Hrvatska
Dio studenata napustio tribinu Studentskog zbora!
Večeras održana javna tribina “Jeste li svjesni” u klubu Božo Lerotić za studente nije urodila plodom. Prvotna ideja o prosvjedu je odbačena zbog malenog broja prisutnih pa su se studenti na kraju odlučili za popisivanje peticije.
Prva stavka o kojoj su studenti raspravljali je problem 60 ECTS bodova, a to je norma postavljena kao glavni uvjet za upis u sljedeću godinu studija. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šašek je kazala kako je na Senatu pokušala tu odluku promijeniti, no kada je vidjela negodovanje Senata, pokušala je odluku prenijeti odjelnim vijećima. To je također odbijeno.
– Na Senatu su nam odobrili još jedan neformalni rok, zatim su odjeli tražili pismeni naputak o tome koji mi je danas prorektorica napisala, kazala je Šašek.
Na ovu izjavu se javila studentica Petra Kupsjak koja je tražila odgovor na pitanje zašto se nije uložio veto, a Šašek je na to rekla da je prošle godine već uložen veto vezan za odluke za stare studente.
– Mogao se uložiti veto na druge odluke i odgoditi sve ovo za osam dana, kada bi bilo jasno da Sveučilište radi ilegalno te bi se o tome moglo informirati Ministarstvo, kazala je Kupsjak.
Kada su studenti otkrili opciju veta, osjetilo se razočaranje nakon kojeg je Šašek kazala kako se više ne treba o tome raspravljati i kako se to trebalo prošle godine, a da oni sad samo “saniraju štetu” i time potaknula studente na smijeh i nevjericu.
– Student treba pročitati statut i znati svoja prava, veto se može uložiti i ja sam ga ulagala pet puta u svom mandatu, kazala je Jelena Kupsjak.
Studenti isprovocirani nisu htjeli ići dalje s raspravom dok Šašek ne odgovori. Kupsjak je spasila situaciju i rekla studentima da nije vrijeme za ovakve rasprave, nego treba pokušati riješiti problem.
– Zakon kaže da se godina može jednom pasti i da se ne mora plaćati studij u toj situaciji, to je prva stvar. Osim toga, svaki student ima pravo trećinu čitavog studija pohađati s pravima redovnog studenta, tako da dodatni rok nije rješenje ovog problema, zaključila je Kupsjak.
Studenti po starom programu su se pitali što oni uopće plaćaju, s obzirom da nemaju predavanja.
– Što mi plaćamo? Tehnički bi ove odluke značile da mi plaćamo obranu diplomskog koja se isto plaća. Znači, plaćamo da bi platili?!, pitao se student i dodao da ga zanima koliko su ti isti profesori studirali.
Dio studenata je potom odlučio napustiti tribinu, a profesor Vuletić je neočekivano došao čuti njihova razmišljanja. Rekao je neka im ne bude cilj spustiti bodove sa 60 na 50, jer je to samo privremeno, nego neka nađu način za postići 60 bodova.
Na samom kraju sjednice su predstavnici studenata pitali za prijedloge, a svi su zašutjeli. Prvotni prijedlozi o prosvjedu i tužbi protiv Sveučilišta pali su u vodu, a jedna je studentica zaključila da se na tribini nije riješilo ništa. Ubrzo nakon toga je predloženo da se barem potpiše peticija, koju će naknadno poslati Ministarstvu. Odluku su svi kao jedinu opciju i prihvatili. Obavijest o potpisivanju peticije će biti objavljena na internetskim stranicama Studentskog zbora.
Hidrološki ciklus, odnosno kruženje vode u prirodi, postaje iz godine u godinu sve ekstremniji i teže predvidljiv. Krajnosti se kreću od razornih poplava do dugotrajnih suša – istaknula je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u najnovijem izvješću, naglašavajući da svaki višak ili manjak vode ima snažne posljedice na gospodarstva, društva i živote ljudi.
Prema izvješću State of Global Water Resources, tijekom 2024. godine normalni hidrološki uvjeti zabilježeni su tek u trećini svjetskih riječnih slivova. U svima ostalima vrijednosti su bile ili više ili niže od uobičajenih, a taj poremećeni balans traje već šestu godinu zaredom.
Niz ekstrema u svijetu
Treću godinu za redom bilježi se i značajan gubitak mase ledenjaka na velikim područjima i u svim regijama svijeta. Mnogi manji ledenjaci već su došli do svoje točke „vrhunca otapanja“, odnosno trenutka kada daju najviše vode, nakon čega otjecanje počinje slabjeti jer se sam ledenjak topi i nestaje.
Godina 2024. donijela je niz ekstrema. Sliv Amazone i veliki dijelovi Južne Amerike, kao i južna Afrika, trpjeli su jake suše. Istovremeno, u srednjoj, zapadnoj i istočnoj Africi, dijelovima Azije te u srednjoj Europi oborina je bilo znatno više od prosjeka.
„Naša društva, gospodarstva i čitavi ekosustavi ovise o vodi. No svjetski vodni resursi pod sve su većim pritiskom, a sve ekstremnije opasnosti povezane s vodama sve više utječu na ljudske živote i egzistenciju“, upozorila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Dodala je i da su pouzdane, znanstveno utemeljene informacije potrebne više nego ikad: „Upravljanje vodama zahtijeva mjerenja. WMO neumorno radi na tome da osigura te podatke, a izvješće State of Global Water Resources za 2024. jedan je od načina na koji to činimo.“
Mjerodavna procjena svjetskih vodnih resursa
Ovo godišnje izvješće pripada paketu ključnih WMO-ovih dokumenata namijenjenih donositeljima odluka. Riječ je o detaljnoj procjeni dostupnosti slatke vode na globalnoj razini, koja obuhvaća rijeke, jezera, akumulacije, vlagu u tlu, snijeg i led. Temelji se na podacima država članica, globalnim hidrološkim modelima i satelitskim mjerenjima brojnih partnera.
Poseban naglasak stavljen je na nužnost boljeg praćenja i razmjene podataka. „Daljnja ulaganja i snažnija suradnja u razmjeni informacija presudni su za rješavanje nedostataka u praćenju. Bez podataka tapkamo u mraku“, rekla je Saulo.
UN Water podsjeća da danas čak 3,6 milijardi ljudi barem jedan mjesec godišnje nema odgovarajući pristup vodi. Do 2050. taj bi broj mogao narasti na više od 5 milijardi. To jasno pokazuje koliko je svijet daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja broj 6 – osiguravanja vode i odvodnje za sve.
Sve postaje jako nepredvidljivo
Godina 2024. bila je najtoplija u povijesti mjerenja. Počela je pojavom El Niña, koji je snažno utjecao na velike riječne slivove i doprinio sušama u sjevernom dijelu Južne Amerike, amazonskom bazenu i južnoj Africi. S druge strane, oborina je bilo više od prosjeka u srednjoj i zapadnoj Africi, bazenu Viktorijina jezera, Kazahstanu i južnoj Rusiji, srednjoj Europi, Pakistanu, sjevernoj Indiji, južnom Iranu i sjeveroistočnoj Kini.
U posljednjih šest godina, samo je u oko trećine svjetskih riječnih slivova protok vode bio u granicama prosjeka iz razdoblja 1991.–2020. Drugim riječima, dvije trećine područja bilježile su ili manjak ili višak vode, što potvrđuje sve veću nepredvidljivost ciklusa.
Posebno je zabrinjavajuće da su protoci bili znatno niži od normalnih u nekima od najvažnijih svjetskih riječnih slivova: Amazone, São Francisca, Parane i Orinoca u Južnoj Americi, te Zambezi, Limpopa, Okavanga i Orangea u južnoj Africi.
S druge strane, u zapadnoj Africi, odnosno u slivovima rijeka Senegal, Niger i Volta te oko jezera Čad, zabilježene su snažne poplave. U srednjoj Europi i dijelovima Azije, uključujući Dunav, Ganges, Godavari i Ind, protoci su bili znatno iznad prosjeka.
Kada je riječ o jezerima, u gotovo svim od 75 najvažnijih svjetskih jezera temperature su u srpnju 2024. bile više, a često i znatno više od uobičajenih vrijednosti, što je narušilo kvalitetu vode.
Podaci o akumulacijama, podzemnim vodama, vlazi u tlu i evapotranspiraciji pokazuju snažne regionalne kontraste. Dok su se zalihe vode obnavljale u područjima s obilnijim oborinama, poput dijelova Europe i Indije, u mnogim dijelovima Afrike, obje Amerike i Australije vladao je trajni deficit.
Prekomjerno crpljenje podzemnih voda ostaje velik problem jer dugoročno ugrožava dostupnost resursa i dodatno opterećuje globalne zalihe. Prema podacima iz 47 zemalja, od ukupno 37 406 mjerenih izvora podzemnih voda, samo njih 38 % bilo je u granicama normalnih vrijednosti. Svi ostali bilježili su ili previsoke ili preniske razine.
Ledenjaci
Tijekom 2024. masa ledenjaka ponovno se smanjila, a to se događa treću godinu zaredom. Ukupni gubitak iznosio je 450 gigatona, što odgovara ledenom bloku visokome, širokom i dubokom po 7 kilometara. Takav blok ima dovoljno vode da napuni čak 180 milijuna olimpijskih bazena. To otapanje podiglo je globalnu razinu mora za dodatnih 1,2 mm godišnje, povećavajući rizik od poplava za stotine milijuna ljudi koji žive na obalama.
Najveće smanjenje zabilježeno je u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji. U nekim područjima, poput kanadskog Arktika i rubnih dijelova Grenlanda, gubici su bili blaži. No u tropskim područjima situacija je alarmantna – masa kolumbijskih ledenjaka pala je za 5 % samo u 2024. godini.
Ekstremni događaji
U tropskom pojasu Afrike oborine su 2024. bile daleko iznad prosjeka. Posljedice su bile strašne: poginulo je oko 2 500 ljudi, a raseljeno njih 4 milijuna. Europa je svjedočila najtežim poplavama od 2013. godine – u trećini riječnih mreža premašeni su visoki pragovi.
U Aziji i na Pacifiku zabilježeni su rekordni pljuskovi i tropski cikloni, koji su odnijeli oko 1 000 života. Brazil je doživio oba ekstrema – katastrofalne poplave na jugu zemlje, s 183 izgubljena života, dok je u amazonskom slivu nastavila trajati suša koja je započela još 2023. i zahvatila čak 59 % teritorija.
Sezonski rad tijekom ljeta u Hrvatskoj zvuči kao dobra prilika za zaradu, ali je prilično naporan.
Bojana iz Srbije zimi radi kao profesorica engleskog jezika u Vijetnamu, a ljeta provodi radeći u Hrvatskoj. Ove je godine radila u jednom restoranu na Malom Lošinju, a njezini su dojmovi privukli dosta pažnje na društvenim mrežama, osobito među onima koji i sami razmišljaju o sezonskim poslovima na obali.
Iako bi se po njezinim objavama moglo zaključiti da je zadovoljna, sada je podijelila i lošu stranu sezonskog rada u Hrvatskoj, navodeći pet stvari koje ne voli.
“Nakon pet dobrih stvari evo i popisa pet stvari koje ne volim u sezoni. Nisam pisala o stvarima koje su univerzalne, tipa loši poslodavci. To nema veze sa sezonom, to se može dogoditi bilo gdje. Može se dogoditi i da imaš loš smještaj, ali meni je uvijek bilo dobro”, napomenula je.
Puno se radi
Kaže da zna biti jako naporno – ponekad završi smjenu u ponoć, a onda radi ujutro od 8.
“Zbog intenzivnog rada brže se naživciraš zbog svega i svačega jer to nije normalan tempo… U rujnu mi je već svega dosta i jedva čekam doći kući u svoj krevet da se naspavam.”
Gosti znaju biti naporni
“Znam, tu smo zbog gostiju i poznata mi je politika: gost je uvijek u pravu, ali nekad jednostavno ne mogu vjerovati što sve ljudi pitaju i kako se ponašaju”, navodi, ističući da je 90 posto gostiju u redu, ali neki… “Misle da zaslužuju poseban tretman jer su nešto platili, iako su svi ostali platili isto. Ne razumiju da ne mogu dobiti sve odmah i sada ako je gužva, koliko god puta pitali.”
Stalno sam umorna
Bojana cijelo ljeto radi dvokratne smjene – doručak i večeru – i žali se da se ne može naspavati; bole je leđa i noge; ne stiže vježbati, a prelazi 20.000 koraka svaki dan.
Sve je skupo
To je poznata stavka za Hrvatsku u sezoni – kafići, restorani, trgovine – sve je skupo i za turiste i za lokalne. Bojana kaže da trgovine na otocima znaju biti dvostruko skuplje od onih u kontinentalnom dijelu, a priznaje da nije sigurna bi li s ovom plaćom mogla tamo normalno živjeti cijele godine. Ipak, napominje da je život na Balkanu općenito skup i da misli da Hrvatska nije puno skuplja od Srbije.
Baš je vruće
“Da, ljeto je i treba biti vruće, ali biti na suncu u košulji dok se gosti premišljaju što naručiti nije baš ugodno”, ističe Bojana i dodaje:
“Ali, lagano, svako će sljedeće ljeto biti još toplije.”
Superinfekcija gljivicom Candidom auris, otpornom na lijekove, stigla je do Hrvatske. U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, a jučer je jedan slučaj potvrđen i u KBC-u Zagreb.
Godinama se širi europskim bolnicama
Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se posljednjih godina širi europskim bolnicama i čini ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sustave. Španjolska, Grčka, Italija, Rumunjska i Njemačka – bile su većinski “domaćini” neželjene stanarke bolnica u posljednjem desetljeću.
Samo u 2023. godini evidentirano je 1346 slučajeva u 18 zemalja.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti poziva na hitne mjere kako bi se spriječilo globalno širenje.
Jučer je u KBC-u Zagreb kod pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice postavljena sumnja na Candidu auris.
Ta otporna i opasna gljivica potkraj kolovoza otkrivena je i u KBC-u Split, zaražena su dva pacijenta.
Multirezistentna gljivična infekcija
“Iako se radi o multirezistentnom uzročniku koji je prvi put u našoj zemlji detektiran. To je gljivična infekcija koja se na žalost zadnih desetak godina širi Europom osobito recimo u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj tako da uopće nije iznenađujuće da se sad u konačnici pojavila u Hrvatskoj”, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC Split.
Poduzeli su sve mjere liječenja, ali i prevencije. Gljivica se nije proširila, no svjesni su svih izazova.
Candida Auris
Infekciju Candidom auris iz Splita potvrdili su i u laboratoriju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
“Kada je nama soj dostavljen, mi već unutar 24 sata možemo dobiti točnu identifikaciju, naša identifikacija je imala točnost od 99,9 posto. Ovaj soj kojeg smo mi izolirali i dokazali osjetljivost pokazuje nam osjetljivost na ehinokondine tako da nije potpuno rezistentna”, rekla je Ana Čičmak, dr. med./voditeljica Odjela za mikologiju HZJZ.
Na rezistenciju utječe prekomjerna upotreba antibiotika. S druge strane, u bolnicama poduzimaju sve što mogu u borbi protiv opasnih gljivica i bakterija.
30-ak posto bolnih infekcija moguće spriječiti
“Recimo za prevenciju rezistenznih bakterija uzimamo nadzorne kulture i stavljamo pacijente u izolaciju, znači pazimo da se to ne proširi po bolnici. Ono što se radi znači 30-tak posto bolničkih infkcija je moguće spriječiti, znači na njih mi i djelujemo. Glavna mjera za sprečavanje bolničkih infekcija je higijena ruku”, istaknula je Ana Nikić Hecer, dr. med./pročelnica Zavoda za mikrobiologiju, parazitologiju i hospitalne infekcije KBC Sestre milosrdnice.
U prosjeku svaki 14 pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku od bolničkih infekcija. Sve preventivne mjere su dobrodošle jer je riječ o infekcijama koje mogu biti smrtonosne.
Što rade u slučaju dijagnoze?
Iz bolnice navode kako se već godinama koriste najsuvremenije metode identifikacije gljivičnih patogena, uključujući MALDI-TOF analizu i testiranje osjetljivosti na antifungalne lijekove, te da se pacijentima u riziku redovito uzimaju nadzorne kulture kako bi se mogući uzročnici otkrili u fazi kolonizacije, prije izbijanja bolesti.
U slučaju potvrde prisutnosti Candidozyme auris, naglašavaju u KBC-u, odmah se provode mjere kontaktne izolacije, dezinfekcije okoline i nadzor kontakata, u skladu s međunarodnim smjernicama.
“Kod naših pacijenta radilo se o uzročniku kod kojeg postoje terapijske opcije tako da je postojala mogućnost liječenja na sreću. Inače to je uzročnik koji se relativno lako širi u bolničkom sustavu, osobito između pacijenata koji su narušenog zdravlja i dugotrajno u intenzivnim jedincama.
Dugo se zadržava na medicinskoj opremi
I ono što je dodatno problematično kod ovog uzročnika jest činjenica da se dugo zadržava na medicinskoj opremu i, u bolničkom okruženju tako da može biti poprilično izazovna borba s ovom gljivičnom infekcijom”, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC-a Split.
Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju pri KBC-u Zagreb od 2018. ima status Srebrnog centra izvrsnosti Europske konfederacije za medicinsku mikologiju i blisko surađuje s europskim centrima u borbi protiv invazivnih gljivičnih infekcija.
Iz KBC-a poručuju da su nakon sumnje na infekciju odmah poduzete sve preporučene epidemiološke i terapijske mjere s ciljem sprječavanja širenja opasnog patogena.
Sumnja na Candidozyma auris je jučer, 17.9.2025. g., postavljena i u KBC Zagreb kod hospitaliziranog pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice. Promtno su poduzete preporučene epidemiološke i terapijske mjere prema trenutno važećim smjernicama u cilju prevencije širenja C.auris , stoji u priopćenju.
DHMZ objavio specijalno priopćenje: Voda izmiče kontroli, postaje sve ekstremnije
FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Otvorena izložba starih pomorskih karata Jadrana
Održana godišnja Skupština Društva knjižničara Zadar
26. RUJNA / Europska noć istraživača na Sveučilištu u Zadru
Srpkinja progovorila o sezonskom radu u Hrvatskoj: U rujnu mi je već svega dosta
-
Hrvatska4 dana prijeVIDEO / Država daje do 9000 eura za kupnju novog automobila, evo kako se možete prijaviti
-
Sport4 dana prijeHRVATSKA TRAIL LIGA / Filip Buturić iz AK Biograd drugi na zahtjevnom Sinj Trailu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / Nadbiskup Puljić blagoslovio nove postaje križnog puta u Slivnici
-
Hrvatska4 dana prijeTisućama Hrvata stiže 150 eura: Evo tko će i kada dobiti novac na račune
dominus
2. listopada 2010. at 0:30
zasto ne tuzit sveuciliste sigurno ima osnova za tuzbu!??!!??!
obavezno
2. listopada 2010. at 8:14
@dominus
nema, 60 etcs bodova je formalni uvjet za upis vise godine, to sto vam se do sad islo na ruku pa se spustao taj prag to je druga stvar
cinik
2. listopada 2010. at 8:20
veto je glupost tj. inzistiranje na birokratskoj proceduri u kojoj nema nikakve studentske moći. odluka bi se odgodila za osam dana, a rezultat bi na kraju bio isti. produženje agonije ne znači i rješenje problema. npr. uložio se veto, obavijestilo se ministarstvo i čeka se odluka. ministarstvo odgovori nakon 15 dana, a senat se recimo sastane opet sljedeći tjedan jer se sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine. Na kraju, Ministarstvo odgovori kao što je odgovorilo i anonimnoj studentici – da se radi o “autonomiji sveučilišta” i da “bolonja ne poznaje apsolventuru”. čiča mića gotova priča. jedina točka na koju se moglo najviše pritiskati je naplaćivanje pada godine na koju studenti imaju pravo (gubitak prava studiranja se ostvaruje tek nakon što se ponovi pad iz iste godine, semestra ili predmeta). Sve ostalo je labuđi pjev i zakašnjele reakcije tromog i samodopadnog tijela studentskog zbora, bio on u ovom ili u prijašnjem sastavu.
čokolino
2. listopada 2010. at 13:15
@cinik
“…sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine…”
da, ali ovdje je problem konkretno što su odluke donešene 3 dana prije kraja tekuće akademske godine i odnosi se na 2009/10. pa di je tu logika?
cinik
2. listopada 2010. at 14:58
@čokolino
nema logike, ali to ne znači da su u prekršaju. poanta je da u tome da su zbor, studentski aktivisti ili tko već trebali udriti na uzbunu najmanje 6 mjeseci prije, jer se moglo očekivati koješta. pogotovo od ovakvog senata.
greška je sveučilišna, ali i naša (studentska). stalno se provode vatrogasne mjere na zgarištima, a ne postoje godišnje akcije i planovi.
TristaN
2. listopada 2010. at 18:53
Cinik, a i za ostale koji nisu toliko upuceni :
1. Ako bolonja i ne poznaje apsolventuru, poznaje pad godine, tocnije pad semestra, sad, za diplomce koji imaju jos jedan ili dva diplomska/magistarska napisati to znaci da su pali, medjutim problem je sto se jedan pad godine u besplatnom diplomskom studiju NE placa
2. u zakonu jos stoji proncip apsolventure iako ga regularna bolonja ne priznaje
3. apsolventski semestar je obecan i propagiran od strane te iste uprave koja 3 dana prije kraja akademske godine donosi ovakve odluke, dakle mjesecima prije nego su si ljudi poslozoli raspored rada. Da je gospoda to rekla prije nekoliko mjeseci sad bi mogli racunati na manje kunica i to je poanta.
4. Sto se 60 bodova tice, NE postoje uvijeti da takav kriterij bude ostvariv u iole zadovoljavajucem broju. Dakle problem prolaznosti ne samo da je problem nego atomska bomba. U mojoj generaciji, prva generacija bolonjaca, od nas 15 ak koji smo dosli do zadnje godine NITKO nije ocistio godinu za godnom sve ispite. Jednostavno je nemoguce zbog programa koji NIJE prilagodjen opterecenju. A i to je samo jedan od problema.
5. VETO je u ovom slucaju bio savrsen odabir, jer za 8 dana sjednica bi se odrzala u drugoj akademskoj godini i odluke se retroaktivno ne mogu donositi. Ali problem je sto se doticne rucice ne zele nekome zamjerit. Nedao bog.
assistant
2. listopada 2010. at 20:24
Onaj mi je najbolji sto se buni da ne zna sta placa i zanima ga koliko su profesori studirali. He he he.. Da podsjetimo javnost; najmlađi predbolonjac je upravo usao u sedmu godinu studiranja na teret poreznih obveznika. Kakvi su tek oni stariji 🙂
I ja zapravo ne razumijem… kakva je to gamad u senatu jednog sveučilišta koja uopće ne razumije probleme studenata. Je li moguće da su baš uvijek jednoglasno protiv očigledno opravdanih studentskih zahtjeva. Posto ipak sumnjam da su svi kreteni i zlonamjerni, ostaje jedino pomisao da zahtjevi baš i nisu previše opravdani.
cinik
2. listopada 2010. at 20:46
@tristan
1. to sam i ja rekao. pročitaj malo pažljivije 🙂
2. ne može u zakonu postojati “princip”. ili piše ili ne piše. ili je po zakonu ili nije. koliko sam ja upoznat, apsolventure nema. točka. 🙂 uostalom, tako je i ministarstvo odgovorilo na dopis anonimne.
3. uprava može obećavati što je volja, pitanje je samo zakonskih osnova.
4. dakle, problemi su u loše prilagođenim i izvedenim programima. e sad, pitanje za milijun kuna? Hoće li sniženi bodovni pragovi dugoročno pomoći svima, ili će samo stvoriti veći broj padova u konačnici? Nekad se tih bodovi moraju nadoknaditi, a pošto nema apsolventure i ostalih blagodati starog programa, opet se samo odgađa neminovno. Umjesto da pritišćemo reformu, praktički i dalje guramo nezakonje, ali ono koje ovog puta nama odgovara. Da ne govorim kako na taj način štitimo i svu nesposobnost onih koji nisu prstom makli otkako je bolonja počela. Je li to rješenje i što onda čeka generacije koje dolaze iza nas?
5. ne znam zašto, ali ako su naumili komercijalizirati sve, onda nema tog veta ili vremenskog roka koji bi ih od toga odvratio. Npr, ako ne postoji zakon koji sprečava održavanje sjednice senata u razmaku od npr. 4 dana, onda se isti sastaje, poništava veto i cijela stvar opet nema smisla.
ZGstudent
3. listopada 2010. at 12:31
U cem je tu kvaka? Cili Zagreb prica da su u Zadru najbolji uvjeti studiranja i da se najmanje placa i jos da se ne moze izgubiti pravo studiranja i jos da se do dekana i ostalih moze bez problema doc kad god treba?!?! Sta bi mi onda tribali rec???? Lud, zbunjen, normalan