Hrvatska
Ne morate biti u Saboru da bi sudjelovali u kreiranju zakona. Možete to i od kuće
Zakone i akte poput državnog proračuna u Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo, što zna svatko tko i ovlaš prati rad Sabora i rasprave zastupnika. No i običan građanin, promatrač saborskih rasprava u kojima se raspravlja o predloženim zakonima, izmjenama i dopunama istih ili podzakonskim aktima poput uredbi i pravilnika, aktivno može sudjelovati u tom procesu putem aplikacije e-Savjetovanja u sustavu e-Građani. Kako stoji na vladinim stranicama, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dio je procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, a omogućuje uključivanje u javna savjetovanja u postupku donošenja istih. Jednostavnije rečeno, svatko tko smatra da ima nešto konstruktivno za reći o predloženim zakonima, može to učiniti putem aplikacije dok je savjetovanje otvoreno.
Više od 800 savjetovanja godišnje
Inače je propisano trajanje savjetovanja 30 dana, ali ono po potrebi može biti i skraćeno. Primjerice, nedavno savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena zbog hitnosti njegova donošenja u Saboru trajalo je samo sedam dana.
Kako se uključiti i sudjelovati u e-Savjetovanjima možete pročitati OVDJE. Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, onom za 2023. godinu, koje je lani u rujnu predstavljeno na sjednici Vlade, te je godine provedeno 822 savjetovanja tijela državne uprave i državnih tijela putem portala e-Savjetovanja te 22 savjetovanja koje je provela Hrvatska narodna banka putem svoje internetske stranice.
Najveći broj savjetovanja s javnošću proveli su Ministarstvo poljoprivrede (182) i Ministarstvo financija (92). I ranijih godina najviše savjetovanja otvaralo je Ministarstvo poljoprivrede. U savjetovanjima je, dajući svoje prijedloge i primjedbe, sudjelovalo 6.445 fizičkih i pravnih osoba,a ukupno su ostavili 19.991 komentar.
Koji su zakoni izazvali najveći interes?
Od 2015. godine, kada je pokrenut središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću, do danas je ukupno je bilo kreirano 8019 savjetovanja. Trenutno je otvoreno 61 savjetovanje, a 75 čeka na odobravanje izvještaja.
Dosad najveći interes privuklo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je bilo otvoreno tijekom travnja 2018. godine. U tih mjesec dana zainteresirani građani dali su čak 5043 komentara na nacrt tog prijedloga zakona. Osim tog, jako velik interes izazvalo je i savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, otvorenom u prosincu 2017. godine. U tom savjetovanju građani su dali 3305 komentara. Naravno, uz opasku da nije riječ o komentarima kakvi se najčešće mogu čitati ispod tekstova na portalima ili na društvenim mrežama, nego onima stručnog sadržaja i konstruktivnih primjedbama.
Stotine savjetovanja bez ijednog komentara
Više od tisuću komentara dosad je bilo na još pet savjetovanja: o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (2021. godine, 2748 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi (2021. godine, 2809 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji (2022. godine, 1283 komentara); o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (od 13. siječnja do 12. veljače ove godine, 1173 komentara) te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (2022. godine, 1152 komentara).
S druge strane 491 savjetovanje imalo je samo jedan komentar, a stotine savjetovanja prošla su bez ijednog komentara.
Po savjetovanjima u samom europskom vrhu
Interes javnosti za savjetovanja varira između pojedinih tema. Od onih nedavno provedenih i onih koji su još u tijeku najviše interesa, a time i primjedbi i prijedloga, privuklo je savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa 119 komentara. Zatim svjetovanje s javnošću o Zakonu o grobljima, i to ponajprije zbog “spomenika koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu”, što je i navedeno kao najbitniji razlog za donošenje tog zakona. To je savjetovanje imalo 118 komentara. Također i već spomenuto savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, budući da su inflacija i visoke cijene u posljednje vrijeme glavna tema u javnosti i medijima.
Sustav e-Savjetovanja tehnološki je poboljšan 2022. godine te je proširen i na jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave. Tada je istaknuto da je Hrvatska u provedbama savjetovanja s javnošću iznad europskog prosjeka, a prema tadašnjem izvješću OECD-a, čak pri samom europskom vrhu.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




