Hrvatska
Hrvatska je visoko na europskim migracijskim ljestvicama. Na jednoj smo čak drugi
Zahvaljujući slobodnom kretanju unutar njenih granica kao jednom od temeljnih načela Europske unije, građani EU-a imaju pravo živjeti, raditi i studirati u drugim državama članicama praktički bez većih administrativnih zapreka. Podaci Eurostata kažu da oko 13,8 milijuna građana zemalja EU-a ili 3,1 posto ukupnog stanovništva živi u nekoj drugoj državi članici EU-a.
Kao najveća članica, Njemačka je zemlja u koju najviše doseljavaju građani drugih zemalja EU-a. Lani ih je prema podacima Eurostata ondje živjelo četiri i pol milijuna.
A iseljavanje iz zemalja članica Unije u druge zemlje unutar EU-a može se promatrati iz dva ugla: po ukupnom broju iseljenih i njihovom postotnom udjelu u broju stanovnika. Prema oba kriterija na prvom mjestu je Rumunjska. No i Hrvatska visoko kotira.
Čak 578.000 Hrvata živi drugdje u EU
Brojčano gledajući, Rumunja je daleko najviše u drugim zemljama EU-a, čak 3,15 milijuna. To je dvostruko više od Italije na drugom mjestu čijih 1,49 milijuna stanovnika živi diljem EU-a i Poljske na trećem mjestu s 1,48 milijuna svojih državljana. Rumunja je, dakle, u drugim zemljama EU-a dvostruko više od Talijana i Poljaka zajedno. A ovih potonjih nije malo.
Na četvrtom mjestu su Portugalci (983 tisuće), na petom Bugari (783 tisuće), slijede Francuzi na šestom (735 tisuća), Nijemci na sedmom (726 tisuća) te Španjolci na osmom mjestu (598 tisuća).

Hrvatska je na devetom mjestu. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, objavljenih ove godine, 578.547 građana Hrvatske živjelo je u nekoj drugoj zemlji članici EU-a. To je stotinjak tisuća više od brojem stanovnika četiri puta veće Nizozemske koja je na desetom mjestu ove liste, ali i drugih brojnijih nacija poput Grčke, Mađarske, Belgije ili Češke.
Na začelju su Malta čijih samo 4.800 stanovnika živi drugdje u EU te Cipar s 8.600.
Prema drugome kriteriju – postotku stanovništva pojedine države koje živi u drugim članicama EU-a Rumunjska je također na prvom mjestu, a Hrvatska odmah iza nje.
Čak 16,5 posto državljana Rumunjske živi drugdje unutar EU-a, dok je stopa građana Hrvatske koji žive u drugim članicama Unije – 15,02 posto. Na trećem mjestu je Bugarska (12,15 posto), a na četvrtom Portugal (9,36 posto) dok su stope drugih zemalja znatno niže. Najnižu ima najmnogoljudnija Njemačka čijih samo 0,86 posto građana živi u drugim zemljama EU-a.

Zemlje iz kojih najviše stanovništva živi u drugim zemljama EU-a poput Rumunjske Poljske, Bugarske ili Hrvatske pridružile su se Uniji unatrag 20 godina, a masovna iseljavanja iz njih bila su ekonomski motivirana i tekla prema gospodarski razvijenijim i bogatijim zemljama. Dva desetljeća ranije slično je bilo i s Portugalom, koji je član Unije od 1986. godine, ali i sa starom članicom Italijom, jednom od šest osnivačica i potpisnica Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, odnosno današnjeg EU-a.
U Hrvatskoj 10.700 građana drugih zemalja EU-a
Prema njemačkom statističkom uredu Destatisu, odluka o migriranju u potrazi za poslom ne ovisi samo o stanju domaćeg tržišta rada, već i o ponudi radne snage u zemlji odredišta. U Njemačkoj živi oko tri četvrtine od ukupnog broja građana Hrvatske iseljenih u druge zemlje EU-a, njih 426 tisuća.

Podaci Eurostata kažu da u Njemačkoj živi 4,5 milijuna ljudi iz drugih država članica EU-a. Druge zemlje s velikim brojem migranata unutar EU-a uključuju Španjolsku, Francusku i Italiju. Po udjelu u stanovništvu, Irska i Belgija se ističu s oko 10 posto stanovništva iz drugih država članica EU-a, dok je u Luksemburgu to čak trećina.
Hrvatska je pro smaom začelju po broju državljana drugih zemalja EU-a koji žive u njoj. Ovdje ih živi tek nešto više od 10.700.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




