Connect with us

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR / Dvije stranke gotovo izjednačile rejting, a jedna stvar nije se dogodila od 2016.

Objavljeno

-

Politička drama oko Josipa Dabre samo je jedan od događaja koji je u posljednjih mjesec dana utjecao na građane i na njihove stavove prema strankama, institucijama, gospodarstvu. Evo što misle o vladajućoj koaliciji.

I ovaj mjesec više od 80 posto ispitanih – točnije, 81 posto – vjeruje da država naprosto ide u krivom smjeru. U odnosu na prošli mjesec, to je jako velik skok, za čak 9 postotnih bodova.

Optimiste će se, s druge strane, uskoro tražiti svijećom: dok je u siječnju 21 posto ispitanih – dakle svaka peta osoba u Hrvatskoj – smatralo da država ide u dobrom smjeru, u veljači se taj broj gotovo prepolovio i sada je samo 12 posto optimista. Zadnji put je optimizam bio ovako nizak, odnosno ozračje ovako izrazito pesimistično, u ljeto 2016. te u prvoj polovici 2014. i 2011. godine, piše Dnevnik.hr. 

Rejting stranaka

Nije teško pretpostaviti da se to odrazilo i na rejting stranaka. I tu se događaju stvari koje dugo nismo vidjeli.

HDZ i SDP su se, naime, gotovo izjednačili u rejtingu.

Da se danas provode izbori, HDZ-u bi dalo glas 26,3 posto ispitanih, što je za jedan postotni poen manje nego u siječnju te je to već peti mjesec za redom u kojem se HDZ-ov rejting topi. SDP je, s druge strane, na 25,7 posto podrške – za oko 1 i pol postotni poen su bolji nego prije mjesec dana te imaju već neko vrijeme jasan trend rasta.

Razlika između dvije najveće stranke, dakle, iznosi jedva malo više od pola postotnog poena, a obzirom na trend, ne bi smjelo biti iznenađenje ako uskoro vidimo smjenu na vrhu.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Treće mjesto već neko vrijeme čvrsto drži stranka Možemo, ovaj mjesec su nešto ispod 10 posto podrške, slabiji za jedan postotni poen nego u siječnju. Četvrti je Most, također u blagom padu, podržava ih 6 posto ispitanih. Domovinski pokret je neznatno poboljšao svoj rejting u odnosu na prethodni mjesec, ali 2,7 posto podrške je daleko od nekadašnjih razina koje su dosezali.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Svi ostali sa svojim pojedinačnim rezultatima ostaju ispod 2 i pol posto, a povećao se i broj neodlučnih koji kažu da bi izašli na izbore ali ne znaju kome bi dali svoj glas – trenutno ih je 15,8 posto.

Najpozitivniji – Milanović

Kada je riječ o pojedinačnim političarima, ako ćemo gledati kroz prizmu rezultata kojeg ostvaruju vladajući, čini se da je i tu situacija ista.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Što se tiče pozitivaca, na prvom mjestu je uvjerljivo Zoran Milanović, što i nije neko čudo obzirom na nedavni rezultat na izborima i na inauguraciju – od svih naših ispitanica i ispitanika, koje smo pitali doživljavaju li ga pozitivno ili negativno, 53 posto kaže – pozitivac.

Na drugom je mjestu Božo Petrov, koji je također pozitivac, ali za 33 posto ispitanih. Daliju Orešković pozitivnom doživljava 32 posto ispitanih, Tomislav Tomašević i Andrej Plenković dijele četvrtu poziciju – pozitivci su za 30 posto ispitanih.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Na listi negativaca na prvom mjestu Milorad Pupovac: 79 posto ispitanih smatra ga negativcem. Drugi je Andrej Plenković, na kojeg loše reagira 65 posto ispitanih. Za njim slijede Gordan Jandroković i Ivan Penava, i tu se možda i najbolje vidi kroz koga se na političkoj sceni doživljava negativnost koju ljudi osjećaju ovih dana. Peta je na ovoj listi Anka Mrak Taritaš.

Koji su problemi najvišem mučili građane?

Evo i koji su problemi najviše mučili građane u posljednjih mjesec dana.

Na vrhu te liste je inflacija, što nimalo ne iznenađuje – potaknula je još nedavno ljude na bojkot trgovina.

Na drugom je mjestu loš standard i kvaliteta života općenito, na trećem loše stanje u gospodarstvu.

Četvrto mjesto drži loš status umirovljenika, a na petom mjestu je osjećaj da korupcija i kriminal postoje na najvišim razinama države.

Moramo još napomenuti priuštivo stanovanje – cijene stanovanja su, naime, po prvi puta ušle u među desetak najvećih problema za građane.

Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje koje za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos. Provedeno je između 1. i 20. veljače

na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Istraživanje se provodi CAPI metodom a maksimalna pogreška uzorka iznosi 3,3%, odnosno za rejtinge stranaka 3,6%.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu