate Županja, Cres, Biograd na Moru, Brela i Kolan.
U potporama za rođenje četvrtog djeteta rekorderi su Vir i Bol, turistička općina na Braču, koji daju 13.000 odnosno 12.000 eura.
Uz Imotski i Novsku, rođenje četvrtog djeteta sa 10.000 eura nagrađuje i Biograd na Moru, neznatno manje daju Blato na Korčuli (9.556 eura), Stari Grad na Hvaru (9.310 eura), Povljana na Pagu (9.000 eura).
Po 8.000 eura za četvrto dijete daju općine Pašman i Preko, a po potporama ih slijede Sali (7. 963 eura), Split (7.300), Cista Provo (7.300), Ražanac (7.000), Lokvičići (6.643 eura) itd.
Vir: Jednokratne potpore, besplatan vrtić, stipendije
Sa 26.000 eura, koliko daje za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta, Vir je apsolutni rekorder. Ta općina, koja ima i besplatan vrtić, i drugim mjerama nastoji olakšati roditeljima, pa ih je tako nedavno pozvala da podnesu zahtjev da im pomogne u kupovini udžbenika i školske opreme za učenike u 2024./2025. u iznosu od 350 eura.
Redovite studente pozvala je da se jave za dodjelu stipendija u iznosu od 200 eura mjesečno. Onima koji su ostvarili odličan uspjeh u prethodnoj akademskoj godini stipendiju uvećava za 100 eura.
Na rang-listi deset općina koje daju najveće potpore za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta su i Pašman (14. 000 eura), Bol (12.000), Biograd na Moru (11. 000), Imotski i Novska (po 10.000), Blato (9.556), Stari Grad (9. 310), Povljana (9.000) i Preko (8.000).
I (pre)skupi i besplatni vrtići
Od 570 jedinica koje su odgovorile na upitnik o demografskim mjerama, 46 općina i gradova, što je oko osam posto, ima besplatan vrtić. Mahom se radi o manjim općinama, no ima i većih gradova poput Velike Gorice, Slavonskog Broda, Siska, ali i onih manjih poput Jastrebarskog, Svete Nedelje, Belišća, Nina, Obrovca, Sinja, Paga, Ploča, Trilja.
Besplatan vrtić imaju i Baška, Biograd na Moru, Biskupija, Brod Moravice, Cres, Čabar, Čaglin, Čeminac, Draž, Dvor, Gola, Gradina, Ivankovo, Kalinovac, Karlobag, Kneževi Vinogradi.
U istom društvu su i Koška, Lipovljani, Lopar, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Nova Rača, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Smokvica, Sokolovac, Šolta, Umag, Vir, Vrlika i Vrsi.
Najskuplji vrtić za prvo dijete u pedagoškoj 2024./2025. plaćaju roditelji u općini Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, čak 226 eura, a kad se tome doda 169 eura, koliko plaćaju za drugo, dolazi se do pozamašnih 395 eura.
Na neslavnom drugom mjestu po cijeni vrtića su Gorjani, općina u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj roditelji za prvo dijete plaćaju 196 eura, a za drugo 159 eura.
Na trećem je mjestu zagorska općina Radoboj, gdje prvo dijete u vrtiću roditelje stoji 178 eura, a drugo 135 eura.
Za prvo vrtićko dijete u međimurskoj općini Dekanovec roditelji plaćaju 170 eura, u Ljubešćici u Varaždinskoj županiji 160 eura, u zagorskoj općini Budinščina 152 eura, a po 150 eura u općinama Breznica, Marija Gorica i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji.
U usporedbi s tim cijenama, roditelji vrtićanaca u tri velika grada Osijeku, Splitu i Rijeci mogu biti zadovoljni, u Osijeku za prvo dijete plaćaju 84, a za drugo 76 eura, u Splitu 80 i 56 eura, a u Rijeci 70 eura za prvo, a 49 eura za drugo dijete.
Koliko plaćaju u Zagrebu, nepoznato je, tih podataka nema u upitniku o demografskim mjerama u 2025. godini.
Hrvatska
PROGNOZA / Stižu pljuskovi diljem zemlje, a onda se opet vraćaju vrućine

U idućim danima mogući su pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme, osobito u unutrašnjosti, pri čemu se ponegdje očekuju i izraženije oborine
Ponovno stiglo osvježenje
Danas i do kraja tjedna Hrvatsku očekuje novo razdoblje nestabilnijeg vremena uz pad temperature zraka, dok bi se prema vikendu ponovno trebale vratiti prave ljetne vrućine.
U idućim danima mogući su pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme, osobito u unutrašnjosti, pri čemu se ponegdje očekuju i izraženije oborine
Na kopnu će do vikenda prevladavati razmjerno svježe, uz povremenu kišu i lokalne nevere, no od subote temperature ponovno rastu. Na Jadranu će se vrućina nakratko ublažiti u četvrtak i petak, ali će se već za vikend i početkom novog tjedna vratiti stabilnije, sunčanije i toplije vrijeme, javlja HRT.
Pljuskovi i grmljavina mogući su već od danas, najprije na sjevernom dijelu obale, a zatim u četvrtak i u Dalmaciji. Uz to će puhati umjeren do jak vjetar – bura, sjeverozapadnjak i jugozapadnjak – s izraženijim udarima podno Velebita.
Brza promjena vremena sredinom tjedna, zatim povratak ljeta
Srijeda donosi kratkotrajni prodor nestabilnijeg vremena, uz pomicanje frontalnog sustava koji će većim dijelom proći sjevernije od Hrvatske. Zahvaljujući dotoku hladnijeg zraka u višim slojevima atmosfere, temperature će privremeno pasti, ali već u drugom dijelu tjedna slijedi novo zatopljenje.
Danas će na istoku zemlje doći do postupnog naoblačenja, uz razvoj kišnih oblaka, pljuskova i lokalno izraženije grmljavine. Vjetar će okrenuti na sjeverne i sjeverozapadne smjerove, povremeno pojačan tijekom grmljavinskih nevremena. Jutarnje temperature bit će oko 19 °C, a dnevne će se kretati između 24 i 28 °C.
U središnjim krajevima zemlje također promjenjivo, uz povremenu kišu i pljuskove, dok se u drugom dijelu dana očekuju razdoblja s više sunca. Puhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, uz maksimalne dnevne temperature između 22 i 25 °C.
Na zapadu vrlo nestabilno
Na zapadu zemlje vrijeme ostaje nestabilno. U Gorskoj Hrvatskoj dnevni maksimumi kretat će se od 21 do 27 °C, dok će na sjevernom dijelu Jadrana biti oko 30 °C. Kiša, pljuskovi i grmljavina zahvatit će najprije Gorski kotar, a kasnije moguće i područje Like i sjevernog primorja. Bura će povremeno jačati, osobito pod Velebitom gdje se očekuju i olujni udari tijekom dana, a zatim privremeno oslabjeti.
Na području srednjeg Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije vrijeme će u srijedu biti pretežno sunčano do djelomice oblačno, s većinom suhim razdobljima. Ujutro će puhati bura, a tijekom dana će prevladavati zapadni i jugozapadni vjetar. Temperatura mora će biti blago valovita, dok će se dnevne vrijednosti kretati između 30 i 33 °C, uz nešto svježija jutra u unutrašnjosti.
Najpovoljniji vremenski uvjeti očekuju se u srijedu na krajnjem jugu Hrvatske, gdje će prevladavati sunčano i toplo. “Jutro toplo, danju vruće, između 30 i 33°C”, navode prognostičari.
Četvrtak donosi svježinu i kišu, ali vikend vraća ljeto
U četvrtak će unutrašnjost zemlje biti pod utjecajem promjenjive naoblake, s mogućim povremenim kišama i još uvijek svježim zrakom. No, već u petak se očekuje stabilizacija, a vikend donosi više sunca i porast temperatura.
Na obali će se nestabilnosti zadržati još tijekom četvrtka, najizraženije u Dalmaciji, dok će već od petka zapuhati topliji jugozapadnjak i sjeverozapadnjak, a bura će oslabjeti.
U četvrtak na kopnu promjenjivo uz sunčana razdoblja, ali i nestabilno uz mjestimičnu kišu te još razmjerno svježe. Zatim djelomice, u subotu i pretežno sunčano te ponovno vruće. Na Jadranu još u četvrtak lokalno pljuskovi, uglavnom u Dalmaciji, a zatim prema vikendu ponovno sunčanije i toplije. Vjetar umjeren jugozapadni i sjeverozapadni, a jaka bura u četvrtak će oslabjeti, prognozirala je za HRT Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ-a.
-
magazin2 dana prije
(FOTOGALERIJA) TZO JASENICE / Dvostruki sportski spektakl u Modriču i Maslenici!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
NOĆAS U VRSIMA: U prometnoj nesreći smrtno stradalo dijete na motociklu
-
magazin2 dana prije
Horoskop za 14. srpnja 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
NESRETAN SLUČAJ / Na Ravnicama u grmlju pronađeno mrtvo tijelo 20-godišnjeg Nijemca
dominus
2. listopada 2010. at 0:30
zasto ne tuzit sveuciliste sigurno ima osnova za tuzbu!??!!??!
obavezno
2. listopada 2010. at 8:14
@dominus
nema, 60 etcs bodova je formalni uvjet za upis vise godine, to sto vam se do sad islo na ruku pa se spustao taj prag to je druga stvar
cinik
2. listopada 2010. at 8:20
veto je glupost tj. inzistiranje na birokratskoj proceduri u kojoj nema nikakve studentske moći. odluka bi se odgodila za osam dana, a rezultat bi na kraju bio isti. produženje agonije ne znači i rješenje problema. npr. uložio se veto, obavijestilo se ministarstvo i čeka se odluka. ministarstvo odgovori nakon 15 dana, a senat se recimo sastane opet sljedeći tjedan jer se sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine. Na kraju, Ministarstvo odgovori kao što je odgovorilo i anonimnoj studentici – da se radi o “autonomiji sveučilišta” i da “bolonja ne poznaje apsolventuru”. čiča mića gotova priča. jedina točka na koju se moglo najviše pritiskati je naplaćivanje pada godine na koju studenti imaju pravo (gubitak prava studiranja se ostvaruje tek nakon što se ponovi pad iz iste godine, semestra ili predmeta). Sve ostalo je labuđi pjev i zakašnjele reakcije tromog i samodopadnog tijela studentskog zbora, bio on u ovom ili u prijašnjem sastavu.
čokolino
2. listopada 2010. at 13:15
@cinik
“…sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine…”
da, ali ovdje je problem konkretno što su odluke donešene 3 dana prije kraja tekuće akademske godine i odnosi se na 2009/10. pa di je tu logika?
cinik
2. listopada 2010. at 14:58
@čokolino
nema logike, ali to ne znači da su u prekršaju. poanta je da u tome da su zbor, studentski aktivisti ili tko već trebali udriti na uzbunu najmanje 6 mjeseci prije, jer se moglo očekivati koješta. pogotovo od ovakvog senata.
greška je sveučilišna, ali i naša (studentska). stalno se provode vatrogasne mjere na zgarištima, a ne postoje godišnje akcije i planovi.
