Hrvatska
Dio studenata napustio tribinu Studentskog zbora!
Večeras održana javna tribina “Jeste li svjesni” u klubu Božo Lerotić za studente nije urodila plodom. Prvotna ideja o prosvjedu je odbačena zbog malenog broja prisutnih pa su se studenti na kraju odlučili za popisivanje peticije.
Prva stavka o kojoj su studenti raspravljali je problem 60 ECTS bodova, a to je norma postavljena kao glavni uvjet za upis u sljedeću godinu studija. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šašek je kazala kako je na Senatu pokušala tu odluku promijeniti, no kada je vidjela negodovanje Senata, pokušala je odluku prenijeti odjelnim vijećima. To je također odbijeno.
– Na Senatu su nam odobrili još jedan neformalni rok, zatim su odjeli tražili pismeni naputak o tome koji mi je danas prorektorica napisala, kazala je Šašek.
Na ovu izjavu se javila studentica Petra Kupsjak koja je tražila odgovor na pitanje zašto se nije uložio veto, a Šašek je na to rekla da je prošle godine već uložen veto vezan za odluke za stare studente.
– Mogao se uložiti veto na druge odluke i odgoditi sve ovo za osam dana, kada bi bilo jasno da Sveučilište radi ilegalno te bi se o tome moglo informirati Ministarstvo, kazala je Kupsjak.
Kada su studenti otkrili opciju veta, osjetilo se razočaranje nakon kojeg je Šašek kazala kako se više ne treba o tome raspravljati i kako se to trebalo prošle godine, a da oni sad samo “saniraju štetu” i time potaknula studente na smijeh i nevjericu.
– Student treba pročitati statut i znati svoja prava, veto se može uložiti i ja sam ga ulagala pet puta u svom mandatu, kazala je Jelena Kupsjak.
Studenti isprovocirani nisu htjeli ići dalje s raspravom dok Šašek ne odgovori. Kupsjak je spasila situaciju i rekla studentima da nije vrijeme za ovakve rasprave, nego treba pokušati riješiti problem.
– Zakon kaže da se godina može jednom pasti i da se ne mora plaćati studij u toj situaciji, to je prva stvar. Osim toga, svaki student ima pravo trećinu čitavog studija pohađati s pravima redovnog studenta, tako da dodatni rok nije rješenje ovog problema, zaključila je Kupsjak.
Studenti po starom programu su se pitali što oni uopće plaćaju, s obzirom da nemaju predavanja.
– Što mi plaćamo? Tehnički bi ove odluke značile da mi plaćamo obranu diplomskog koja se isto plaća. Znači, plaćamo da bi platili?!, pitao se student i dodao da ga zanima koliko su ti isti profesori studirali.
Dio studenata je potom odlučio napustiti tribinu, a profesor Vuletić je neočekivano došao čuti njihova razmišljanja. Rekao je neka im ne bude cilj spustiti bodove sa 60 na 50, jer je to samo privremeno, nego neka nađu način za postići 60 bodova.
Na samom kraju sjednice su predstavnici studenata pitali za prijedloge, a svi su zašutjeli. Prvotni prijedlozi o prosvjedu i tužbi protiv Sveučilišta pali su u vodu, a jedna je studentica zaključila da se na tribini nije riješilo ništa. Ubrzo nakon toga je predloženo da se barem potpiše peticija, koju će naknadno poslati Ministarstvu. Odluku su svi kao jedinu opciju i prihvatili. Obavijest o potpisivanju peticije će biti objavljena na internetskim stranicama Studentskog zbora.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no mjestimice ima oblaka i magle, Hrvatski autoklub ističe kako je vidljivost mjestimice u unutrašnjosti smanjena. Vozači, budite na oprezu!
U nastavku ponedjeljka prevladavat će sunčano, tek će poslijepodne sa zapada rasti naoblaka, a navečer treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe riječku regiju kao područje gdje je lokalno moguće i nevrijeme.
Nestabilno će biti tijekom utorka, od jutra na zapadu zemlje lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti izraženiji. U skladu s tim, bit će manje toplo. Na istoku i jugu zemlje uglavnom će se zadržati toplije, kako će ostati uglavnom sunčano i suho.
Tijekom srijede će se kiše i pljuskova biti u većini krajeva, mjestimice mogu biti izraženiji, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će osvježiti.
Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, češće tijekom jutra, kad može lokalno biti izraženijih pljuskova s grmljavinom.
U petak prema večeri novo jače pogoršanje s novim valom oborine, tako će i tijekom subote oborina biti česta pojava, mjestimice može biti i obilnija.
Nedjelja će biti sunčanija i stabilnija.
Lažni savjeti, deepfake videi i kripto manipulacije uzimaju maha: sve više građana gubi životnu ušteđevinu u sofisticiranim online prevarama. Povrat novca je gotovo nemoguć.
Prevara pod nazivom “Pig Butchering” sve češća
Ono što je za mladog ulagača Lukasa (ime promijenjeno) počelo kao bezazlena potraga za burzovnim savjetima, završilo je gubitkom 7.000 eura — žrtva je jedne od najraširenijih internetskih kripto prevara u Europi.
Lukas je preko WhatsApp poruka dobivao lažne savjete o dionicama, a zatim su ga “financijski savjetnici” usmjerili prema kriptovalutama s obećanjima o visokim prinosima i do 20% u nekoliko dana. Ubrzo mu je ponuđena aplikacija za učenje trgovanja, navodno pod nadzorom njemačkih državnih institucija, što je dodatno ulilo povjerenje.
Međutim, iza svega se krila lažna platforma “Bamepro”, koju danas stručnjaci prepoznaju kao dio velike međunarodne kripto prevare poznate kao “Pig Butchering” – prijevara u kojoj prevaranti mjesecima grade povjerenje s ciljem krađe što većih iznosa, prenosi Fenix Magazin.
Kako funkcionira prevara?
- Početni kontakt: preko društvenih mreža ili aplikacija poput WhatsApp-a.
- Lažno povjerenje: lažni portali, deepfake videi i izmišljeni profili stvaraju dojam legitimnosti.
- Lažna dobit: žrtvama se prikazuju fiktivni profiti kako bi ih se potaknulo na dodatne uplate.
- Nepostojeće naknade: pri pokušaju isplate izmišljaju se porezi, mrežne naknade i regulatorni zahtjevi.
- Blokiranje isplate: korisnički računi bivaju zaključani čim prestanu plaćati.
Lukas je, misleći da mu portfelj vrijedi 55.000 eura, uplatio dodatnih 960 eura za “mrežnu naknadu” i još 13.000 eura za “porez”, koji nikada nije postojao. Kada je odbio platiti treći iznos, aplikacija je blokirala njegov račun.
Nova era prijevara: Deepfake i AI alati u službi kriminalaca
Kriminalci sve češće koriste deepfake tehnologiju, kojom oponašaju glasove i lica poznatih osoba, uključujući slavne poduzetnike i influencere, kako bi prevarili korisnike. Korištenje tzv. Drainer-as-a-Service (DaaS) alata, koji omogućuju pražnjenje digitalnih novčanika, u naglom je porastu.
Stručnjak za sigurnost Ilya Brovin upozorava: “Čak i iskusni investitori teško prepoznaju zamke. Deepfake prevara je najbrže rastuća prijetnja na tržištu.”
Signal i WhatsApp: glavni kanali prijevara, a najčešće ćete prepoznati prevaru uz ove znakove:
- Nerealna obećanja o zaradi
- Nepostojeće dozvole regulatora (npr. BaFin)
- Prisilna ulaganja i iznenadni “porezi”
- Izbjegavanje isplata bez razloga
- Nepozvani kontakti putem aplikacija
Preporuke stručnjaka:
- Provjerite licencu platforme
- Testirajte isplatu prije većih ulaganja
- Ne dijelite seed phrase, lozinke ni osobne podatke
- Koristite sigurnosne provjere i autentične izvore
Povrat novca gotovo nemoguć
Nakon što novac jednom nestane u kripto mrežama, povrat je izuzetno rijedak. Stručnjaci upozoravaju i na tzv. “recovery prevare”, gdje drugi prevaranti nude pomoć uz dodatnu uplatu – i tako dodatno iskorištavaju žrtve.
Lukas je podnio kaznenu prijavu policiji. Iako šanse za povrat sredstava nisu velike, njegov slučaj može poslužiti kao upozorenje drugima. Svaka prijavljena prevara pomaže u otkrivanju kriminalnih mreža.
Kripto prijevare poprimaju nove dimenzije, a tehnologije poput umjetne inteligencije i deepfakea čine ih sve uvjerljivijima. U doba digitalnog ulaganja, oprez je najbolja zaštita. Ulaganje u edukaciju, provjera izvora i zdravi skepticizam ključni su za sigurnost u online financijskom svijetu.
Hrvatska
Sve je popularniji, a rizici su ozbiljni: Kokain u Hrvatskoj miješaju s lijekom za svinje i ovce
Kokain se u Hrvatskoj često miješa s fenacetinom, lidokainom i levamisolom, lijekom za parazite kod svinja i ovaca, što korisnike izlaže opasnim srčanim aritmijama, oštećenju organa i narušavanju imuniteta, kažu za Hinu iz Zavoda za javno zdravsvo, dodaju da je riječ o nimalo bezazlenoj praksi.
Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.
Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.
Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.
Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.
Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.
Stručnjaci strahuju od pojave fentanila
Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.
Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.
S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.
Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.
U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.
U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.
Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.
SVIMA DOBRE VOLJE / Nadbiskup Zgrablić pozvao vjernike na prijavu za Trajno euharistijsko klanjanje u Zadru
Grad Zadar financirao nabavu radnih bilježnica za osnovnoškolce
Učenička razmjena u posjetu Gradu Zadru
OD 12. DO 19. LISTOPADA / Zadar domaćin Europskog prvenstva u stolnom tenisu
GRAĐEVINSKI RADOVI / U utorak bez vode čak 24 ulice u Zadru!
-
magazin4 dana prijeRUJANSKA SUBOTNJA ŠPICA U CITY GALLERIJI!
-
Svijet5 dana prijePojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Bablje ljeto kroz objektiv Saše Čuke
-
Sport5 dana prijeEuropski kup u daljinskom plivanju – Ražanac, 27. rujna 2025.
dominus
2. listopada 2010. at 0:30
zasto ne tuzit sveuciliste sigurno ima osnova za tuzbu!??!!??!
obavezno
2. listopada 2010. at 8:14
@dominus
nema, 60 etcs bodova je formalni uvjet za upis vise godine, to sto vam se do sad islo na ruku pa se spustao taj prag to je druga stvar
cinik
2. listopada 2010. at 8:20
veto je glupost tj. inzistiranje na birokratskoj proceduri u kojoj nema nikakve studentske moći. odluka bi se odgodila za osam dana, a rezultat bi na kraju bio isti. produženje agonije ne znači i rješenje problema. npr. uložio se veto, obavijestilo se ministarstvo i čeka se odluka. ministarstvo odgovori nakon 15 dana, a senat se recimo sastane opet sljedeći tjedan jer se sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine. Na kraju, Ministarstvo odgovori kao što je odgovorilo i anonimnoj studentici – da se radi o “autonomiji sveučilišta” i da “bolonja ne poznaje apsolventuru”. čiča mića gotova priča. jedina točka na koju se moglo najviše pritiskati je naplaćivanje pada godine na koju studenti imaju pravo (gubitak prava studiranja se ostvaruje tek nakon što se ponovi pad iz iste godine, semestra ili predmeta). Sve ostalo je labuđi pjev i zakašnjele reakcije tromog i samodopadnog tijela studentskog zbora, bio on u ovom ili u prijašnjem sastavu.
čokolino
2. listopada 2010. at 13:15
@cinik
“…sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine…”
da, ali ovdje je problem konkretno što su odluke donešene 3 dana prije kraja tekuće akademske godine i odnosi se na 2009/10. pa di je tu logika?
cinik
2. listopada 2010. at 14:58
@čokolino
nema logike, ali to ne znači da su u prekršaju. poanta je da u tome da su zbor, studentski aktivisti ili tko već trebali udriti na uzbunu najmanje 6 mjeseci prije, jer se moglo očekivati koješta. pogotovo od ovakvog senata.
greška je sveučilišna, ali i naša (studentska). stalno se provode vatrogasne mjere na zgarištima, a ne postoje godišnje akcije i planovi.
TristaN
2. listopada 2010. at 18:53
Cinik, a i za ostale koji nisu toliko upuceni :
1. Ako bolonja i ne poznaje apsolventuru, poznaje pad godine, tocnije pad semestra, sad, za diplomce koji imaju jos jedan ili dva diplomska/magistarska napisati to znaci da su pali, medjutim problem je sto se jedan pad godine u besplatnom diplomskom studiju NE placa
2. u zakonu jos stoji proncip apsolventure iako ga regularna bolonja ne priznaje
3. apsolventski semestar je obecan i propagiran od strane te iste uprave koja 3 dana prije kraja akademske godine donosi ovakve odluke, dakle mjesecima prije nego su si ljudi poslozoli raspored rada. Da je gospoda to rekla prije nekoliko mjeseci sad bi mogli racunati na manje kunica i to je poanta.
4. Sto se 60 bodova tice, NE postoje uvijeti da takav kriterij bude ostvariv u iole zadovoljavajucem broju. Dakle problem prolaznosti ne samo da je problem nego atomska bomba. U mojoj generaciji, prva generacija bolonjaca, od nas 15 ak koji smo dosli do zadnje godine NITKO nije ocistio godinu za godnom sve ispite. Jednostavno je nemoguce zbog programa koji NIJE prilagodjen opterecenju. A i to je samo jedan od problema.
5. VETO je u ovom slucaju bio savrsen odabir, jer za 8 dana sjednica bi se odrzala u drugoj akademskoj godini i odluke se retroaktivno ne mogu donositi. Ali problem je sto se doticne rucice ne zele nekome zamjerit. Nedao bog.
assistant
2. listopada 2010. at 20:24
Onaj mi je najbolji sto se buni da ne zna sta placa i zanima ga koliko su profesori studirali. He he he.. Da podsjetimo javnost; najmlađi predbolonjac je upravo usao u sedmu godinu studiranja na teret poreznih obveznika. Kakvi su tek oni stariji 🙂
I ja zapravo ne razumijem… kakva je to gamad u senatu jednog sveučilišta koja uopće ne razumije probleme studenata. Je li moguće da su baš uvijek jednoglasno protiv očigledno opravdanih studentskih zahtjeva. Posto ipak sumnjam da su svi kreteni i zlonamjerni, ostaje jedino pomisao da zahtjevi baš i nisu previše opravdani.
cinik
2. listopada 2010. at 20:46
@tristan
1. to sam i ja rekao. pročitaj malo pažljivije 🙂
2. ne može u zakonu postojati “princip”. ili piše ili ne piše. ili je po zakonu ili nije. koliko sam ja upoznat, apsolventure nema. točka. 🙂 uostalom, tako je i ministarstvo odgovorilo na dopis anonimne.
3. uprava može obećavati što je volja, pitanje je samo zakonskih osnova.
4. dakle, problemi su u loše prilagođenim i izvedenim programima. e sad, pitanje za milijun kuna? Hoće li sniženi bodovni pragovi dugoročno pomoći svima, ili će samo stvoriti veći broj padova u konačnici? Nekad se tih bodovi moraju nadoknaditi, a pošto nema apsolventure i ostalih blagodati starog programa, opet se samo odgađa neminovno. Umjesto da pritišćemo reformu, praktički i dalje guramo nezakonje, ali ono koje ovog puta nama odgovara. Da ne govorim kako na taj način štitimo i svu nesposobnost onih koji nisu prstom makli otkako je bolonja počela. Je li to rješenje i što onda čeka generacije koje dolaze iza nas?
5. ne znam zašto, ali ako su naumili komercijalizirati sve, onda nema tog veta ili vremenskog roka koji bi ih od toga odvratio. Npr, ako ne postoji zakon koji sprečava održavanje sjednice senata u razmaku od npr. 4 dana, onda se isti sastaje, poništava veto i cijela stvar opet nema smisla.
ZGstudent
3. listopada 2010. at 12:31
U cem je tu kvaka? Cili Zagreb prica da su u Zadru najbolji uvjeti studiranja i da se najmanje placa i jos da se ne moze izgubiti pravo studiranja i jos da se do dekana i ostalih moze bez problema doc kad god treba?!?! Sta bi mi onda tribali rec???? Lud, zbunjen, normalan