Connect with us

Hrvatska

POLITIČKI KRUH / Sabina Glasovac (SDP) u trezorske zapise i narodne obveznice uložila 91.000 eura!

Objavljeno

-

Čelnici Hrvatskog sabora i 30-ak njegovih radnih tijela nisu u značajnijem broju ulagali u obveznice i trezorske zapise koje je izdavala država, no oni koji to jesu, u nekim su slučajevima uložili poprilične iznose, otkrivaju njihove imovinske kartice za prošlu godinu.

Najviše je, ukupno 195.000 eura, 45.000 u obveznice i 150.000 eura u ‘trezorce’, uložio SDP-ov Arsen Bauk, inače predsjednik saborskog Odbora za obranu.

Pedantni Bauk, prijavio je i kako mu je ulaganje u obveznice u prošloj godini donijelo prinos od 1642 eura, a još 2561 euro zaradio je od kamata na oročenu štednju. Nakon svega, na štednji ima nešto više od 118.000 eura.

Upola manje od njega, ali respektabilnih 100.000 eura, u obveznice i trezorske zapise uložio je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, koji nakon ulaganja na štednji ima nešto manje od 9000 eura.

U obveznice i trezorce uložile Bušić, Glasovac, Petir

Manje od Bauka, ali više od Lalovca, u obveznice (97.500 eura) i trezorske zapise (10.000 eura), ukupno, dakle, 107.500, uložila je HDZ-ova Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Zastupnica navodi kako nema štednje i kriptovaluta.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) u trezorske je zapise uložila 81.000 eura te još 10.000 u narodne obveznice, ukupno 91.000 eura. Ne štednji ima 5000 eura. I Marijana Petir (NZ), predsjednica Odbora za poljoprivredu, uložila je u obveznice 85.000 eura, a navela je i kako štedi 247.000 eura.

HDZ-ov Pero Ćosić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, u obveznice je osobno uložio 30.000 eura, a prijavio je i da je njegova supruga uložila 20.000.

Njegova imovinska kartica otkriva da se radi o jednom od imućnijih zastupnika, ima stanove u Medulinu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, kuće u brodskom vinogorju, Podvinju, Blatu Novom, vinograde, njive, suvlasništvo u Slavonsko-brodskoj televiziji, udjele u fondovima… Prijavio je i da je prošle godine od kapitala jednokratno dobio 256.432 eura te od drugog dohotka, jednokratno, 16.000 eura.

Imućan je i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner (HDZ) koji je u državne obveznice uložio 20.000 eura, što je daleko manje od iznosa koje sa suprugom ima u šest fondova, a koji se kreću od 7287 eura do 151. 000 eura.

Dvije zastupnice, jedna iz većine, a druga iz oporbe, Vesna Vučemilović (HS) i Dušica Radojčić, uložile su po 15.000 eura u narodne obveznice, odnosno u trezorske zapise. Vučemilović je prijavila i kako u fondu ZB Investu ima udjele u vrijednosti 266.865 eura, a na štednji još 87.000 eura. Radojčić pak na štednji ima 76.000 eura.

Situirani Đakić

Za simboličnih po 1000 eura državne su obveznice kupili HDZ-ovi Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, odnosno njegova supruga, i Krunoslav Katičić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo, dok je 500 eura u obveznice investirao Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.

Predsjednici 20-ak ostalih saborskih radnih tijela, a ima ih iz HDZ-ovih i oporbenih redova, trezorce i obveznice, nisu upisivali.

Unatoč tome, i njihove imovinske kartice upućuju da se, mahom, radi o dobro situiranim građanima, a jedan od najbolje situiranih među njima je Josip Đakić (HDZ), predsjednik Odbora za ratne veterane, koji osobno ili u suvlasništvu ima apartmane na Šolti, kuću s okućnicom u Petrčanima, vikendicu u Pitomači, stan i gospodarski objekt u Virovitici, vinograde, njive, brod, dva  automobila…

Uz plaću od 5536 eura, koja za 88 eura premašuje plaću predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Đakić je u imovinskoj kartici prijavio da je do samostalne poljoprivredne djelatnosti na godišnjoj razini lani dobio 27. 871 euro, da od imovine i imovinskih prava mjesečno dobiva 212 eura, a od vojne invalidnine 166 eura.

Zastupnici zarađuju i iznajmljivanjem nekretnina

Imovinske kartice otkrivaju da nekolicina zastupnika dobro zarađuje i iznajmljivanjem nekretnina.

Tako je Ivana Kekin (Možemo), predsjednica Odbora za zdravstvo, prijavila da joj je kuća za odmor u Momjanu, koju iznajmljuje turistima,  prošle godine donijela ‘čistih’ gotovo 21.000 eura. Toliko je, naime, zaradila nakon plaćanja pristojbi.

HDZ-ov Josip Borić, predsjednik Odbora za medije, od iznajmljivanja apartmana je zaradio 23.360 eura, te još 10.000 eura od najma soba.

Od najma stana SDP-ova Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, dobila je 3600 eura, a Krstulović Opara od istog posla 1709 eura.

Kartica Predraga Štromara (HNS), predsjednika Odbora za prostorno uređenje, otkriva pak da je od Fonda za zaštitu okoliša dobio subvencije u iznosu od 9000 eura i 6300 eura za električno vozilo i za dizalicu topline.

U kartici Roberta Jankovicsa, predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), stoji da u suvlasništvu s roditeljima ima štednju od 225.000 eura.

Penava prima najviše, Ćosić ima satove Rolex i Piaget

Kartice predsjednika i potpredsjednika Sabora te odbora otkrivaju i da najnižu plaću među njima, 3971 euro, prima zastupnica Možemo Jelena Miloš, a najvišu, 5658 eura, Ivan Penava (DP), potpredsjednik Sabora. To znači da je predsjednik Sabora po plaći na trećem mjestu, iza Penave i Đakića.

Sudi li se po upisanom u imovinske kartice, navedeni dužnosnici nisu osobiti ljubitelji umjetnina i nakita.

Svega su dva zastupnika, Reiner i Krstulović Opara prijavili da imaju vrijedne slike i kipove, prvi u vrijednosti nešto većoj od 13.000 eura, a drugi 10.000 eura.

Dva luksuzna sata, Rolex Daytonu i Piaget, vrijedna, kako je naveo, po 10.617 eura, prijavio je Pero Ćosić, a zlatni nakit u vrijednosti 9800 eura DP-ova Dubravka Pehar Lipovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu