Connect with us

Hrvatska

EUROSTAT / Hrvatska najviše u EU-u o ovisi o iseljenicima: Evo i koliko je novaca otišlo u Nepal, BiH, Srbiju…

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke, milijardu i 832,5 milijuna eura, zatim iz Irske iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, slijedi Nizozemska s doznačenih 472,8 milijuna eura, Austrija s 371,4 milijuna, dok je iz Slovenije uplaćeno 243,6 milijuna eura.

U prvih devet mjeseci 2025. iz inozemstva poslali 4,8 milijarde eura

Hrvati na radu u inozemstvu u prvih su devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali više od 4 milijarde i 800 milijuna eura, dok su istodobno strani radnici iz Hrvatske u svoje domovine uplatili gotovo milijardu i 576 milijuna eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke, piše Novi list.

Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke, milijardu i 832,5 milijuna eura, zatim iz Irske iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, slijedi Nizozemska s doznačenih 472,8 milijuna eura, Austrija s 371,4 milijuna, dok je iz Slovenije uplaćeno 243,6 milijuna eura.

Među prvih deset zemalja iz kojih Hrvati šalju novac u domovinu nalaze se i Švicarska (195 milijuna eura), Sjedinjene Američke Države iz kojih je hrvatskim kućanstvima doznačeno 145,3 milijuna eura, iz Italije 125 milijuna, iz Ujedinjenog Kraljevstva 82,7 milijuna, a iz Bosne i Heregovine u Hrvatsku je uplaćeno 78,8 milijuna eura.

Na popisu zemalja iz kojih stižu doznake Hrvata nalazi se i Srbija iz koje je doznačeno 22,4 milijuna eura, gotovo kao i iz Kanade (22,3 milijuna), iz Singapura je uplaćeno 17,9 milijuna eura, a iz Rusije 8,5 milijuna eura.

Petina svih stranih radnika iz BiH, slijedi Nepal

Strani su radnici iz Hrvatske najviše novca u prvih devet mjeseci prošle godine poslali u Bosnu i Hercegovinu, 326,6 milijuna eura, što čini petinu svih uplata stranih radnika iz Hrvatske.

Slijedi Nepal u koji je iz Hrvatske doznačeno 221,8 milijuna eura, a na visokom trećem mjestu po doznakama stranih radnika našla se Srbija u koju je uplaćeno 180,8 milijuna eura.

Slijede Filipini na koje je poslano 136,8 milijuna, u Indiju je otišlo 114,5 milijuna, Sjevernu Makedoniju 82,1 milijun, Ukrajinu 58,3 milijuna, a na Kosovo 51,1 milijun eura.

Među prvih deset zemalja s najvećim doznakama iz Hrvatske našao se i Uzbekistan, u koji su strani radnici uplatili 45,7 milijuna eura, i Egipat koji je primio 36,4 milijuna eura doznaka stranih radnika iz Hrvatske.

Visina doznaka stranih radnika iz Hrvatske tako odgovara broju izdanih dozvola za rad i boravak stranim državljanima kojih je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle godine najviše izdano upravo državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije.

U 2025. do 11. mjeseca izdano 160 tisuća dozvola za rad

Podsjetimo, lani je do kraja studenog, prema podacima MUP-a, strancima izdano više od 160 tisuća dozvola za rad i boravak, od čega najviše državljanima BiH (30.188), Nepalcima (29.579), Srbima (23.145), Filipincima (16.195), te Indijcima 14 i pol tisuća dozvola za rad.

Hrvatska je članica Europske unije koja je najviše ovisna o transferima novca koji dolaze od njezinih iseljenika.

Prema podacima Eurostata, najviše stope ovisnosti u EU-u prošle godine zabilježene su za Hrvatsku kojoj doznake iz inozemstva čine čak 7,2 posto BDP-a te Latviju (3,1 posto BDP-a) i Luksemburg (2,7 posto BDP-a), dok je o priljevu novca od iseljeništva najmanje ovisna Irska kojoj takve doznake čine tek 0,1 posto BDP-a, Grčka (0,2 posto) i Finska (0,3 posto).

7,2 BDP-a dolazi od iseljenika

Po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u Srbija je jako blizu Hrvatskoj s udjelom od 7,1 posto, u BiH doznake čine čak 10,26 posto BDP-a, a Crnoj Gori 10,69 posto.
Sporija dinamika

Zanimljivo je da su doznake iz Hrvatske uplaćene i u Njemačku (26,1 milijun eura) te Sjedinjene Države (7 milijuna eura).

Doznake hrvatskih iseljenika rastu iz godine u godinu, pa su tako u 2024. godini iznosile gotovo 6,2 milijarde eura naspram 5,58 milijardi, koliko su iznosile u 2023. godini, odnosno porasle su za 10,8 posto ili za 612 milijuna eura. U 2024. godini smo nadmašili dotad rekordnih 6,08 milijardi dolara doznaka iz 2023. Od 2000. do 2009. doznake su uglavnom bile ujednačene, a značajniji rast počinje 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem granica za hrvatske radnike.

S druge strane, doznake stranih radnika iz Hrvatske rastu od 2017. godine, a prošle su godine iznosile rekordnih milijardu i 816,5 milijuna eura, dok su godinu prije iznosile milijardu i 405,5 milijuna.

Hrvatska je tako postala država primateljica velikih iznosa uplata iz inozemstva, ali istodobno i zemlja iz koje se šalje sve više uplata u inozemstvo. Prema podacima Svjetske banke za 2023.

Hrvatska od zemalja regije tako najviše prima, ali i šalje novca u inozemstvo. Tako je 2023. u Hrvatsku pristiglo 6,08 milijardi dolara doznaka, u Srbiju 5,77 milijardi dolara, a u BiH 2,82 milijarde. Istodobno, iz Hrvatske je otišlo najviše osobnih doznaka stranih radnika u cijeloj regiji, 1,29 milijardi dolara, iz Srbije 900 milijuna, a iz Slovenije 520 milijuna dolara, objavio je Novi list.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatica opisala kako joj je bilo konobariti u sezoni: “Nema jela ni WC-a, skinula sam osam kila”

Objavljeno

-

By

Koji je najgori mogući posao – težak, stresan i pritom potplaćen? Upravo to pitanje pokrenulo je burnu raspravu na hrvatskom dijelu Reddita, gdje su korisnici bez zadrške nabrajali zanimanja za koja smatraju da nose golemu odgovornost, fizički napor ili psihičko iscrpljivanje, a za uzvrat nude premalo.

Raspravu je otvorio korisnik koji je kao primjer naveo vozače autobusa. “Doslovno si satima odgovoran za živote 50 ljudi”, napisao je, dodajući da ga je uvijek fasciniralo koliko je taj posao zahtjevan.

U kratkom roku tema je privukla velik interes i otvorila staro pitanje – tko u društvu radi najteže, a ostaje najmanje cijenjen? Mnogi su se složili da su upravo vozači autobusa među najpodcjenjenijima. Svakodnevno voze kroz gužve, rade u smjenama, suočavaju se s nervoznim putnicima i prometnim kaosom, a pritom moraju ostati koncentrirani jer jedna pogreška može imati ozbiljne posljedice. Posebno se ističe odgovornost za desetke putnika koji im svakodnevno povjeravaju sigurnost, prenosi Večernji list.

Uz vozače, u sličnim raspravama redovito se spominju medicinske sestre i tehničari, njegovatelji u domovima za starije, radnici na građevini, komunalni djelatnici, blagajnice, dostavljači i konobari. To su poslovi koji traže stalni rad s ljudima, fizički napor ili rad pod pritiskom, a nerijetko su plaćeni ispod očekivanja. Psihološki teret posebno se često veže uz zanimanja u zdravstvu i skrbi. Rad s bolesnima, starijima ili osobama u teškim životnim situacijama zahtijeva emocionalnu snagu koju je teško mjeriti novcem. Istodobno, riječ je o sektorima koji se godinama suočavaju s manjkom radne snage i odlaskom zaposlenih u inozemstvo.

Medicinska sestra
“Posao medicinske sestre – radiš u smjenama po 12 sati, vikendima, noćne, prekovremene, i nagledaš se svega. Fizički je to vrlo naporan posao, pogotovo kada radiš na odjelima s nepokretnim pacijentima. Uz sve to, još si i čistačica – pereš krevete, ambulantu, daješ svu terapiju, postavljaš braunile, vadiš krv, a često radiš i poneki liječnički posao koji po zakonu ne bi smjela raditi, jer ga doktori ne žele odraditi pa to prepuste medicinskoj sestri. Stresa imaš napretek, osobito kada vas je malo u smjeni i kada se dogode hitne, stresne situacije. Tu je i gomila papirologije – piši, provjeravaj čega nedostaje na odjelu, od pelena do lijekova i svega ostalog, slaži kada dođu bočice infuzije, lijekovi i ostali materijal. Da ne nabrajam dalje – odgovornost ti je život i zdravlje pacijenata, a za sve to budeš plaćena oko 1400 do 1800 eura, ovisno o broju prekovremenih sati”, navodi jedna komentatorica.

Konobar
I drugi su dijelili svoja iskustva. “Konobar u sezoni. To sam radila cijelo ljeto, svako ljeto dok sam studirala – pakao. Doduše, tada su radni uvjeti bili puno gori nego danas. Radila sam po 13 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana cijelo ljeto, za 4500 kuna. Popodnevna smjena trajala bi do 3 ujutro, a već iduće jutro otvaraš kafić u pola osam. Sretan si jer ta jutarnja smjena traje samo do 15 sati pa se taj dan stigneš okupati. Bila sam kao štap i svejedno sam svako ljeto smršavjela po osam kilograma, jer nema pauze, nema jela, nema odlaska na WC tijekom posla – samo letanje otkad dođeš pa dok ne odeš kući”, navodi korisnica Reddita.

Inače, prema analizi portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. godine iznosila je 1538 eura, dok je medijalna plaća bila 1430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima manje od prosjeka. Najplaćenija zanimanja predvode anesteziolozi s prosječnom plaćom od 3657 eura, zatim piloti s 3246 eura, IT arhitekti s 2823 eura te liječnici s 2729 eura. Po djelatnostima, najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, financijama i energetici.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se slabije plaćena zanimanja poput šivača, koji u prosjeku primaju 864 eura, frizera s 962 eura te čistača i spremačica s manje od 1000 eura. Najviše prosječne plaće imaju radnici u Zagreb, gdje iznose 1662 eura, dok su najniže plaće i dalje na istoku zemlje. Najveći rast primanja zabilježen je u javnoj upravi i državnim tvrtkama, no najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Francuski div nudi Hrvatskoj moćne korvete: “Gradile bi se ovdje, otvorilo bi se više od 1000 radnih mjesta”

Objavljeno

-

By

U Zagrebu su danas potpisani novi sporazumi o suradnji između francuske Naval Grupe i hrvatskih partnera u sklopu programa višenamjenskih korveta “Gowind” za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM).

Francuska Naval Grupa potpisala je tri nova sporazuma o razumijevanju s hrvatskim partnerima – brodogradilištem Iskra, Orqom i Fakultetom strojarstva i brodogradnje u okviru programa višenamjenske korvete Gowind, koji bi do 2030. godine Hrvatskoj ratnoj mornarici trebao osigurati europske višenamjenske površinske borbene brodove sposobne za provedbu svih operacija pomorske obrane i zadaća pomorske sigurnosti.

Sporazumi o suradnji između francuske kompanije Naval Grupe i hrvatskih partnera potpisani su u nazočnosti veleposlanika Francuske Republike Fabiena Fieschia u RH. Naval Grupa se tako povezala s Brodogradilištem Iskra, koje bi zajedno s brodogradilištem 3. MAJ Rijeka kao dijelom Iskra grupe, bilo strateški industrijski partner francuske grupe za lokalnu izgradnju najvećeg dijela obje korvete u Hrvatskoj, uključujući završno sklapanje i održavanje tijekom cijelog životnog vijeka brodova.

Cilj povezivanja s hrvatskom Orqom, pak, označuje primjenu dronova i tehnologija bespilotnih zračnih sustava u pomorstvu, dok bi suradnja Naval Grupe i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) trebala pokrenuti istraživačko-razvojne aktivnosti u području napredne brodogradnje i tehnologija pomorskog inženjerstva.

Gowind korveta, istaknuto je na potpisivanju sporazuma, ratni je brod potvrđen u pomorskim i borbenim operacijama, izgrađen na modernim tehnološkim rješenjima smanjene uočljivosti, velike otpornosti i s višenamjenskim sposobnostima. Sposoban je izvršavati puni spektar misija pomorske obrane i pomorskog sigurnosnog osiguranja.

Korveta integrira senzore i naoružanje najnovije generacije kroz SETIS, borbeno provjeren sustav upravljanja borbenim djelovanjem (CMS) koji je razvila tvrtka Naval Grupa kao i inovativna strukturna rješenja. Integrirajući sve sposobnosti ratovanja iznad i ispod površine mora već od početnih faza inženjerskog razvoja, Po svom je dizajnu višenamjenska platforma.

Platforma je trenutačno u uporabi s šest jedinica koje operativno koriste Egipatska ratna mornarica i Ratna mornarica Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok se pet jedinica lokalno gradi za Kraljevsku malezijsku ratnu mornaricu.

Potpredsjednik za prodaju i razvoj poslovanja u Europi i Sjevernoj Americi Naval Grupe Guillaume Weisrock naglasio je kako je grupa posvećena izgradnji snažnih, uravnoteženih i dugoročno održivih partnerstava s Hrvatskom, usmjerenih na prijenos naprednih tehnologija, znanja i najboljih industrijskih praksi u području borbenih plovila nove generacije.

“Na temelju našeg dosadašnjeg iskustva već postavljamo visoke standarde u stvaranju vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo, zajedničkog razvoja i organizacije proizvodnje u Hrvatskoj”, rekao je Weisrock, dodavši kako sporazumi predstavljaju značajan korak u jačanju industrijske, tehnološke i akademske suradnje između Francuske i Hrvatske.

Predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta Roko Vuletić naglasio je, prilikom potpisivanja sporazuma, da partnerstvo s Naval Grupom predstavlja veliku priliku za to brodogradilište, kao i njihovo nedavno preuzeto brodogradilište 3. Maj Rijeka, da ojačaju svoje industrijske kapacitete, stvore dugoročna radna mjesta za kvalificirane radnike te se pozicioniraju kao vjerodostojan partner u složenim programima brodogradnje šire od projekta izgradnje hrvatskih korveta.

“S našom iskusnom radnom snagom i širenjem kapaciteta brodogradilišta, ova suradnja otvara nove poslovne horizonte, osigurava održiv rast, potiče razvoj naprednih znanja i stvara dugoročnu zaposlenost. U konačnici, konkretni rezultati ove suradnje stvorit će trajnu vrijednost ne samo za naša brodogradilišta i zaposlenike, već i za cjelokupnu hrvatsku pomorsku industriju”, rekao je Vuletić.

Operativni direktor tvrtke Orqa Tomislav Krolo podsjetio je da je “Orqa tvrtka za tehnologiju dronova specijalizirana za FPV bespilotne zračne sustave koja pruža vrhunska rješenja za obrambene primjene”. Naglasio je da kombinirajući Orqinu stručnost u naprednim bespilotnim zračnim sustavima s opsežnim iskustvom Naval Grupe u pomorskoj obrani, žele istražiti nove mogućnosti suradnje, potaknuti značajan tehnološki napredak te implementirati inovativni pristup integraciji UAS i C-UAS sustava na brodovima. Za prodekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje Marka Katića suradnja s Naval Grupom dodatno jača njihovu ulogu istraživačko-razvojnog partnera u području naprednih tehnologija, posebice u području brodogradnje i pomorskog inženjerstva. Inače, prijedlog Naval Grupe Hrvatskoj ratnoj mornarici temelji se, kako ističu, na pouzdanom industrijskom pristupu, međunarodnom iskustvu u prijenosu tehnologije te snažnoj opredijeljenosti zajedničkoj izgradnji u Hrvatskoj. Iz Naval Grupe procjenjuju da će tijekom faze izgradnje već biti uključeno više od 1.000 izravnih i neizravnih visokokvalificiranih radnih mjesta diljem zemlje, uz dugoročne perspektive kroz izvozne mogućnosti, održavanje te istraživanje i razvoj, čime se osigurava održiv opseg posla i stvaranje stručnih radnih mjesta. Ranije ove godine Naval Grupa već je potpisala sporazume o razumijevanju s nekoliko hrvatskih tvrtki, uključujući Aitac (usluge brodskog dizajna i inženjeringa), Adria Winch (sustavi za privez, sidrenje i tegljenje) te Centar izvrsnosti Marble (istraživačko-razvojne aktivnosti u području pomorske robotike).

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i grmljavina, evo kad stižu sunce i zatopljenje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako mjestimice ima i sunčanih razdoblja, umjereno do pretežno oblačno je jutros u većem dijelu zemlje. Kiša pada u Dalmaciji, ima i grmljavine prema otvorenom moru, kiši u dijelu središnje i istočne unutrašnjosti.

Kolnici su mjestimice vlažni i skliski, vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Probleme u priobalju stvara i jaka bura.

U nastavku utorka bit će kiše i pljuskova pretežno duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne lokalno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.

Srijeda će još također biti nestabilna, malo kiše ili kakav pljusak može još pasti uglavnom u unutrašnjosti te na krajnjem jugu.

Četvrtak donosi sunčanije prilike. Tek bi na krajnjem jugu poslijepodne još mogao pasti kakav pljusak. Jutro će biti hladno u kopnenim krajevima, ali danju toplije. 

petak će biti pretežno sunčano i suho te razmjerno toplo, a stabilne prilike nastavit će se i za vikend, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Početkom novog tjedna izgledna je nova promjena. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu