Connect with us

Hrvatska

Objavljen novi Crobarometar: Mnoga poznata lica ne prelaze izborni prag na europskim izborima

Objavljeno

-

Dnevnik Nove TV objavio je istraživanje o ozračju među hrvatskim građanima uoči izbora za Europski parlament. Rezultati pokazuju da je interes građana za izlazak na ove izbore niži nego za izbore za Sabor, što je u skladu s dosadašnjom izlaznošću na Europske izbore.

Prema istraživanju koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, na izbore za Europski parlament 9. lipnja izaći će nešto više od 33 posto građana. Vjerojatno će glasovati njih 37,5 posto, vjerojatno neće glasovati 12,4 posto, sigurno neće glasovati 12,1 posto, a ne zna ili nije sigurno gotovo 5 posto ispitanih.

Dnevnik Nove TV

Zasad izborni prag od 5 posto prelaze sljedeće liste: HDZ s 28,5 posto podrške, SDP i partneri sa 17,8 posto, politička platforma Možemo! s gotovo 10 posto, Domovinski pokret sa 7,4 te Most s partnerima s 5,4 posto glasova.

Dnevnik Nove TV

Blizu izbornog praga su IDS i partneri s 3,8 posto, lista predvođena influencericom Ninom Skočak je na 1,9 posto, a Pravo i pravda, stranka trenutačnih europarlamentarca Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića ima potporu svega 1,8 posto birača.

Potporu ispod 1 posto ima Odlučnost i pravednost Karoline Vidović-Krišto, kao i Javno dobro, politička platforma koja okuplja volontere i ljubitelje životinja.

Među strankama s manje od pola posto podrške je lista predvođena još jednim hrvatskim europarlamentarcem Ladislavom Ilčićem, kojega podržava svega 0,2 posto ispitanih. Neodlučno je gotovo 15 posto ispitanika.

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Treba napomenuti i kako je istraživanje provedeno u prvim tjednima svibnja pa rejtinzi pokazuju snagu stranaka iz tog razdoblja.

Istraživanje o europskim izborima za Novu TV provela je agencija Ipsos u okviru svibanjskog Crobarometra, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,6 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Danas je vrhunac toplinskog vala. Na snazi upozorenja, temperature do 40

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Danas nas očekuje djelomice ili pretežno sunčano i vruće vrijeme, s vrhuncem toplinskog vala koji je zahvatio naše područje. Temperature će dosegnuti između 35 i 40°C.

Prema večernjim satima i tijekom noći u unutrašnjosti se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina, koji bi ponegdje mogli biti i jače izraženi. Vjetar će uglavnom biti slab, povremeno do umjeren jugozapadni, dok će na Jadranu prevladavati sjeverozapadni vjetar.

Preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, kao i povećan unos tekućine kako bi se izbjegle moguće zdravstvene tegobe uzrokovane visokim temperaturama.

Na snazi upozorenja

Upozorenja Meteoalarma na snazi su za cijelu Hrvatsku. Unutrašnjost Dalmacije i Dalmacija je pod crvenim upozorenjem pa se tamo očekuju temperature više od 39 stupnjeva.

Ostali dijelovi Hrvatske su pod narančastim upozorenjem, tamo se očekuju temperature preko 35, 36 stupnjeva, ali su moguća i jaka grmljavinska nevremena.

Nad Hrvatskom je i velika količina saharskog pijeska kojeg će danas biti više nego jučer.

Promjenljivo i nestabilno u unutrašnjosti, sunčanije na Jadranu

Sutra će u unutrašnjosti prevladavati promjenljivo i nestabilno vrijeme. Očekuju se mjestimični pljuskovi praćeni grmljavinom, koji bi ponegdje mogli biti i izraženiji, osobito u noćnim satima i tijekom drugog dijela dana. Najviše će zahvatiti središnje i istočne predjele zemlje.

Na Jadranu će vrijeme biti sunčanije i stabilnije, no uz lokalno jači razvoj oblaka mogući su pljuskovi na sjevernom dijelu obale. Vjetar će povremeno biti umjeren sjeveroistočni, dok će na Jadranu puhati sjeverozapadni vjetar, koji će poslijepodne povremeno biti i jak.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 18 i 23°C, dok će na obali i otocima biti toplije, između 23 i 28°C. Najviša dnevna temperatura uglavnom će se kretati od 30 do 35°C, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto niža.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZJZ objavio kako se zaštititi od legionele: Ove mjere trebate poduzeti

Objavljeno

-

By

Pexels

Nakon što je ljudi zaraženih legionelom umrlo u KBC-u Zagreb, HZJZ je izdao priopćenje u kojemu građanima savjetuju kako se zaštiti od ove bakterije i bolesti koju ona izaziva.

“Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju”, pojasnili su iz HZJZ-a.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.

Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.

Rizične skupine

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.

Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.

Gdje se nalazi bakterija?

Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.

Kako se zaštititi?

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.

Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.

Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Otkriven novi krijumčarski kanal: Iz BiH strance bez dokumenata vozili do Zadra i Splita

Objavljeno

-

By

USKOK je otvorio novu istragu protiv krijumčara ljudi. Ovoga puta krijumčarski kanal išao je iz BiH preko Imotskog do Zadra i Splita.

Za sada su istražitelji rekonstruirali da su sedmorica osumnjičenih bili članovi zločinačke grupe koja je ilegalno prebacivala ljude preko granice.

Otkriveno tko je vodio grupu

Sve je krenulo u sredinom listopada 2023. kada su počeli iz Bosne i Hercegovine prebacivati u Hrvatsku strance koji nisu imali dokumente za boravak u zemlji. Na čelu grupe bio je 33-godišnjak koji je ostalim članovima grupe davao zadatke.

Slao im je, tvrdi USKOK, lokacije na kojima trebaju preuzeti i na koje trebaju odvesti ilegalne migrante, nabavljao im je ‘radne’ mobitele, te plaćao troškove njihovog transporta.

Kanal do Zadra i Splita

Po njegovim uputama krijumčari su na pograničnom području Imotskog preuzimali ilegalne migrante koji su prethodno izvan graničnih prijelaza prešli državnu granicu. Od tamo su ih automobilima prebacivali do Zadra i Splita.

Prema rješenju o provođenju istrage u deset navrata prevezli su strane državljane, a novac koji su na taj način zaradili podijelili su među sobom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu