Connect with us

Hrvatska

Ne morate biti u Saboru da bi sudjelovali u kreiranju zakona. Možete to i od kuće

Objavljeno

-

Zakone i akte poput državnog proračuna u Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo, što zna svatko tko i ovlaš prati rad Sabora i rasprave zastupnika. No i običan građanin, promatrač saborskih rasprava u kojima se raspravlja o predloženim zakonima, izmjenama i dopunama istih ili podzakonskim aktima poput uredbi i pravilnika, aktivno može sudjelovati u tom procesu putem aplikacije e-Savjetovanja u sustavu e-Građani. Kako stoji na vladinim stranicama, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dio je procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, a omogućuje uključivanje u javna savjetovanja u postupku donošenja istih. Jednostavnije rečeno, svatko tko smatra da ima nešto konstruktivno za reći o predloženim zakonima, može to učiniti putem aplikacije dok je savjetovanje otvoreno.

Više od 800 savjetovanja godišnje
Inače je propisano trajanje savjetovanja 30 dana, ali ono po potrebi može biti i skraćeno. Primjerice, nedavno savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena zbog hitnosti njegova donošenja u Saboru trajalo je samo sedam dana.

Kako se uključiti i sudjelovati u e-Savjetovanjima možete pročitati OVDJE. Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, onom za 2023. godinu, koje je lani u rujnu predstavljeno na sjednici Vlade, te je godine provedeno 822 savjetovanja tijela državne uprave i državnih tijela putem portala e-Savjetovanja te 22 savjetovanja koje je provela Hrvatska narodna banka putem svoje internetske stranice.

Najveći broj savjetovanja s javnošću proveli su Ministarstvo poljoprivrede (182) i Ministarstvo financija (92). I ranijih godina najviše savjetovanja otvaralo je Ministarstvo poljoprivrede. U savjetovanjima je, dajući svoje prijedloge i primjedbe, sudjelovalo 6.445 fizičkih i pravnih osoba,a ukupno su ostavili 19.991 komentar.

Koji su zakoni izazvali najveći interes?
Od 2015. godine, kada je pokrenut središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću, do danas je ukupno je bilo kreirano 8019 savjetovanja. Trenutno je otvoreno 61 savjetovanje, a 75 čeka na odobravanje izvještaja.

Dosad najveći interes privuklo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je bilo otvoreno tijekom travnja 2018. godine. U tih mjesec dana zainteresirani građani dali su čak 5043 komentara na nacrt tog prijedloga zakona. Osim tog, jako velik interes izazvalo je i savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, otvorenom u prosincu 2017. godine. U tom savjetovanju građani su dali 3305 komentara. Naravno, uz opasku da nije riječ o komentarima kakvi se najčešće mogu čitati ispod tekstova na portalima ili na društvenim mrežama, nego onima stručnog sadržaja i konstruktivnih primjedbama.

Stotine savjetovanja bez ijednog komentara
Više od tisuću komentara dosad je bilo na još pet savjetovanja: o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (2021. godine, 2748 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi (2021. godine, 2809 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji (2022. godine, 1283 komentara); o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (od 13. siječnja do 12. veljače ove godine, 1173 komentara) te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (2022. godine, 1152 komentara).

S druge strane 491 savjetovanje imalo je samo jedan komentar, a stotine savjetovanja prošla su bez ijednog komentara.

Po savjetovanjima u samom europskom vrhu
Interes javnosti za savjetovanja varira između pojedinih tema. Od onih nedavno provedenih i onih koji su još u tijeku najviše interesa, a time i primjedbi i prijedloga, privuklo je savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa 119 komentara. Zatim svjetovanje s javnošću o Zakonu o grobljima, i to ponajprije zbog “spomenika koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu”, što je i navedeno kao najbitniji razlog za donošenje tog zakona. To je savjetovanje imalo 118 komentara. Također i već spomenuto savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, budući da su inflacija i visoke cijene u posljednje vrijeme glavna tema u javnosti i medijima.

Sustav e-Savjetovanja tehnološki je poboljšan 2022. godine te je proširen i na jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave. Tada je istaknuto da je Hrvatska u provedbama savjetovanja s javnošću iznad europskog prosjeka, a prema tadašnjem izvješću OECD-a, čak pri samom europskom vrhu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Temperature idu do 28, tek ponegdje moguć kratkotrajni pljusak

Objavljeno

-

By

Pixabay

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Polje visokog tlaka anticiklone prostire se nad Europom, a naši krajevi se nalaze pod utjecaja grebena anticiklone. Ciklonalni poremećaji premještaju se sjevernije od naših krajeva.

Danas će vrijeme biti sunčano uz slab razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice je poslijepodne moguć i pokoji kratkotrajni pljusak. Na sjevernom Jadranu slaba, a u podvelebitskom primorju umjerena bura.

Najviše dnevne temperature od 22 do 25 C, u gorju oko 17C.

Do kraja tjedna vrijeme će biti stabilno uz obilje sunca. Ujutro u kotlinama unutrašnjosti mjestimice magla koja će se izlaskom sunca brzo razilaziti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 8, a na Jadranu oko 14C. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake.

Na Jadranu će bura oslabjeti i zapuhat će maestral.

Najviše dnevne temperature zraka u porastu, tako da krajem tjedna očekujemo u unutrašnjosti temperature do 28C, a na Jadranu oko 26.

Praznik rada 1. svibnja povoljan je za aktivnosti na otvorenom i za boravak u prirodi uz obilje sunca. Temperatura mora je od 19 do 20C, a ultraviolentni indeks je visok i vrlo visok, stoga oprez pri izlaganju suncu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Pixabay

Poslodavci su u prvom ovogodišnjem kvartalu najviše tražili trgovce, konobare, skladištare i kuhare, pokazuju podaci s portala MojPosao.

Više od polovice objavljenih natječaja za posao u prvom tromjesečju na tom portalu odnosilo se na rad u Zagrebu, a najtraženiji radnici u Hrvatskoj su prodavači, konobari, skladištari i kuhari, pokazuje analiza koju je provela tvrtka Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao.

Ta analiza pokazuje kako je početkom 2025. godine na portalu MojPosao objavljeno gotovo 18 tisuća oglasa za posao. U odnosu na prošlu godinu to je za tisuću manje.

Na te oglase pristiglo je više od pola milijuna prijava zainteresiranih kandidata.

Primjetan je značajan rast broja oglasa u određenim kategorijama, a najveći u obrazovanju i znanosti (+57%), zdravstvu i socijalnom radu (+34%) te sigurnost i zaštiti (+10%).

Porast oglasa u području sigurnosti i zaštite u velikoj je mjeri rezultat povećanih potreba za zaštitarskim kadrom u školama.

S druge strane, evidentan je pad potražnje za radnicima u dizajnu i umjetnosti (-34%), proizvodnji i zanatskim uslugama (-17%) te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-16%).

Pad broja objavljenih natječaja za posao prisutan je i marketingu, PR-u i medija (-14%), turizmu i ugostiteljstvu (-12%) te instalacijama, održavanju i popravcima (-11%).

U prodaji je potražnja za radnicima je pala za šest posto.

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Nešto više od polovice svih objavljenih oglasa za posao (52%), kao i ranije, odnosilo se na zapošljavanje u Zagrebu i zagrebačkoj županiji. Sljedeće po broju objavljenih natječaja su obalne županije, pri čemu Splitsko-dalmatinska županija zauzima 15%, Primorsko-goranska županija 13%, a Istarska županija 10%.

Osim toga, 2,1% oglasa odnosilo se na radna mjesta u inozemstvu.

Početkom 2025. godine, oglasi na neodređeno i dalje predstavljaju većinu oglasa na MojPosao. kao i prošle godine njihov udio iznosi 79% .

S druge strane, 42% oglasa nudilo je radna mjesta na određeno, dok je 7% oglasa bilo usmjereno na sezonske radnike.

U svega 2% oglasa nudili su se studentski poslovi

Poslodavci su u većini oglasa postavljali srednju stručnu spremu kao ključni uvjet za uspješnu prijavu, budući da je u 54% natječaja naglašeno da je srednja stručna sprema nužna za poziciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nove promjene u školskom kalendaru: Ukida se dio školskih praznika?

Objavljeno

-

By

Bude li usvojen prijedlog Ministarstva obrazovanja o izmjeni školskih praznika koji je trenutno u e-savjetovanju, na snagu bi mogao stupiti već u rujnu ove godine.

Prema predloženim promjenama ukidaju se kratki praznici kao i drugi dio zimskih praznika – onih u veljači. Ali bi zato praznici u siječnju trajali duže.

Što misle školarci?

“Meni se taj prijedlog više sviđa nego kako smo imali praznike do sad, jer mislim da se možemo više odmoriti dok su nam malo duži praznici i možemo se doma mentalno pripremiti”, kaže Vito, učenik.

“Kada imam recimo tjedan dana praznike, onda si uspijem nekako rasporediti i obaveze, a kad imam previše vremena nikad ne započnem”, kaže Valerija, učenica.

U školama ističu – racjepkani praznici pokazali su se izazovnima kada je riječ o motivaciji učenika.

“Gubi se ritam, taman se uhodamo, taman se poslože nekakvi prioriteti, dogovore se zadaci, dogovore se aktivnosti koje će se provoditi, onda se to prekine”, ističe Sanja Jambrović, profesorica njemačkog jezika iz jedne čakovečke gimnazije.

Roditelji zadovoljni

Predloženim nacrtom novog školskog kalendara zadovoljni i roditelji.

“Praznici u drugom mjesecu su stvarno bili suvišni, bila je nekakva priča da je to potrebno za skijanje. Samo se roditeljima stvarao problem s djecom, nisu znali šta će i kako će s njima”, kaže roditelj Ivo Krištić.

“Nerijetko su nam roditelji rekli da su im praznici u veljači otežavali logistiku – gdje sa djecom, kako ih zbrinuti, morali su uzimati godišnji koji možda nisu planirali”, kaže Antonija Strle, psihologinja.

Najavljene promjene

Prema najavljenim promjenama, školski kalendar izgledao bi ovako: nastava počinje 8. rujna, a završava 12. lipnja. Za maturante 22. Učenici će na zimski odmor u jednom komadu od 24. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026., s time da se u klupe se vraćaju 12. siječnja.

Proljetni praznici počinju tjedan prije Uskrsa, od 30. ožujka i traju do 6. travnja.

“Tako da će sad vrijeme opet pokazati svoje, što će donijeti novi prijedlog, a tek ćemo u praksi vidjeti je li on bolja varijanta”, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, Split, piše HRT.

“Mislim da je to bolje za učenike i učitelje, tako da se svako malo ne prekida nastavni proces”, kaže Tamara Domić, profesorica hrvatskog jezika jedne splitske osnovne škole.

Nastava se, kao i do sada, izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, a za maturante najmanje 160 dana. E -savjetovanje o nacrtu kalendara za iduću školsku godinu traje do 3. svibnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu