Connect with us

Hrvatska

POLITIČKI KRUH / Sabina Glasovac (SDP) u trezorske zapise i narodne obveznice uložila 91.000 eura!

Objavljeno

4 tjedna prije

-

Čelnici Hrvatskog sabora i 30-ak njegovih radnih tijela nisu u značajnijem broju ulagali u obveznice i trezorske zapise koje je izdavala država, no oni koji to jesu, u nekim su slučajevima uložili poprilične iznose, otkrivaju njihove imovinske kartice za prošlu godinu.

Najviše je, ukupno 195.000 eura, 45.000 u obveznice i 150.000 eura u ‘trezorce’, uložio SDP-ov Arsen Bauk, inače predsjednik saborskog Odbora za obranu.

Pedantni Bauk, prijavio je i kako mu je ulaganje u obveznice u prošloj godini donijelo prinos od 1642 eura, a još 2561 euro zaradio je od kamata na oročenu štednju. Nakon svega, na štednji ima nešto više od 118.000 eura.

Upola manje od njega, ali respektabilnih 100.000 eura, u obveznice i trezorske zapise uložio je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, koji nakon ulaganja na štednji ima nešto manje od 9000 eura.

U obveznice i trezorce uložile Bušić, Glasovac, Petir

Manje od Bauka, ali više od Lalovca, u obveznice (97.500 eura) i trezorske zapise (10.000 eura), ukupno, dakle, 107.500, uložila je HDZ-ova Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Zastupnica navodi kako nema štednje i kriptovaluta.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) u trezorske je zapise uložila 81.000 eura te još 10.000 u narodne obveznice, ukupno 91.000 eura. Ne štednji ima 5000 eura. I Marijana Petir (NZ), predsjednica Odbora za poljoprivredu, uložila je u obveznice 85.000 eura, a navela je i kako štedi 247.000 eura.

HDZ-ov Pero Ćosić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, u obveznice je osobno uložio 30.000 eura, a prijavio je i da je njegova supruga uložila 20.000.

Njegova imovinska kartica otkriva da se radi o jednom od imućnijih zastupnika, ima stanove u Medulinu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, kuće u brodskom vinogorju, Podvinju, Blatu Novom, vinograde, njive, suvlasništvo u Slavonsko-brodskoj televiziji, udjele u fondovima… Prijavio je i da je prošle godine od kapitala jednokratno dobio 256.432 eura te od drugog dohotka, jednokratno, 16.000 eura.

Imućan je i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner (HDZ) koji je u državne obveznice uložio 20.000 eura, što je daleko manje od iznosa koje sa suprugom ima u šest fondova, a koji se kreću od 7287 eura do 151. 000 eura.

Dvije zastupnice, jedna iz većine, a druga iz oporbe, Vesna Vučemilović (HS) i Dušica Radojčić, uložile su po 15.000 eura u narodne obveznice, odnosno u trezorske zapise. Vučemilović je prijavila i kako u fondu ZB Investu ima udjele u vrijednosti 266.865 eura, a na štednji još 87.000 eura. Radojčić pak na štednji ima 76.000 eura.

Situirani Đakić

Za simboličnih po 1000 eura državne su obveznice kupili HDZ-ovi Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, odnosno njegova supruga, i Krunoslav Katičić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo, dok je 500 eura u obveznice investirao Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.

Predsjednici 20-ak ostalih saborskih radnih tijela, a ima ih iz HDZ-ovih i oporbenih redova, trezorce i obveznice, nisu upisivali.

Unatoč tome, i njihove imovinske kartice upućuju da se, mahom, radi o dobro situiranim građanima, a jedan od najbolje situiranih među njima je Josip Đakić (HDZ), predsjednik Odbora za ratne veterane, koji osobno ili u suvlasništvu ima apartmane na Šolti, kuću s okućnicom u Petrčanima, vikendicu u Pitomači, stan i gospodarski objekt u Virovitici, vinograde, njive, brod, dva  automobila…

Uz plaću od 5536 eura, koja za 88 eura premašuje plaću predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Đakić je u imovinskoj kartici prijavio da je do samostalne poljoprivredne djelatnosti na godišnjoj razini lani dobio 27. 871 euro, da od imovine i imovinskih prava mjesečno dobiva 212 eura, a od vojne invalidnine 166 eura.

Zastupnici zarađuju i iznajmljivanjem nekretnina

Imovinske kartice otkrivaju da nekolicina zastupnika dobro zarađuje i iznajmljivanjem nekretnina.

Tako je Ivana Kekin (Možemo), predsjednica Odbora za zdravstvo, prijavila da joj je kuća za odmor u Momjanu, koju iznajmljuje turistima,  prošle godine donijela ‘čistih’ gotovo 21.000 eura. Toliko je, naime, zaradila nakon plaćanja pristojbi.

HDZ-ov Josip Borić, predsjednik Odbora za medije, od iznajmljivanja apartmana je zaradio 23.360 eura, te još 10.000 eura od najma soba.

Od najma stana SDP-ova Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, dobila je 3600 eura, a Krstulović Opara od istog posla 1709 eura.

Kartica Predraga Štromara (HNS), predsjednika Odbora za prostorno uređenje, otkriva pak da je od Fonda za zaštitu okoliša dobio subvencije u iznosu od 9000 eura i 6300 eura za električno vozilo i za dizalicu topline.

U kartici Roberta Jankovicsa, predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), stoji da u suvlasništvu s roditeljima ima štednju od 225.000 eura.

Penava prima najviše, Ćosić ima satove Rolex i Piaget

Kartice predsjednika i potpredsjednika Sabora te odbora otkrivaju i da najnižu plaću među njima, 3971 euro, prima zastupnica Možemo Jelena Miloš, a najvišu, 5658 eura, Ivan Penava (DP), potpredsjednik Sabora. To znači da je predsjednik Sabora po plaći na trećem mjestu, iza Penave i Đakića.

Sudi li se po upisanom u imovinske kartice, navedeni dužnosnici nisu osobiti ljubitelji umjetnina i nakita.

Svega su dva zastupnika, Reiner i Krstulović Opara prijavili da imaju vrijedne slike i kipove, prvi u vrijednosti nešto većoj od 13.000 eura, a drugi 10.000 eura.

Dva luksuzna sata, Rolex Daytonu i Piaget, vrijedna, kako je naveo, po 10.617 eura, prijavio je Pero Ćosić, a zlatni nakit u vrijednosti 9800 eura DP-ova Dubravka Pehar Lipovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stižu izraženi pljuskovi, grmljavina, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

9 sati prije

-

23. travnja 2025.

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunce je jutros najnaklonjenije obali, osobito Dalmciji, dok prema sjeveru ima pljuskova s grmljavinom, kiša pada i u središnjom i zapadnom dijelu unutrašnjosti. Nestabilno će biti i u nastavku srijede, kiša i pljuskovi češći će biti u unutrašnjosti, osobito poslijepodne. Pritom može biti i snažnih naleta vjetra.

Četvrtak će većem dijelu zemlje donijeti kišu i pljuskove s grmljavinom, lokalno izraženije.

Oborina će biti česta i tijekom petka, u većem dijelu zemlje bit će kiše i pljuskova s grmljavinom. Bit će manje toplo.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, osobito tijekom subote, kad još osobito u unutrašnjosti treba računati na kišu i pljuskove, dok će nedjelja u većini krajeva biti većinom suha i pretežno sunčana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine

Objavljeno

10 sati prije

-

23. travnja 2025.

By

Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.

Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.

Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.

Zahuktala proizvodnja političkih stranaka

Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.

Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.

Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.

Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka

No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.

Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.

Od Plavog grada do Pravog SDP-a

Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:

  • Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
  • Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
  • Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
  • BM365 Idemo delati (Zagreb)
  • Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
  • Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
  • Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
  • Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
  • Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
  • Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
  • Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
  • Sve se može (Jastrebarsko)
  • Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
  • Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
  • Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
  • Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
  • Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
  • Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
  • Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
  • Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
  • Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
  • Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
  • Istarski demokrati (Pula)
  • Lista za dobro mista (Murter)
  • Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Azijski stršljen širi se Europom: Agresivan je i proždrljiv, a omiljeni plijen su mu pčele

Objavljeno

10 sati prije

-

23. travnja 2025.

By

unsplash

Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.

Europa se suočava s novom prijetnjom prirodnoj ravnoteži, invazivnom vrstom stršljena podrijetlom iz jugoistočne Azije.

Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, širi se zapadnom Europom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, posebice pčela, koje su ključne za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane, prenosi Agroklub.

Omiljeni plijen – pčele

Istraživanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Exeter iz Velike Britanije otkriva zastrašujuće podatke. Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.

Od pedeset najčešće identificiranih vrsta plijena, čak 43 su kukci koji se hrane nektarom cvijeća, uključujući europsku medonosnu pčelu (Apis mellifera) i dvije vrste bumbara. Njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer bez oprašivača, biljke se ne mogu razmnožavati, što dovodi do poremećaja u opskrbi hranom i mogućeg kolapsa ekosustava.

Znanstvenici upozoravaju kako se azijski stršljen brzo prilagođava, njegov izbor plijena varira ovisno o sezoni i dostupnosti, što ga čini posebno opasnim predatorom. Njegova prisutnost već je potvrđena diljem zapadne Europe, a stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju.

Znanstvenici pozivaju na akciju

“Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija“, poručuju znanstvenici, pozivajući građane, posebno vrtlare i pčelare, da nauče prepoznati azijskog stršljena i prijave svako uočeno gnijezdo nadležnim službama.

Podsjećaju i na poznatu Einsteinovu izreku: “Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života.“ Iako je izjava simbolična, poruka je jasna: bez pčela nema ni budućnosti za čovječanstvo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu