Bliži se ljeto, vrijeme kad u prirodi ima najviše ljudi, ali i zmija. Doduše, zbog klimatskih promjena – sve blažih zima i sve toplijih proljeća – i zmije se u okolišu pojavljuju ranije nego inače.

Prije nekoliko dana, splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević objavio je na Facebooku snimku zmije negdje na području grada te napisao: “Kako je zatoplilo ne treba se čuditi većoj prisutnosti zmija u Dalmaciji koja obiluje kršem.”

Još je dodao da je u gradskom kotaru Blatine-Škrape uočena šara poljarica, a da su radnici kod škole u Žrnovnici naišli na crnokrpicu, jednu od dvije poluotrovnice koje obitavaju u Hrvatskoj.

Zakonom zaštićeno 12 vrsta zmija

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na svojim stranicama ističe da na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve tri pripadaju rodu ljutica koje su prepoznatljive po cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Od neotrovnica takve zjenice ima jedino spomenuta crnokrpica.

U HZJZ-u napominju da je 12 vrsta, uključujući sve spomenute otrovnice, strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.

Ovo su tri zmije otrovnice u Hrvatskoj…

Poskok

Poskok je najotrovnija i naopasnija zmija ne samo kod nas nego u cijeloj Europi. Obično je pepeljasto-sive pa do smećkaste ili crvenkasto-smećkaste boje, a naraste do 65 centimetara, rijetko do 90 centimetara. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili cik-cak, a ide od glave do vrha repa. Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.

Riđovka

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 centimetara, a iznimno do 90 centimetara i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni primjerci.

Planinski žutokrug

Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manji – naraste do 50 centimetara. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.

Otrovi poskoka i riđovke izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i nesvjestica, mučnina, povraćanje i znojenje jer u njihovom otrovu u manjoj mjeri ima i neurotoksina.

Ne pokušavajte izbliza ni fotografirati zmiju

Što se prevencije tiče, HZJZ preprouča da bi dvorišta u kojima se pojave zmije trebalo ukloniti njihove moguće zaklone poput nakupina kamenja ili različitih predmeta, suhoga granja, drva i sličnog te zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume. Pokušaj hvatanja ili fotografiranja zmije iz blizine opasna je radnja koja može uzrokovati njen napad i ugriz.

U prirodi se preporuča nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza, nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava. Pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice. Valja izbjegavajti područja izvan staza i paziti da se ne staje na nepregledna mjesta. Dođe li do susreta sa zmijom, ne treba ih dirati i uznemiravati niti ih se smije ubijati. Najbolje ih je zaobići.

Oprezno i s dvjema poluotrovnicama

Na stranicama HZJZ-a stoji da u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Zmajur je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama. Ta zmija naraste i do dva metra. Crnokrpica je dosta manja, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov.

Ipak, HZJZ preporuča da se i u slučaju njihova ugriza ode liječniku radi čišćenja rane i eventualne dopunske doza cjepiva protiv tetanusa.

U 20 godina troje umrlih od ugriza zmije

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5,4 milijuna ugriza zmija, od čega polovica slučajeva rezultira otrovanjem. Oko stotinu tisuća ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica ugriza zmija. Većina tih pojava događa u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, a vrlo rijetko u Europi.

U Hrvatskoj se najviše ugriza dogodi od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju, a najveći broj ugriza zmija otrovnica zabilježen je 2018. godine – čak 40.

Od 2005. naovamo u Hrvatskoj su zabilježena tri smrtna slučaja od ugriza zmije, posljednji 2013. godine. U dva slučaja radilo se o starijim osobama od 69 i 80 godina, dok je treća žrtva bio jednomjesečni dječačić. Njega je 2007. godine ugrizao poskok na padinama Kozjaka kod Splita gdje je s roditeljima bio na izletu. Ugrizi otrovnica najčešće su bili zabilježeni na područjima Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Ličko-senjske županije.

Mali broj ugriza godišnje

Dobra je vijest što je Vlada ovih dana dala suglasnost Imunološkom zavodu da odabere najpovoljnijeg izvođača za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u poslovnoj zoni u Rugvici. Time bi se obnovila proizvodnja tog seruma po kojemu je Imunološki zavod bio poznat.

Prošle godine je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić, gostujući na N1 televiziji, upozorio je na male zalihe zmijskog protuotrova kazavši da je Imunološki zavod zadnji put proizveo protuotrov još 2013. godine.

Na zalihama je prije dvije godine bilo stotinjak ampula protuotrova, a Čardžić je kazao da u Hrvatskoj godišnje u prosjeku bude dvadesetak ugriza zmija otrovnica.