Hrvatska
U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja
U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.
Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.
Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.
No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Brakovi svijetla točka vitalne statistike
Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.
Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.
Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.
Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu ranije pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.
Znatan pad živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s ranijim godinama jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000.
Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 rođenih u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.
U 2022. živorođenoe djece je 7,2 posto ili 2625 manje nego u prethodnoj godini pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.
Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.
Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina u Hrvatskoj je ispod zamjenske razine od dvoje djece još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća.
– Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju iz Hrvatske mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece, kaže načelnica Rogić-Hadžalić.
Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto te u usporedbi s podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četverorođene i višerođene djece.
Devedeset posto rodilja u 2022. bile su zaposlene žene
U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u 2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.
Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.
Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica njih ima završenu višu ili visoku školu.
U 2022., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,3 posto muškaraca i 43,8 posto žena) i novotvorina (27,0 posto muškaraca i 19,7 posto žena).
U istoj godini umrlo je 139 dojenčadi, od čega njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad.
Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini te 4,1 u 2022.
Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6 dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 59,5.
Građanski brak sklopilo 49,4 posto parova, vjerski 50,6 posto
U 2022. su sklopljena 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Stopa nupcijaliteta pokazuje da su na 1000 stanovnika sklopljena 4,7 braka.
Od ukupno sklopljenih brakova prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,7 posto ženika.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.
Tako je u 2000. nevjesta prvi brak sklapala s prosječno 25,3 godine, a ženik s 28,6 godina, dok je u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila 29,3 godina, a ženika 31,7 godina.
Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2022. građanski brak sklopilo je 49,4 posto parova (8929 parova), a vjerski 50,6 posto (9145 parova).
U 2022. bilo je 4808 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 266 na 1000 sklopljenih brakova.
Razvedeni brakovi prosječno su trajali 15,3 godine dok je primjerice 2000. godine bilo 13,5 godina.
U 43,2 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,3 posto bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 27,5 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.
Najviše uzdržavane djece iz braka okončanog razvodom povjereno je ženi ( 81,9 posto), mužu je povjereno 12 posto, mužu i ženi 5,8 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,3 posto djece.
Početak novog tjedna u Hrvatskoj donosi uglavnom stabilno i sunčano vrijeme, no već u utorak stiže prolazna promjena s kišom i grmljavinom. Nakon toga ponovno će prevladavati sunčano i vrlo toplo vrijeme, osobito na Jadranu.
Danas u većem dijelu Hrvatske očekuje se pretežno sunčano i suho vrijeme. Dnevne temperature uglavnom će biti ljetne, u unutrašnjosti oko 27 do 30 °C, a na Jadranu ponegdje i više. Na Jadranu će puhati slab do umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu mjestimice jugozapadnjak. Podno Velebita u jutarnjim satima još su mogući jaki udari bure.
U utorak slijedi promjena vremena. Sa zapada će postupno pristizati više oblaka, a mjestimice će biti kiše i pljuskova s grmljavinom. Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi, ponajprije na sjevernom Jadranu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, dok će na Jadranu jugo okretati na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Uz grmljavinske pljuskove vjetar prolazno može biti jak.
Od srijede ponovno stabilnije. U većem dijelu zemlje bit će djelomice ili pretežno sunčano, uz mogućnost kratkotrajne jutarnje magle u unutrašnjosti. Temperature će ponovno rasti, pa će druga polovica tjedna uglavnom imati obilježja pravog ljetnog vremena.
Zadar i zadarsko područje
U Zadru će ponedjeljak biti sunčan i vrlo topao, uz najvišu temperaturu oko 31 °C, dok će se noću i ujutro temperatura zadržavati oko 22 °C.
U utorak će biti nestabilnije. Očekuje se više oblaka te mogućnost pljuskova i grmljavine, uz nešto nižu najvišu temperaturu, oko 29 °C.
Već u srijedu slijedi poboljšanje, uz mnogo sunca i temperaturu oko 30 °C. U četvrtak će biti više oblaka, ali i toplije, do oko 32 °C, dok se u petak očekuje sunčano do djelomice oblačno vrijeme uz oko 32 °C.
Prema sadašnjim prognozama, vikend bi na zadarskom području trebao ponovno biti uglavnom suh i sunčan, s dnevnim temperaturama oko 30 °C. Noći će krajem radnog tjedna biti vrlo tople, oko 25 °C, a tijekom vikenda nešto ugodnije.
Dakle, nakon kratkotrajno nestabilnog utorka, Zadar očekuje povratak stabilnog, sunčanog i vrlo toplog ljetnog vremena, bez naznake značajnijeg zahlađenja.
Nakon visokih temperatura koje će u Hrvatskoj dosegnuti i 36 stupnjeva, u poslijepodnevnim i večernjim satima očekuje se nagla promjena vremena uz grmljavinska nevremena, tuču i mogući razvoj superćelija.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini zemlje prevladavat će sunčano i vruće vrijeme, no atmosfera neće biti potpuno stabilna. Od sredine dana na sjevernom Jadranu te u Gorskoj i središnjoj Hrvatskoj očekuje se porast naoblake, a lokalno su mogući kiša i pljuskovi s grmljavinom. Navečer ponegdje mogu biti i izraženiji.
Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, povremeno s jakim udarima, osobito u višim predjelima, dok će na Jadranu puhati jugo. Najviša dnevna temperatura bit će između 31 i 36 stupnjeva, a na istoku zemlje mjestimice bi mogla biti i viša.
Grmljavinska nevremena danas su moguća na području riječke i gospićke regije.
Vremenske nepogode diljem Mediterana, moguća i tornada
Meteorološki servis Severe Weather, koji izrađuje prognoze za Europu, najavljuje da bi se u četvrtak i petak moglo razviti više intenzivnih olujnih ćelija i superćelija.
“Očekuje se dvodnevna pojava jakih vremenskih nepogoda diljem zapadnog, središnjeg i sjevernog Mediterana. Prognoziraju se višestruki ciklusi intenzivnih superćelija i multićelija od istočne Španjolske preko Balearskih otoka, južne Francuske, Švicarske, Austrije, sjeverno-središnje Italije, Slovenije i Hrvatske. Mogući su jaka tuča, jaki vjetrovi, bujične poplave i tornada.”
Pogoršanje će se nastaviti i u petak, kada bi vremenske prilike trebale biti još izraženije.
Gotovo cijela Hrvatska, osim splitske i dubrovačke regije, nalazi se pod žutim meteoalarmom. U pojedinim područjima upozorenje je izdano zbog mogućih grmljavinskih nevremena s jakom kišom, dok se na području Slavonije odnosi na visoke temperature.
Vrijeme u petak
Petak donosi promjenjivo oblačno vrijeme, povremenu kišu te lokalno izraženije pljuskove praćene grmljavinom, koji će biti češći na sjevernom Jadranu. Na istoku i jugu bit će više sunčanih razdoblja i uglavnom suho.
U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u višim predjelima mjestimice i jak. Na Jadranu će umjereno i jako jugo te južni vjetar naglo okrenuti na jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka većinom će se kretati od 20 do 25 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura bit će između 27 i 32 stupnja, dok će na istoku dosezati do 35 stupnjeva.
Nedjelja je u cijeloj Hrvatskoj opet donijela vrlo visoku temperaturu između 32 i 38 Celzijevih stupnjeva.
U ovom tjednu vrijeme više neće biti toliko sunčano, suho i stabilno. Već u prvom dijelu današnjeg dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.
Raširenija promjena vremena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će kasno poslijepodne i navečer zahvatiti sjeverozapadnu unutrašnjost zemlje, Gorski kotar i Jadran, a tijekom noći i Slavoniju. Mjestimice je večeras i u noći moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Na kopnu će većinom puhati umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, prolazno navečer uz nestabilnosti i jak s olujnim udarima. Na Jadranu slabo i umjereno jugo sredinom dana će okrenuti na jugozapadni vjetar, navečer prolazno zapadni i sjeverozapadni s olujnim udarima.
Veći dio dana vruće i sparno, a s promjenom vremena navečer dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak stupnjeva.
Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine oborine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti bar nešto kiše koja je jako potrebna.
Sutra izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Još mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Na kopnu vjetar većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na moru će većinom umjerena bura sredinom dana prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar. Dnevna temperatura većinom između 26 i 29, na Jadranu i do 32°C.
Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline uz temperaturu posvuda preko 30°C, a novi pljuskovi mogući su krajem četvrtka i u petak.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
