Hrvatska
POLITIČKI KRUH / Sabina Glasovac (SDP) u trezorske zapise i narodne obveznice uložila 91.000 eura!
Čelnici Hrvatskog sabora i 30-ak njegovih radnih tijela nisu u značajnijem broju ulagali u obveznice i trezorske zapise koje je izdavala država, no oni koji to jesu, u nekim su slučajevima uložili poprilične iznose, otkrivaju njihove imovinske kartice za prošlu godinu.
Najviše je, ukupno 195.000 eura, 45.000 u obveznice i 150.000 eura u ‘trezorce’, uložio SDP-ov Arsen Bauk, inače predsjednik saborskog Odbora za obranu.
Pedantni Bauk, prijavio je i kako mu je ulaganje u obveznice u prošloj godini donijelo prinos od 1642 eura, a još 2561 euro zaradio je od kamata na oročenu štednju. Nakon svega, na štednji ima nešto više od 118.000 eura.
Upola manje od njega, ali respektabilnih 100.000 eura, u obveznice i trezorske zapise uložio je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, koji nakon ulaganja na štednji ima nešto manje od 9000 eura.
U obveznice i trezorce uložile Bušić, Glasovac, Petir
Manje od Bauka, ali više od Lalovca, u obveznice (97.500 eura) i trezorske zapise (10.000 eura), ukupno, dakle, 107.500, uložila je HDZ-ova Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Zastupnica navodi kako nema štednje i kriptovaluta.
Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) u trezorske je zapise uložila 81.000 eura te još 10.000 u narodne obveznice, ukupno 91.000 eura. Ne štednji ima 5000 eura. I Marijana Petir (NZ), predsjednica Odbora za poljoprivredu, uložila je u obveznice 85.000 eura, a navela je i kako štedi 247.000 eura.
HDZ-ov Pero Ćosić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, u obveznice je osobno uložio 30.000 eura, a prijavio je i da je njegova supruga uložila 20.000.
Njegova imovinska kartica otkriva da se radi o jednom od imućnijih zastupnika, ima stanove u Medulinu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, kuće u brodskom vinogorju, Podvinju, Blatu Novom, vinograde, njive, suvlasništvo u Slavonsko-brodskoj televiziji, udjele u fondovima… Prijavio je i da je prošle godine od kapitala jednokratno dobio 256.432 eura te od drugog dohotka, jednokratno, 16.000 eura.
Imućan je i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner (HDZ) koji je u državne obveznice uložio 20.000 eura, što je daleko manje od iznosa koje sa suprugom ima u šest fondova, a koji se kreću od 7287 eura do 151. 000 eura.
Dvije zastupnice, jedna iz većine, a druga iz oporbe, Vesna Vučemilović (HS) i Dušica Radojčić, uložile su po 15.000 eura u narodne obveznice, odnosno u trezorske zapise. Vučemilović je prijavila i kako u fondu ZB Investu ima udjele u vrijednosti 266.865 eura, a na štednji još 87.000 eura. Radojčić pak na štednji ima 76.000 eura.
Situirani Đakić
Za simboličnih po 1000 eura državne su obveznice kupili HDZ-ovi Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, odnosno njegova supruga, i Krunoslav Katičić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo, dok je 500 eura u obveznice investirao Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.
Predsjednici 20-ak ostalih saborskih radnih tijela, a ima ih iz HDZ-ovih i oporbenih redova, trezorce i obveznice, nisu upisivali.
Unatoč tome, i njihove imovinske kartice upućuju da se, mahom, radi o dobro situiranim građanima, a jedan od najbolje situiranih među njima je Josip Đakić (HDZ), predsjednik Odbora za ratne veterane, koji osobno ili u suvlasništvu ima apartmane na Šolti, kuću s okućnicom u Petrčanima, vikendicu u Pitomači, stan i gospodarski objekt u Virovitici, vinograde, njive, brod, dva automobila…
Uz plaću od 5536 eura, koja za 88 eura premašuje plaću predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Đakić je u imovinskoj kartici prijavio da je do samostalne poljoprivredne djelatnosti na godišnjoj razini lani dobio 27. 871 euro, da od imovine i imovinskih prava mjesečno dobiva 212 eura, a od vojne invalidnine 166 eura.
Zastupnici zarađuju i iznajmljivanjem nekretnina
Imovinske kartice otkrivaju da nekolicina zastupnika dobro zarađuje i iznajmljivanjem nekretnina.
Tako je Ivana Kekin (Možemo), predsjednica Odbora za zdravstvo, prijavila da joj je kuća za odmor u Momjanu, koju iznajmljuje turistima, prošle godine donijela ‘čistih’ gotovo 21.000 eura. Toliko je, naime, zaradila nakon plaćanja pristojbi.
HDZ-ov Josip Borić, predsjednik Odbora za medije, od iznajmljivanja apartmana je zaradio 23.360 eura, te još 10.000 eura od najma soba.
Od najma stana SDP-ova Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, dobila je 3600 eura, a Krstulović Opara od istog posla 1709 eura.
Kartica Predraga Štromara (HNS), predsjednika Odbora za prostorno uređenje, otkriva pak da je od Fonda za zaštitu okoliša dobio subvencije u iznosu od 9000 eura i 6300 eura za električno vozilo i za dizalicu topline.
U kartici Roberta Jankovicsa, predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), stoji da u suvlasništvu s roditeljima ima štednju od 225.000 eura.
Penava prima najviše, Ćosić ima satove Rolex i Piaget
Kartice predsjednika i potpredsjednika Sabora te odbora otkrivaju i da najnižu plaću među njima, 3971 euro, prima zastupnica Možemo Jelena Miloš, a najvišu, 5658 eura, Ivan Penava (DP), potpredsjednik Sabora. To znači da je predsjednik Sabora po plaći na trećem mjestu, iza Penave i Đakića.
Sudi li se po upisanom u imovinske kartice, navedeni dužnosnici nisu osobiti ljubitelji umjetnina i nakita.
Svega su dva zastupnika, Reiner i Krstulović Opara prijavili da imaju vrijedne slike i kipove, prvi u vrijednosti nešto većoj od 13.000 eura, a drugi 10.000 eura.
Dva luksuzna sata, Rolex Daytonu i Piaget, vrijedna, kako je naveo, po 10.617 eura, prijavio je Pero Ćosić, a zlatni nakit u vrijednosti 9800 eura DP-ova Dubravka Pehar Lipovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




