Svijet
Europa na udaru hladnog vala: Temperature naglo padaju, bit će i obilnog snijega
Nakon stabilnog i neuobičajeno toplog proljetnog vremena u mnogim dijelovima Europe, sprema se oštar podsjetnik da zima još nije gotova. Kako navodi Severe Weather Europe, u tijeku je velika promjena koja donosi hladnoću, snijeg i potencijalno štetni mraz u mnoge dijelove europskog kontinenta.
Nakon konačnog kolapsa polarnog vrtloga, očekuje se oštar pad temperature od 15 do 20 °C u dva dana. Promjena vremena počinje već danas, kada se visoki tlak uspostavlja iznad Sjevernog Atlantika. Za središnju Europu i Balkan prognozira se obilni snijeg kojeg bi na nekim područjima moglo napadati i više od 50 centimetara. Također, snijega bi moglo biti i u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, Beneluxa, Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke i Poljske. Severe Weather Europe objavio je i graf koji prikazuje oštru promjenu temperature i dugotrajnost hladnog bazena u Zagrebu.
Vremenska situacija, koja se formira u posljednjim danima ožujka, predstavlja klasičan kasnosezonski arktički upad u Europu. Nakon stratosferskog zagrijavanja početkom ovog mjeseca, došlo je do konačnog poremećaja i kolapsa polarnog vrtloga te pomicanja arktičkog zraka. On, potom, donosi produljeno razdoblje dinamičnijeg vremena sa zimskim uvjetima, snijegom i jakim mrazovima.
Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo kretanje. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih područja srednje širine. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično nastaje zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja. Kada se pak polarni vrtlog poremeti ili uruši, više ne može u potpunosti zadržati hladni zrak te on bježi iz polarnih regija u srednje širine, prenosi Večernji list.
Sredinom ovoga tjedna, točnije nakon utorka te kroz srijedu i četvrtak, očekuje se kako će raširene oborine prelaziti iz kiše u snijeg. Naime, sustav povezan s niskim tlakom iznad sjeverne Europe napreduje jugoistočno preko zapadne Europe, donoseći značajan pad temperature. Do srijede hladni val doseže alpsku regiju, a do četvrtka dolazi i do razvoja niskog tlaka preko Italije prema Jadranskom moru. Obilne oborine sudarit će se s arktičkom zračnom masom te pretvoriti u snijeg, a očekuje se kako će nad Balkanom razviti uvjeti mećave.
Kako polarna fronta donosi značajnu hladnoću daleko na jug, snijega bi moglo biti od Ujedinjenog Kraljevstva do Francuske, no značajno više preko središnje Europe, Alpa i Balkana. Lokalno se očekuje 20 do 40 centimetara te značajno više u planinama. Primjerice, dio sjevernih Alpa mogao bi imati 75 do 100 centimetara novog snijega do nedjelje.
Najhladnija zračna masa bit će nad zapadnom Europom u srijedu i četvrtak, s jutarnjim minimumima do -2 °C nad Engleskom, sjevernom Engleskom, Walesom i Irskom. Više hladnoće razvit će se nad Francuskom i Beneluxom u četvrtak, s temperaturama koje padaju na -2 do -6 °C u mnogim regijama. Ta hladnoća trajat će u petak i subotu kada će krenuti slabjeti. Što se tiče središnje Europe, hladne temperature proširit će se preko Njemačke, alpske regije i Češke do četvrtka i petka, s lokalnim jutarnjim minimumima ispod -5 °C. Slični uvjeti vjerojatni su i nad sjevernim Balkanom, s nekoliko stupnjeva ispod nule oba dana. Uvjeti će ostati slični tijekom vikenda, s velikim hladnim bazenom koji stagnira nad Balkanom barem do nedjelje.
Svijet
Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo
Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.
Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
PFAS ambalaža štetna za zdravlje
Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.
Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.
U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.
Zabrana laganih plastičnih vrećica
Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.
Ambalažni otpad je veliki problem u EU.
Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.
Svijet
Velika europska banka upozorava građane: Kod kuće uvijek imajte barem ovoliko gotovine
Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.
Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.
Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.
„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.
„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“
Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada
Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.
Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.
Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.
Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.
Svijet
COPERNICUS / Zapadna Europa prošla kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj
Zapadna Europa prošla je kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj s prosječnom temperaturom od 21.62 stupnja Celsiusa, objavio je u ponedjeljak odjel za klimatske promjene europskog programa Copernicus.
To je 2.79 stupnja iznad prosjeka za lipanj od 1991. to 2020.
Mjerenje je pokazalo i da se temperatura sa zapada Europe smanjivala prema istočnoj Europi i Skandinaviji gdje je bilo znatno hladnije.
Gledano Europu u cjelini, srpanj je bio tek 11. najtopliji u povijesti s prosječnom temperaturom od 20.49 stupnjeva.
Globalno je prošli mjesec bio drugi najtopliji, kao i srpanj 2024. sa 16.9 stupnjeva, 1.47 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka za srpanj. Rekordni je i dalje srpanj 2023. s prosječnom temperaturom od 16.95 stupnjeva.
Zapadna Europa je od kraja proljeća prošla kroz neuobičajeno dugo razdoblje topline, s četiri toplinska vala od kraja svibnja.
Podaci Copernicusa sežu do 1950., neki i ranije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeOB ZADAR / Kolege se opraštaju od dr. Sorića: “Postoje trenuci kada bolnički hodnici utihnu, kada operacijska sala postane preteška od boli…”
-
magazin7 dana prijeDO 9. KOLOVOZA / Noć punog miseca na zadarskoj rivi uz koncerte i preko 50 izlagača
-
magazin6 dana prijeSUPERNOVA ZADAR / Ulovite najbolje popuste i ove Super subote
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 7. kolovoza 2026.