TristaN
2. listopada 2010. at 18:53
Cinik, a i za ostale koji nisu toliko upuceni :
1. Ako bolonja i ne poznaje apsolventuru, poznaje pad godine, tocnije pad semestra, sad, za diplomce koji imaju jos jedan ili dva diplomska/magistarska napisati to znaci da su pali, medjutim problem je sto se jedan pad godine u besplatnom diplomskom studiju NE placa
2. u zakonu jos stoji proncip apsolventure iako ga regularna bolonja ne priznaje
3. apsolventski semestar je obecan i propagiran od strane te iste uprave koja 3 dana prije kraja akademske godine donosi ovakve odluke, dakle mjesecima prije nego su si ljudi poslozoli raspored rada. Da je gospoda to rekla prije nekoliko mjeseci sad bi mogli racunati na manje kunica i to je poanta.
4. Sto se 60 bodova tice, NE postoje uvijeti da takav kriterij bude ostvariv u iole zadovoljavajucem broju. Dakle problem prolaznosti ne samo da je problem nego atomska bomba. U mojoj generaciji, prva generacija bolonjaca, od nas 15 ak koji smo dosli do zadnje godine NITKO nije ocistio godinu za godnom sve ispite. Jednostavno je nemoguce zbog programa koji NIJE prilagodjen opterecenju. A i to je samo jedan od problema.
5. VETO je u ovom slucaju bio savrsen odabir, jer za 8 dana sjednica bi se odrzala u drugoj akademskoj godini i odluke se retroaktivno ne mogu donositi. Ali problem je sto se doticne rucice ne zele nekome zamjerit. Nedao bog.
assistant
2. listopada 2010. at 20:24
Onaj mi je najbolji sto se buni da ne zna sta placa i zanima ga koliko su profesori studirali. He he he.. Da podsjetimo javnost; najmlađi predbolonjac je upravo usao u sedmu godinu studiranja na teret poreznih obveznika. Kakvi su tek oni stariji 🙂
I ja zapravo ne razumijem… kakva je to gamad u senatu jednog sveučilišta koja uopće ne razumije probleme studenata. Je li moguće da su baš uvijek jednoglasno protiv očigledno opravdanih studentskih zahtjeva. Posto ipak sumnjam da su svi kreteni i zlonamjerni, ostaje jedino pomisao da zahtjevi baš i nisu previše opravdani.
cinik
2. listopada 2010. at 20:46
@tristan
1. to sam i ja rekao. pročitaj malo pažljivije 🙂
2. ne može u zakonu postojati “princip”. ili piše ili ne piše. ili je po zakonu ili nije. koliko sam ja upoznat, apsolventure nema. točka. 🙂 uostalom, tako je i ministarstvo odgovorilo na dopis anonimne.
3. uprava može obećavati što je volja, pitanje je samo zakonskih osnova.
4. dakle, problemi su u loše prilagođenim i izvedenim programima. e sad, pitanje za milijun kuna? Hoće li sniženi bodovni pragovi dugoročno pomoći svima, ili će samo stvoriti veći broj padova u konačnici? Nekad se tih bodovi moraju nadoknaditi, a pošto nema apsolventure i ostalih blagodati starog programa, opet se samo odgađa neminovno. Umjesto da pritišćemo reformu, praktički i dalje guramo nezakonje, ali ono koje ovog puta nama odgovara. Da ne govorim kako na taj način štitimo i svu nesposobnost onih koji nisu prstom makli otkako je bolonja počela. Je li to rješenje i što onda čeka generacije koje dolaze iza nas?
5. ne znam zašto, ali ako su naumili komercijalizirati sve, onda nema tog veta ili vremenskog roka koji bi ih od toga odvratio. Npr, ako ne postoji zakon koji sprečava održavanje sjednice senata u razmaku od npr. 4 dana, onda se isti sastaje, poništava veto i cijela stvar opet nema smisla.
ZGstudent
3. listopada 2010. at 12:31
U cem je tu kvaka? Cili Zagreb prica da su u Zadru najbolji uvjeti studiranja i da se najmanje placa i jos da se ne moze izgubiti pravo studiranja i jos da se do dekana i ostalih moze bez problema doc kad god treba?!?! Sta bi mi onda tribali rec???? Lud, zbunjen, normalan