Hrvatska
Kolike su plaće u zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika

Hrvatska je unatrag nekoliko godina postala poželjno odredište radnicima iz dalekih zemalja koji ovdje i s prosječnim plaćama mogu zaraditi znatno više nego kod kuće.
U Hrvatskoj je, prema ljetošnjim podacima MUP-a, do 31. srpnja ove godine izdano više od 130 tisuća dozvola stranim radnicima za boravak i rad. Od toga je više od 85 tisuća dozvola izdano za novo zapošljavanje, produljeno je oko 31 tisuću dozvola, dok su ostale dozvole izdane sezonskim radnicima.
Strani radnici u Hrvatskoj najčešće rade u graditeljstvu, trgovini, prometu te turizmu i ugostiteljstvu. Plaće u tim sektorima na poslovima koje najčešće rade, kreću se u rasponu od 500 do 2.000 eura.
Strani radnici nerijetko primaju puno manje od domaćih.
Plaća i do pet puta veća
Ovih dana je mladi Nepalac Antigin, jedan od desetorice koje je zaposlilo komunalno poduzeće Čistoća u Zadru, rekao za HRT kako u Hrvatskoj radi za plaću od oko tisuću eura, dok bi radeći isti posao u Nepalu zarađivao između 200 i 400 eura mjesečno.
Evo kolike su prosječne plaće u deset zemalja iz kojih je, prema podacima MUP-a, najviše ljudi došlo raditi u Hrvatsku.
BOSNA I HERCEGOVINA
U Hrvatskoj radi oko 25.500 radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine. Prosječna neto plaća u BiH u lipnju je iznosila 1.374 konvertibilnih maraka odnosno 702 eura.
SRBIJA
U Hrvatskoj je potkraj srpnja radilo i nešto manje od 21 tisuću radnika iz Srbije, mnogi većinom kao sezonci na Jadranu. U Srbiji je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 95.804 dinara ili 818 eura.
NEPAL
Nepalaca na radu u Hrvatskoj je oko 20.600. Medijalna plaća u Nepalu je 73.100 nepalskih rupija, što je oko 490 eura.
INDIJA
Iz Indije je u Hrvatsku došlo 12.100 radnika. Indija je ekonomska sila u snažnom usponu, ali i najmnogoljudnija zemlja svijeta u kojoj mnogima nije lako naći dobro plaćeni posao. Tamošnja prosječna plaća iznosi 32.000 indijskih rupija ili 343 eura.
SJEVERNA MAKEDONIJA
U Hrvatskoj radi oko 10.600 radnika iz Sjeverne Makedonije. U lipnju je iznos tamošnje prosječne plaće bio 41.939 makedonskih denara, što je oko 680 eura.
FILIPINI
Oko 8.500 Filipinaca radi u Hrvatskoj. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 44.800 filipinskih pezoa. To je 718 eura.
BANGLADEŠ
Iz Bangladeša je na radu u Hrvatskoj 7.600 ljudi. Prosječna plaća ondje je 26.000 bangladeških taka ili nešto manje od 200 eura.
KOSOVO
U Hrvatskoj je i oko 5.300 radnika iz Kosova. Zbog specifične situacije, Kosovo nema vlastitu valutu, a jedina u službenom opticaju je euro. Prosječna plaća je 504 eura.
UZBEKISTAN
Uzbekistan je na devetom mjestu od deset zemalja iz kojih je najviše stranih radnika u Hrvatskoj. Ukupno ih je oko 3.800. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 4,5 milijuna uzbekistanskih soma ili, preračunato, samo 317 eura.
EGIPAT
U Hrvatskoj trenutno radi i oko 3.400 Egipćana. Prosječna plaća u Egiptu je 9.200 tamošnjih funti, što je nešto više od 170 eura.
Hrvatska
Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku: Dalmacija će dobiti suptropsku klimu, a Slavonijom će vladati suša

Hoćemo li ovog ljeta imati superćelijskih iznenađenja? Život sa strepnjom od oluje, istovjetne onoj koja je prije dvije godine sredinom srpnja pogodila dijelove Hrvatske i pritom prouzročila nezapamćenu štetu, možda će biti nešto na što ćemo se trebati naviknuti u budućnosti.
Ekstremne vremenske pojave, kako u svijetu tako i na europskom kontinentu, postaju sve češći slučaj, a samim time i magnituda prirodnih katastrofa poput poplava, tropskih oluja i suša posljednjih desetljeća pokazuje pojačanje u odnosu na desetljeća iza nas. O sve intenzivnijim pojavama, ljetu koje uskoro i kalendarski počinje i za sobom nosi potencijalno nove prijetnje u vidu vremenskih ekstrema te prilagodbi čovjeka na novonastalu situaciju za Večernji list govori cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Najbolje će proći Lika
Ističe kako je jako teško procijeniti koje pojave najviše prijete na globalnoj razini s obzirom na to da čitav klimatski sustav akumulira sve više i više energije pa možemo reći da lagano “šprica” iz jednog u drugi ekstrem.
“Zasad možemo reći da se ne postavljamo dobro prema događajima kao što su uragani, superćelijske oluje, poplave, suše… Poplave su, recimo, jedan od žešćih događaja kojih će, uz požare i suše, vjerojatno u budućnosti biti najviše ako gledamo na globalnoj razini. Sjetimo se dva recentna primjera, poplave u Kataloniji pri čemu je ta španjolska pokrajina jako stradala. Tu je zakazala reakcija obrambenog sektora, politika se nije postavila kako treba i hitne službe nisu bile na vrijeme alarmirane. S druge strane, imali smo zimus požare u Kaliforniji. Los Angeles je grad veličine Istre, što je vrlo nezgodna situacija za vatrogasce koji su morali spašavati gusto naseljeno područje, a neobična je bila i politika koja je odlučila da neće zalijevati naselja morskom vodom kako ih ne bi salinizirali, što je meni potpuno nelogičan pristup za događaj takvih razmjera. Što se tiče same prirode, katastrofalnim požarima na tom području kumovo je tip vjetra Santa Ana. Ona je dinamički slična našoj buri i u takvim uvjetima kanaderi ne mogu pravovremeno prigrabiti vodu i proći tamo gdje treba”, komentira Grisogono.
Geografski udaljeni primjeri poput požara u Kaliforniji zapravo i nisu nemogući na prostoru Europe. Španjolska je u posljednje vrijeme posebno na udaru, a iako su pojave nalik tropskim olujama, poput razornog Miltona ili Helen koji su opustošili jugoistočnu obalu SAD-a malo vjerojatne, i kod nas se mogu javiti svojevrsni uragani.
“Na našem područje specifičan je takozvani MediCane. Takve oluje imaju 20 posto energije od uragana koji se događaju na visokoj morskoj temperaturi, barem oko 27 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska je u ovo doba godine navikla imati Jadran na svega 20, a ipak smo već sada na 23 ili 24 Celzijeva stupnja.To je ogromna promjena energije i kod nas i u Jadranu generalno govoreći su se takve oluje počele pojavljivati sve češće. Klima se mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama i mi to nismo uspjeli do sada prije zabilježiti. Postoje prastari podaci, to su takozvani proxy podaci, iz godova drveća i iz koralja ili ledenjaka, ali to su indirektna mjerenja koja imaju velike pogreške. Prava mjerenja postoje svega 100 i 200 godina. Mi, zapravo, nedovoljno znamo o klimatskom sustavu”, pojašnjava atmosferski fizičar. A ubrzane promjene doživljava i Hrvatska koja će u budućnosti razviti niz problema, ovisno o regiji.
“Hrvatska ima četiri ili pet klimatskih područja. Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja. Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora. Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja. Istra će dobivati jače olujne kumulonimbuse. Zagorje će imati sve više tuče. Svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.
Superćelijske oluje s početka priče mogle bi također biti dio ljetnih razglednica iz Hrvatske. Kako objašnjava stručnjak, to je posebna vrsta kumulonimbusa koji se u ljeto 2023. razvio u sjeveroistočnoj Italiji i prešao preko Slovenije gdje je naposljetku i ojačao. Tu su onda stvoreni i novi hrvatski rekordi u veličini tuče koji su, u takvom promjeru, opasni po ljude. U pripremi na takve pojave u budućnosti, ključno je pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije, poručuje Grisogono.
“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi, a razloga je nekoliko. Prvo, mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku. Ono što je preduvjet nastanka takvih pojava jest visoka relativna vlažnost, dakle, sparina, što ljudi i osjete. Ključna je i raspoloživa konvekcija, dakle, potencijalna energija. Imate vlažan i topao zrak, ali iznad toga treba biti relativno hladan i suh zrak i to onda stvori svojevrsni poklopac. Unutra se zagrijava i u nekom času pukne. Nadalje, tu je jako važno takozvano smicanje vjetra; da na različitim visinama vjetar puše drukčije pa se razvije vertikalna struja prema gore i silazna struja dolje. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, zaključuje Branko Grisogono
Hrvatska
Stiže ljeto – vidi se i po broju stranih radnika. Ovo su podaci za Zadarsku županiju…

Približavanje ljeta, završnih priprema za turističku sezonu i masovni dolazak stranih turista već je nagovijestio porast broja stranih radnika u Hrvatskoj.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u svibnju je, sukladno Zakonu o strancima, ukupno izdano 83.252 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, najviše u turizmu i ugostiteljstvu – 27.841, graditeljstvu – 25.000, industriji – 10.632, prometu i vezama – 6.124 i u trgovini – 4.279.
Od toga je u svibnju 48.904 dozvola izdano novozaposlenima, 26.894 dozvola je produljeno, dok ih je 7.454 izdano sezonskim radnicima, najviše onima u turizmu i ugostiteljstvu.
Najviše radnika iz Nepala, BiH i Srbije
Više od 90 posto radnih dozvola i dozvola za boravak izdano je državljanima ovih deset država:
Nepal – 17.166
Bosna i Hercegovina – 15.029
Srbija – 11.337
Filipini – 8.242
Indija – 8.000
Sjeverna Makedonija – 5.715
Egipat – 2.767
Kosovo – 2.761
Uzbekistan – 2.588
Bangladeš – 1.658
Gotovo polovina ih je iz pet azijskih zemalja koje postaju bazen radne snage za Hrvatsku: Nepala, Filipina, Indije, Uzbekistana i Bangladeša.
Najviše je stranih radnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (20.196) te u Istri (13.520). Slijede još četiri jadranske županije u kojima počinje ljetna turistička sezona: Splitsko-dalmatinska (8.337 stranih radnika), Primorsko-goranska (8.016), Dubrovačko-neretvanska (6.522) i Zadarska (4.813).
Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, u kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše stranih radnika u svibnju je bilo u Varaždinskoj županiji (2.557), a najmanje u Požeško-slavonskoj, njih tek 338.
U četiri mjeseca 66.000 dozvola
Intenzivniji priljev stranih radnika s približavanjem turističke sezone, ali i sezone radova u graditeljstvu, vidi se i po tome što je koncem siječnja ukupno bilo izdano 17.168 dozvola za boravak i rad, što znači da se u sljedeća četiri mjeseca, do konca svibnja, broj izdanih radnih i boravišnih dozvola stranim radnicima povećao za više od 66 tisuća.
U siječnju, kada je u turizmu i graditeljstvu mrtva sezona, u te je dvije djelatnosti bilo zaposleno nešto manje od 10 tisuća stranih radnika, a koncem svibnja već ih je bilo više od 52 tisuće.
Odgovor na iseljavanje domaćeg radno aktivnog stanovništva, a time i na veće potrebe u gospodarstvu, pogotovo u ključnim granama poput turizma, graditeljstva i trgovine, bilo je prilagođavanje potrebama tržišta rada i uspostava labavijih uvjeta za uvoz strane radne snage. U tom smislu prekretnički je bio Zakon o strancima usvojen 2020. godine, a stupio je na snagu 2021. godine. Njime su ukinute kvote za zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemalja, dok je postupak izdavanja dozvola postao brži i fleksibilniji. Zakon je proljetos izmijenjen i dopunjen, među ostalim i strožim pravilima za poslodavce, što govori o stalnim novim potrebama.
Lani ih je bilo više od 200 tisuća
Broj stranih radnika u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Primjerice, 2022. izdano im je više od 124 tisuće dozvola za rad i boravak. Godinu dana kasnije broj izdanih dovola već se popeo na 172 tisuće, a lani je premašio 200 tisuća.
Posve konkretno, lani je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, onih koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora.
Među njima je, već po tradiciji, najviše bilo državljana BiH (38.100) no sustižu ih državljani Nepala kojih je lani na privremenom radu u u Hrvatskoj bilo 35.635.
Hrvatska
Dm zapošljava: Evo koji su uvjeti i koliku plaću nude

Drogerie Markt (dm) jedan je od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a sada je objavio oglas u kojem traže četiri nova prodavača u Vodicama, na puno i nepuno radno vrijeme.
Od zaposlenika se očekuje radno iskustvo u prodaji, odgovornost, povjerljivost, ljubaznost, minimalno srednju stručnu spremu (poželjno trgovačkog ili ekonomskog usmjerenja), samoinicijativnost, samostalnost te spremnost za daljnje učenje.
Opis posla uključuje poznavanje i savjetovanje kupaca o asortimanu, rješavanje reklamacija, preuzimanje i slaganje robe, rad na blagajni, poznavanje marketinških aktivnosti unutar trgovine, te praćenje zakonskih regulativa relevantnih za rad u prodavaonici.
Plaća koja se nudi za ovo radno mjesto, na nepuno radno vrijeme (20 sati tjedno) iznosi 10.200 eura godišnje, dok za puno radno vrijeme iznosi 20.400 eura.
Među dodatnim pogodnostima za zaposlenike, dm ističe naknadu za topli obrok, jednokratnu isplatu povodom rođenja ili posvojenja djeteta, dm darovnu karticu za rođendan, slobodan dan za volontiranje te slobodan dan za roditelje prvašića na prvi dan škole.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
RADNI SASTANAK KOD ŽUPANA BILAVERA / Dogovoreni detalji oko nastavka uređenja uvala Draženica i Maestral
-
Hrvatska3 dana prije
Ovo su nove cijene goriva
-
magazin3 dana prije
BLUE FISH FESTIVAL / U kalima ovog vikenda poznati chefovi spremaju ribu, meso i sushi; nastupaju klapa Rišpet i Alen Vitasović! Evo svih detalja…
-
magazin3 dana prije
ZA SVE UZRASTE / Pag Outdoor Summer 2025. – Doživi avanturu na Mjesečevom otoku!