Connect with us

Hrvatska

Dobili ste opomenu? Pogledajte koliko dugo trebate čuvati račune

Objavljeno

-

Prije otpisivanja starih potraživanja za komunalne usluge neke tvrtke pokušavaju naplatiti bar dio neplaćenih računa. Stoga se može dogoditi da dobijete opomenu za neplaćeni račun koji je izdan prije nekoliko godina. Ponekad se tu nađu i računi koji su plaćeni na vrijeme, ali je došlo do greške u evidenciji.

No ako nemate dokaz o plaćanju, teško ćete dokazati da ste u pravu. Ali zato se možete pozvati na zastaru i na taj način osporiti dug.

Institut zastare uređen je Zakonom o obveznim odnosima, a predstavlja protek zakonom određenog vremena, nakon kojeg dužnik stječe pravo odbiti ispunjenje obaveze zbog toga što vjerovnik nije pokrenuo prisilnu naplatu u vremenu u kojem je mogao tražiti ispunjenje obaveze.

Važno je naglasiti da nastupom zastare ne prestaje automatski potraživanje vjerovnika, niti obaveza dužnika, već vjerovnik gubi pravo da zastarjelu tražbinu ostvaruje prisilnim putem, protiv volje dužnika, piše Tportal.

Prigovor na opomenu ili rješenje o ovrsi

Bitno je voditi računa o tome da sud i druga nadležna tijela ne paze na zastaru po službenoj dužnosti, već se dužnik na nju mora pozvati isticanjem prigovora zastare u ovršnom ili drugom postupku.

Ako ste primili opomenu za zastarjelu obavezu, trebate uputiti prigovor u kojem stoji da ćete se u slučaju pokretanja postupka prisilne naplate (ovrhe) pred javnim bilježnikom ili sudom pozvati na svoje zakonsko pravo o zastari. Prigovor na opomenu za zastarjeli račun treba odmah napisati, a najkasnije 15 dana od primitka opome­ne, i preporučeno te s povratnicom poslati poštom.

Treba naglasiti da vjerovnici mogu pokrenuti ovrhu za stare tražbine i bez prethodnog slanja opomene, što im omogućuje zakon. U tom slučaju još je važnije na vrijeme reagirati, odnosno nakon zaprimanja rješenja o ovrsi nadležnom tijelu (sudu ili javnom bilježniku) poslati prigovor (žalbu) u zakonskom roku od osam dana.

Ako propustite podnijeti prigovor u zakonskom roku, sud se neće obazirati na zastaru, već će donijeti odluku kao da je nema. Kad rješenje o ovrsi postane pravomoćno, rok zastare za naplatu tražbine iznosi deset godina, što znači da se u tom roku može pokrenuti prisilna naplata.

Koliko dugo morate čuvati dokaz o plaćanju za pojedine račune?

Zastarni rok počinje teći prvog dana poslije roka u kojem je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze, odnosno prvog dana nakon navedenog datuma dospijeća tražbine. Zastara nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obaveze.

Rokovi zastare za pojedine tražbine propisani su prije svega Zakonom o obveznim odnosima (u člancima 225. do 234.) ili nekim od posebnih propisa (Opći porezni zakon, Zakon o trgovačkim društvima i sl.).

Prema Zakonu o obveznim odnosima, opći rok zastarijevanja tražbina iznosi pet godina ako nije određen posebni rok zastare.

No već nakon proteka zakonskog roka od godine dana možete se pozvati na zastaru za redovne račune koji se plaćaju svaki mjesec (tzv. režije). To su računi za struju, toplinsku energiju, plin, vodu, čistoću, HRT-ovu pristojbu, poštanske usluge i sl.

Nešto duži rok zastare, tri godine, računa se za obaveze koje ne ovise o mjesečnoj potrošnji. Riječ je o tražbinama povremenih davanja, a koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, poput kreditnih obaveza, najamnine (zakupnine), pričuve, dopunskog zdravstvenog osiguranja, naknade štete te svih obaveza za osiguranje, osim životnog, koje zastarijevaju za pet godina.

Za porezne obaveze zastarni rok iznosi šest godina, a najduži je rok zastare, deset godina, za tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog tijela javne vlasti. U navedene obaveze, primjerice, ulaze dugovi nastali pravomoćnim rješenjem o ovrsi, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OSPICE SU SE OPET POJAVILE U HRVATSKOJ / U Dubrovniku troje zaraženo, jedan slučaj sumnjiv. U BiH je epidemija

Objavljeno

-

Ovog mjeseca na dubrovačkom području zabilježena su tri slučaja ospica. Trenutno se sumnja na još jedan.

“Za sada nemamo širenja unutar županije. Svi kontakti su obrađeni. Radi se o osobama koje su se zarazile u Bosni i Hercegovini”, rekao je Mato Lakić, ravnatelj ZZJZ-a Dubrovačko-neretvanske županije.

“Imamo uvjete za širenje epidemije, pitanje je samo hoće li doći do kontakta nekog oboljelog kojeg će onda zaraziti”, rekao je Lakić.

Kontejner pred dubrovačkom bolnicom

“Kao mjera opreza Opća bolnica Dubrovnik je sukladno možebitnoj pojavi ospica poduzela određene mjere među kojima je i dopremanje kontejnera u kojem bi se trebalo u slučaju većeg broja zaraženih osoba raditi testiranje”, rekao je za HRT ravnatelj dubrovačke bolnice Mario Bekić.

Među oboljelima dvoje djece

“Radi se o dvije oboljele osobe koje su se zarazile u BiH i gdje trenutno vlada epidemija ospica. Jedna osoba je dijete iz BiH koje je za prvosvibanjske praznike boravilo u Dubrovniku i gdje su na Dječjem odjelu OB Dubrovnik dokazane ospice. Drugi slučaj je školsko dijete iz Dubrovnika koje je u sklopu međunarodnog natjecanja u baletu boravilo u BiH i tamo se zarazilo”, za DUlist su rekli iz epidemiološke službe. Djeca nisu bila cijepljena protiv ospica.

Za treću zaraženu osobu ne navodi se tko je, kao niti za sumnjivi slučaj. No, svi su se zarazili u BiH.

“Činjenica je da, ako uđe virus u populaciju koja je neimuna ili nije dobro procijepljena, postoji velika potencijalna opasnost od širenja bolesti, tim više kad je riječ o ospicama kao jednoj visoko zaraznoj bolesti”, rekao je gostujući u Dnevniku HRT-a Zoran Barušić, infektolog i zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Apel roditeljima

Dubrovački zavod za javno zdravstvo objavio je prije par dana apel roditeljima zbog pojave ospica.

“U svibnju ove godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirana su tri slučaja oboljenja od ospica (morbila) i to kod tri osobe (jedna osoba je strani državljanin) koje su se zarazile u Bosni i Hercegovini. U tijeku je obrada kontakata. O ovome su obaviještene sve zdravstvene ustanove naše županije.

Molimo sve roditelje čija djeca nisu cijepljena da se što prije jave svojim izabranim pedijatrima ili školskim liječnicima radi nadoknade cijepljenja. Također, svi oni koji imaju osip neka se jave telefonom liječniku prije eventualnog dolaska”, poručuju.

U nastavku je obavijest Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koju prenosimo u cijelosti.

“S obzirom na povećan broj prijava oboljenja od ospica u Europi i nama susjednim zemljama* povećava se mogućnost unosa bolesti u našu populaciju te donosimo kratko priopćenje.

U Hrvatskoj su cijepni obuhvati zadnjih godina nešto niži od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta i razlikuju se među županijama i mjestima. Postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cijepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama. Od početka 2024. godine zaprimili smo osam prijava/dojava oboljelih od ospica.  Preliminarni podaci upućuju da se u sedam slučajeva radi o unosu infekcije iz inozemstva i jednom sekundarnom slučaju unutar Hrvatske.

Osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cijepnih obuhvata stanovništva (≥ 95 %), čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana.

Stoga savjetujemo :

roditeljima i liječnicima, prvenstveno specijalistima pedijatrije i školske medicine, ne odgađati cijepljenje protiv ospica predviđeno kalendarom cijepljenja te nadoknaditi cijepljenje djece koja nisu primila cjepiva sukladno svojoj dobi u skladu s kalendarom cijepljenja (ako ne postoje kontraindikacije);

svim osobama koje putuju van zemlje da se posavjetuju u cijepnim stanicama nadležnih županijskih zavoda trebaju li se (do)cijepiti protiv ospica;

svim osobama koje su se vratile s putovanja i/ili bile u kontaktu s osobama nerazjašnjene bolesti praćene povišenom tjelesnom temperaturom i osipom da se jave liječniku čim prije, a liječnicima koji pregledavaju takve pacijente da diferencijalnodijagnostički u obzir uzmu i ospice (preporučljivo je dolazak liječniku najaviti telefonom ili mailom da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica);

svim liječnicima koji postave sumnju na ospice da odmah izoliraju oboljelog, telefonom obavijeste nadležnu epidemiološku službu te odmah prijave sumnju na ospice elektronički organizacijskoj jedinici za higijensko-epidemiološku zaštitu (HE) putem CEZIH-a ili na obrascu Prijava oboljenja – smrti od zarazne bolesti i odmah obrazac dostave organizacijskoj jedinici za HE zaštitu;

u sprečavanju daljnjeg širenja ove vrlo zarazne bolesti potrebna je brza epidemiološka intervencija te je bitna uska suradnja oboljelih, kontakata oboljelih i liječnika s epidemiološkim timovima.”

U Federaciji BiH 3000 djece dobilo ospice, u tri županije proglašena epidemija

Od početka godine u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine 3000 djece oboljelo je od ospica koje u kombinaciji s velikim kašljem predstavljaju veliki zdravstveni rizik za njih, što je rezultat male procijepljenosti najmlađih obveznim cjepivima, upozorili su danas zdravstveni dužnosnici.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Siniša Skočibušić izjavio je za medije u Mostaru kako je stanje zabrinjavajuće jer mala djeca nisu u dovoljnoj mjeri cijepljena osnovnim cjepivima protiv dječjih zaraznih bolesti.

Niska procijepljenost

“Osim ospica suočavamo se i s epidemijom velikog kašlja. Velika zabrinutost leži u činjenici da se radi o cjepivima protiv preventivnih bolesti”, izjavio je Skočibušić.

Dodao je kako je od kraja prošle godine do danas proglašena epidemija ospica u tri županije,  Tuzlanskoj, Sarajevskoj i Zeničko-dobojskoj, te da je u Federaciji BiH zabilježeno 3000 slučajeva obolijevanja. Jedno dijete je preminulo od posljedica komplikacija kombinacijom dviju zaraznih bolesti.

U Tuzli i Živinicama 13 djece hospitalizirano je zbog teških komplikacija izazvanih ospicama što je rezultat niskog stupnja cijepljenja. Najveći broj zaraženih su djeca predškolskog i školskog uzrasta, a glavni put prijenosa bio je preko vrtića.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH procijepljenost protiv ospica iznosi nešto iznad 50 posto, dok je za postizanje kolektivnog imuniteta potrebno da 95 posto populacije bude cijepljeno.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskok dobio na korištenje Audi koji je oduzet dileru droge

Objavljeno

-

Zamjenici ravnateljice Uskoka nedavno su na sud stigli u luksuznom Audiju crne boje. Uobičajeno smo ih viđali u službenim Opelima, a N1 piše da su ga dobili na korištenje nakon što je oduzeto dileru droge kojeg je policija uhitila upravo po nalogu Uskoka.

Oduzimanje imovine kriminalcima

Novi je to, dakle, slučaj da imovina oduzeta osuđenim osobama završava u državnim tijelima na svakodnevnom korištenju.

Prije dvije godine portal Telegram objavio je da vozilo što ga je ranije koristio krijumčar droge koristi ondašnji državni tajnik Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Goran Hanžek, koji je sada savjetnik za obnovu u Gradu Zagrebu.

Njemu je bilo dodijeljeno puno luksuznije vozilo od ovog. Naime, Hanžek je dobio luksuzni Audi Q7 s 268 konjskih snaga, proizveden 2015. godine. Ubrzo nakon Telegramovog otkrića Hanžek je vozilo vratio.

Uskok tražio automobil

Iz Uskoka su za N1 potvrdili da im je na njihov zahtjev za dodjelu službenog vozila Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine još u srpnju 2022. na korištenje dalo Audi A4.

Radi se, kako su pojasnili, o automobilu koji je oduzet u kaznenom predmetu vođenom upravo na temelju Uskokove optužnice. U tom slučaju, potvrđuju, okrivljenici su se nagodili, odnosno priznali krivnju, a dio nekretnina i pokretnina za koje su stekli nezakonito, im je oduzet.

Koliko se imovine oduzima?

Oduzimanje nezakonito stečene imovine dio je zakonom propisane procedure, pa se tako u rukama države našao i ovaj Audi A4. To je vozilo, zajedno s ostalom imovinom na temelju izvansudske nagodbe zaključene između okrivljenika i Građansko upravnog odjela Državnog odvjetništva, predano Republici Hrvatskoj.

“U predmetima iz nadležnosti Uskoka oduzet je veći broj raznih vozila, no ovo je jedini slučaj u kojem je vozilo oduzeto u kaznenom postupku odlukom ministarstva dodijeljeno na korištenje upravo USKO-u”, pojasnili su za N1 iz Uskoka .

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska u top deset najtraženijih destinacija u Europi

Objavljeno

-

By

Većina Europljana planira ove godine putovati na odmor, a među top deset najtraženijih destinacija, posebice za ljeto, je i Hrvatska, pokazalo je novo istraživanje Europske putničke komisije (ETC) predstavljeno na sastanku ETC-a u Litvi, izvijestili su u srijedu iz HTZ-a.

Na sastanku odbora direktora ETC-a u litvanskom gradu Kaunasu sudjelovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, ujedno i potpredsjednika ETC-a, koji je poručio da novo ETC-ovo istraživanje, kao i najave s tržišta potvrđuju dobru poziciju turističke Hrvatske.

“Istraživanje potvrđuje naše najave i pozitivna očekivanja od turističke 2024., a da je Hrvatska među traženijim europskim destinacijama pokazuju i podaci do sada ove godine iz sustava eVisitor, s više od 3,4 milijuna dolazaka turista i 10,4 milijuna noćenja, što je za 11 odnosno 10 posto više nego u isto vrijeme prošle godine”, ističe Staničić.

Staničić je izvijestio i da se se na sastanku direktora ETC-a razgovaralo i o prioritetima Europe za razdoblje od 2024. do 2029. s naglaskom na održivost i zelenu tranziciju, konkurentnost i digitalizaciju, kao i o aktualnim geopolitičkim i tržišnim trendovima.

O istraživanju ETC-a napominje da je provedeno na deset europskih tržišta, među kojima nisu bile obuhvaćene zemlje poput Slovenije, Češke, Slovačke ili Mađarske, na kojima je Hrvatska vodeća inozemna destinacije za ljetna putovanja, a da jesu, rezultati bi za Hrvatsku, smatra Staničić, bili i bolji.

Hrvatska na 7. mjestu najtraženijih destinacija

Riječ je o 18. istraživanju ETC-a o namjerama turističkih putovanja unutar Europe, provedenom u travnju ove godine na uzorku od gotovo 6000 odraslih pojedinaca iz 10 zemalja – Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva. Francuske, Nizozemske, Italije, Belgije, Švicarske, Španjolske, Poljske i Austrije – od kojih 75 posto u 2024. ili 3 posto više nego 2023. planira putovati između svibnja i listopada.

Oni od oko 55 godina će najviše putovati, njih 81 posto, a većina Europljana ili 60 posto planira bar jedno putovanje po regiji (Europi), dok su najpopularniji mjeseci za putovanje srpanj i kolovoz, za 44 posto njih. Najviše ih, oko 36 posto, pritom želi odmarati na suncu i plažama te kratko posjetiti gradove (‘city breaks”), a slijede motivi poput ljepota krajolika, lokalne kuhinje, atrakcije i drugi.

Hrvatska je u tom istraživanju, među preferiranim destinacijama u Europi za odmore, u top deset, odnosno na 7. mjestu, dok su na prva dva Italija i Španjolska, koje slijede Francuska, Grčka, Njemačka, Portugal, a nakon Hrvatske do desetog mjesta su još Austrija, Velika Britanija i Turska.

Iz ETC-a komentiraju i da Španjolska inače privlači najveći broj stalnih posjetitelja, a slijede Grčka, Italija i Francuska. Za Grčkz, Portugal i Hrvatsku prognoziraju da će u proljeće i ljeto 2024. ugostiti više novih posjetitelja od ostalih destinacija. Iznose i da među 10 tržišta gdje su provodili istraživanje, u 2024. u idućih šest mjeseci najviše namjeravaju putovati turisti iz Italije, Španjolske, Poljske, Ujedinjegno Kraljevstva i Nizozemske.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu