U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.

Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.

No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Brakovi svijetla točka vitalne statistike

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.

Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.

Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu ranije pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.

Znatan pad živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s ranijim godinama jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000.

Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 rođenih u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.

U 2022. živorođenoe djece je 7,2 posto ili 2625 manje nego u prethodnoj godini pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.

Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.

Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina u Hrvatskoj je ispod zamjenske razine od dvoje djece još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća.

– Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju iz Hrvatske mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece, kaže načelnica Rogić-Hadžalić.

Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto te u usporedbi s podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četverorođene i višerođene djece.

Devedeset posto rodilja u 2022. bile su zaposlene žene

U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u 2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.

Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica njih ima završenu višu ili visoku školu.

U 2022., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,3 posto muškaraca i 43,8 posto žena) i novotvorina (27,0 posto muškaraca i 19,7 posto žena).

U istoj godini umrlo je 139 dojenčadi, od čega njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad.

Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini te 4,1 u 2022.

Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6 dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 59,5.

Građanski brak sklopilo 49,4 posto parova, vjerski 50,6 posto

U 2022. su sklopljena 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Stopa nupcijaliteta pokazuje da su na 1000 stanovnika sklopljena 4,7 braka.

Od ukupno sklopljenih brakova prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,7 posto ženika.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.

Tako je u 2000. nevjesta prvi brak sklapala s prosječno 25,3 godine, a ženik s 28,6 godina, dok je u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila 29,3 godina, a ženika 31,7 godina.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2022. građanski brak sklopilo je 49,4 posto parova (8929 parova), a vjerski 50,6 posto (9145 parova).

U 2022. bilo je 4808 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 266 na 1000 sklopljenih brakova.

Razvedeni brakovi prosječno su trajali 15,3 godine dok je primjerice 2000. godine bilo 13,5 godina.

U 43,2 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,3 posto bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 27,5 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.

Najviše uzdržavane djece iz braka okončanog razvodom povjereno je ženi ( 81,9 posto), mužu je povjereno 12 posto, mužu i ženi 5,8 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,3 posto djece.