Svijet
Economist: Ovih 5 luksuza Europljani si više neće moći priuštiti
“Da bi sve ostalo isto, sve se mora promijeniti.” Ta misao iz Leoparda, romana Giuseppea Tomasija di Lampeduse o plemićima 19. stoljeća koji pokušavaju zadržati svoje privilegije dok Sicilijom bjesni revolucija, precizno opisuje europsku dilemu u 21. stoljeću, piše Economist u analizi. U nastavku je prenosimo:
Države koje su nekoć vladale velikim dijelovima planeta sada nelagodno promatraju kako ih bivše kolonije sustižu – ili čak prestižu. Jasno im je da su promjene nužne. Ipak, Europa se često doima jednako nespremnom za prilagodbu svijetu koji se mijenja kao i dekadentna talijanska aristokracija nekad.
EU je u krizi
Europska unija, srce kontinenta, na neobičan način njeguje uvjerenje da se može mijenjati samo kad je natjeraju krize. Zato je ključno da shvati kako upravo u krizi danas jest. Godinama se oslanjala na kinesko tržište za rast, na ruski plin za pokretanje industrije i na američku vojnu moć za sigurnost.
Nakon tri godine rata u Ukrajini i tri mjeseca agresivnog pristupa Donalda Trumpa u Americi EU je ostala uzdrmana. U ovako nestabilnom svijetu Europa mora prihvatiti promjene. Poput plemićke obitelji koja sa zakašnjenjem shvaća da mora otpustiti dio posluge kako bi ostala solventna, Europa bi trebala krenuti od napuštanja luksuznih politika koje si više ne može priuštiti.
Vrijeme je za zreliji odnos s Britanijom
Za početak, tu je odnos kontinentalne Europe prema Britaniji. Zveckanje oružjem prema otočnom protivniku postalo je neka vrsta tajnog zadovoljstva EU otkako je Britanija 2020. postala prva članica koja je napustila Uniju. EU je s Britanijom postupala poprilično grubo, dijelom kako bi obeshrabrila druge zemlje da pokušaju isto.
No taj argument više ne vrijedi: Brexit se danas prikazuje kao upozorenje, a ne kao primjer koji treba slijediti. Ipak, unatoč nebrojenim najavama “novih početaka” u odnosima, udaranje po “les rosbifs” (kako Francuzi zovu Britance) i dalje je na dnevnom redu. To je luksuz koji si Europa više ne može priuštiti.
Britanija ima vojnu, geopolitičku i industrijsku težinu koja može pojačati europski utjecaj u Ukrajini. Očekuje se da će na summitu 19. svibnja biti dogovoreno da Britanija sudjeluje u programima EU za naoružavanje Europe.
No, tjednima je dogovor bio blokiran jer se od Britanije tražilo da pristane na ustupke u potpuno nepovezanim područjima. Francuska, primjerice, inzistira da se prije obrambenih pitanja riješe prava na – ribolov.
Europa mora prestati postavljati pravila svijetu
Način na koji se Europa odnosi prema udaljenijim zemljama također djeluje samodopadno. Godinama je EU pokušavala nametnuti svoja pravila – o okolišu, radnim uvjetima i brojnim drugim temama – daleko izvan svojih granica.
No, sada kad EU mora sklapati brojne trgovinske sporazume kako bi nadoknadila američki protekcionizam, to itekako jest njezin problem. Europa je sila u opadanju u globalnom gospodarstvu. Glumiti da nije luksuz je koji si više ne može priuštiti.
Umjesto Amerike više trgovine unutar Unije
Dio birokratskih prepreka već se uklanja. No moglo bi ih se ukloniti puno više – posebno unutar same EU. Ako više ne mogu slobodno trgovati s Amerikom, 27 članica EU moglo bi pojačati međusobnu suradnju. Ipak, administrativne prepreke za trgovinu uslugama između država članica i dalje su ekvivalent carini od 110%, prema podacima MMF-a.
Naručivanje – i ignoriranje – opširnih studija o poboljšanju jedinstvenog tržišta u Europi neka je vrsta svete tradicije. Nažalost, i dalje živi.
Gotovo svaki stol u Bruxellesu opterećen je sve prašnjavijim izvješćem od 400 stranica koje je prošle godine sastavio Mario Draghi, bivši talijanski premijer, prepunim razboritih prijedloga kako produbiti ekonomsku integraciju. Gotovo ništa od toga nije provedeno.
Demografija – krah koji Europa ignorira
Jedna osobito dekadentna europska navika je odgađanje rješavanja problema sve dok ne postanu toliko ozbiljni da ih je iznimno skupo riješiti. Pogledajmo primjer demografije. Godine 1980. Europa je imala oko pet radno sposobnih osoba koje su “financirale” jednog umirovljenika. Danas ih ima tri, a do 2050. taj omjer će pasti na dvije radno sposobne osobe po jednom umirovljeniku.
Štednja na obrani
Naposljetku, najviše hedonistička navika Europe posljednjih desetljeća bila je štednja na obrani. Uživanjem u “mirovnim dividendama” nakon Hladnog rata ostajalo je više novca za socijalne programe. Nekoliko zemalja, poput Italije i Belgije, tek sad pokušava ispuniti NATO-ove ciljeve o izdvajanjima za obranu od 2% BDP-a, dogovorene još 2014.
Vrijeme je za nove prioritete
Odustajanje od luksuznih politika nije samo po sebi loše. Dapače, omogućuje da se više pažnje posveti onome što je doista važno. Ciljevi EU o smanjenju emisija stakleničkih plinova na nulu do 2050. skupi su, ali nužni, iako bi se neki drugi zeleni propisi trebali još jednom preispitati.
Pomoć Ukrajini nije luksuz, naprotiv. Nije to ni financiranje socijalne države, za koju su mnogi Europljani duboko vezani. No, da bi se pažnja usmjerila na ono što doista ima smisla, treba shvatiti da promjene u svijetu zahtijevaju i promjene prioriteta, zaključuje Economist u svojoj analizi.
Svijet
Širi se novi soj korone, nazvan je po kukcu. Ovo su simptomi
Novi soj covida, koji je dobio ime po kukcu, uskoro bi mogao postati dominantan u Ujedinjenom Kraljevstvu
Varijanta BA.3.2 dio je obitelji Omicron i nazvana je „Cikada” jer je gotovo četiri godine bila neaktivna, poput cikada koje mogu dugo mirovatI.
Ovaj soj pokazuje povećanu sposobnost zaobilaženja postojećeg imuniteta zahvaljujući oko 75 mutacija u svom spike proteinu – dijelu virusa koji koristi za ulazak u ljudske stanice.
Profesor Ravi Gupta sa Sveučilišta Cambridge, koji je savjetovao vladu tijekom pandemije, rekao je: „Ovo je drugačije od virusa (covida-19) s kojima smo se suočavali posljednje dvije godine.”, piše Express.
„Otkriven je u Ujedinjenom Kraljevstvu, njegova učestalost raste i očekujem da će postati dominantan soj. BA.3.2 trenutačno se testira”, dodao je Gupta. „Proučavamo ga u kontekstu izbjegavanja imuniteta i imuniteta koji svi imamo.”
Cikada u 23 zemlje
Varijanta Cikada nastala je iz omikron soja koji se pojavio 2021., a prvi put je otkrivena u Južnoj Africi 2024., nakon čega se činilo da je nestala.
Gupta smatra da je veliki broj mutacija nastao jer se virus razvijao u jednom pacijentu više od godinu dana. Taj „nulti pacijent” nije mogao eliminirati virus zbog oslabljenog imuniteta, što se može dogoditi kod osoba s HIV-om ili onih koje uzimaju lijekove protiv raka.
Sada, nakon razdoblja mirovanja, Cikada se proširila u 23 zemlje i širi se SAD-om. javlja Forbes.
Gupta je rekao: „Ova nova varijanta otkrivena je i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Neki su proveli analize koje sugeriraju da bi mogla biti češća među malom djecom. Djeca često dobivaju infekcije, ali to bi moglo biti povezano s činjenicom da nikada nisu bila izložena cjepivima protiv covida.
„To sada istražujemo u laboratoriju kako bismo utvrdili zašto. Problem je što se radi o infekciji koja se brzo širi. Na kraju uvijek dođe do ranjivih osoba.”
Simptomi
Simptomi su slični kao kod drugih nedavnih varijanti i uključuju grlobolju, kašalj, začepljen nos, umor, glavobolju i temperaturu. Međutim, ovaj soj kod nekih ljudi uzrokuje i probavne tegobe poput mučnine ili proljeva, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
CDC navodi da su između studenoga 2025. i siječnja 2026. tjedni udjeli varijante BA.3.2 porasli na oko 30 posto svih sekvenciranih slučajeva covida u Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.
Ipak, zasad nije zabilježen ukupni porast broja slučajeva u odnosu na prethodne godine.
Svijet
Europska komisija poslala važan poziv svim građanima Unije: “Situacija je vrlo ozbiljna”
Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, manje voze i lete te da države članice hitno ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije, upozoravajući na dugotrajnu energetsku krizu uzrokovanu sukobom u Zaljevu.
U govoru koji podsjeća na početak pandemije koronavirusa, europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen izjavio je da se Europa suočava s “vrlo ozbiljnom situacijom” bez jasnog kraja, javlja Politico.
“Čak i ako mir nastupi već sutra, u dogledno vrijeme nećemo se vratiti u normalu“, rekao je nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 država članica EU-a.
“Što više možete učiniti da uštedite nafti, posebno dizelu i zrakoplovnom gorivu, to bolje“, dodao je, potvrđujući da Bruxelles želi potaknuti građane na smanjenje putovanja.
Rad od kuće, par-nepar vožnja,…
Pozvao je države članice da slijede preporuke Međunarodne agencije za energiju, koje uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje korištenja javnog prijevoza, izmjenično korištenje osobnih vozila, povećanje dijeljenja prijevoza te učinkovitiju vožnju.
Dugoročno, pozvao je države EU-a da snažnije ulažu u obnovljive izvore energije, naglasivši da je „ovo trenutak da konačno preokrenemo situaciju i postanemo energetski neovisni“.
Razgovori ministara završili su bez konkretnih mjera, no Jørgensen je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini EU-a.
Naftni šok
Njegove izjave dolaze u trenutku rastućih strahova od velike energetske krize, potencijalno ozbiljnije od naftnog šoka iz 1970-ih, s mogućim globalnim ekonomskim posljedicama sličnim onima tijekom pandemije.
Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije više od mjesec dana, cijene nafte i plina porasle su i do 70 posto, dok je oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom ostalo blokirano u Perzijskom zaljevu.
Na sastanku se raspravljalo o državnim potporama, povećanju udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti, kao i o prijedlogu Komisije za povećanje uporabe biogoriva. Nordijske zemlje istaknule su potrebu zaštite energetske infrastrukture.
Prema diplomatskim izvorima, očekivanja od sastanka bila su skromna, a glavni cilj bio je koordinacija djelovanja među državama članicama.
Svijet
Europa na udaru hladnog vala: Temperature naglo padaju, bit će i obilnog snijega
Nakon stabilnog i neuobičajeno toplog proljetnog vremena u mnogim dijelovima Europe, sprema se oštar podsjetnik da zima još nije gotova. Kako navodi Severe Weather Europe, u tijeku je velika promjena koja donosi hladnoću, snijeg i potencijalno štetni mraz u mnoge dijelove europskog kontinenta.
Nakon konačnog kolapsa polarnog vrtloga, očekuje se oštar pad temperature od 15 do 20 °C u dva dana. Promjena vremena počinje već danas, kada se visoki tlak uspostavlja iznad Sjevernog Atlantika. Za središnju Europu i Balkan prognozira se obilni snijeg kojeg bi na nekim područjima moglo napadati i više od 50 centimetara. Također, snijega bi moglo biti i u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, Beneluxa, Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke i Poljske. Severe Weather Europe objavio je i graf koji prikazuje oštru promjenu temperature i dugotrajnost hladnog bazena u Zagrebu.
Vremenska situacija, koja se formira u posljednjim danima ožujka, predstavlja klasičan kasnosezonski arktički upad u Europu. Nakon stratosferskog zagrijavanja početkom ovog mjeseca, došlo je do konačnog poremećaja i kolapsa polarnog vrtloga te pomicanja arktičkog zraka. On, potom, donosi produljeno razdoblje dinamičnijeg vremena sa zimskim uvjetima, snijegom i jakim mrazovima.
Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo kretanje. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih područja srednje širine. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično nastaje zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja. Kada se pak polarni vrtlog poremeti ili uruši, više ne može u potpunosti zadržati hladni zrak te on bježi iz polarnih regija u srednje širine, prenosi Večernji list.
Sredinom ovoga tjedna, točnije nakon utorka te kroz srijedu i četvrtak, očekuje se kako će raširene oborine prelaziti iz kiše u snijeg. Naime, sustav povezan s niskim tlakom iznad sjeverne Europe napreduje jugoistočno preko zapadne Europe, donoseći značajan pad temperature. Do srijede hladni val doseže alpsku regiju, a do četvrtka dolazi i do razvoja niskog tlaka preko Italije prema Jadranskom moru. Obilne oborine sudarit će se s arktičkom zračnom masom te pretvoriti u snijeg, a očekuje se kako će nad Balkanom razviti uvjeti mećave.
Kako polarna fronta donosi značajnu hladnoću daleko na jug, snijega bi moglo biti od Ujedinjenog Kraljevstva do Francuske, no značajno više preko središnje Europe, Alpa i Balkana. Lokalno se očekuje 20 do 40 centimetara te značajno više u planinama. Primjerice, dio sjevernih Alpa mogao bi imati 75 do 100 centimetara novog snijega do nedjelje.
Najhladnija zračna masa bit će nad zapadnom Europom u srijedu i četvrtak, s jutarnjim minimumima do -2 °C nad Engleskom, sjevernom Engleskom, Walesom i Irskom. Više hladnoće razvit će se nad Francuskom i Beneluxom u četvrtak, s temperaturama koje padaju na -2 do -6 °C u mnogim regijama. Ta hladnoća trajat će u petak i subotu kada će krenuti slabjeti. Što se tiče središnje Europe, hladne temperature proširit će se preko Njemačke, alpske regije i Češke do četvrtka i petka, s lokalnim jutarnjim minimumima ispod -5 °C. Slični uvjeti vjerojatni su i nad sjevernim Balkanom, s nekoliko stupnjeva ispod nule oba dana. Uvjeti će ostati slični tijekom vikenda, s velikim hladnim bazenom koji stagnira nad Balkanom barem do nedjelje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeOBAVIJEST / U srijedu cijeli dan bez vode čak 9 ulica u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePOČEO LJETNI RED LETENJA / Iz Zračne luke Zadar ove sezone do više od 70 europskih odredišta!
-
magazin17 sati prijeFOTOGALERIJA / Zadar Cruise Port ugostio 12 dizajnera i oduševio
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeNE ZABORAVITE / Danas poslijepodne bez vode dobar dio Poluotoka!






