Usporedili smo statističke podatke iz nove, prošloga tjedna objavljene godišnje publikacije Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama” s onim prošlogodišnjima, koje govore o položaju žena u državi i društvu.

U novoj publikaciji “Hrvatska u brojkama 2025.” stoji da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 3.886.233 stanovnika, a udio žena bio je 51,3 posto i za 0,3 posto smanjio se u odnosu na prethodnu godinu. Prema tome, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1.993,637 žena.

One su i dalje u prosjeku starije od muškaraca i to za više od tri godine. Prosječna dob žena u Hrvatskoj je 46 godina, a muškaraca 42,6 godina.

U prosjeku 10 godina starije nego prije pola stoljeća

Prosječna starost žena u Hrvatskoj povećala se u proteklih pola stoljeća za više od deset godina. Na popisu stanovništva 1971. godine prosječna dob žena bila je 35,5 godina, prije 25 godina bila je 41 godinu, a sada 46 godina. U Hrvatskoj je najviše žena u dobi između 60 i 69 godina, njih 296 tisuća.

Očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9 i povećalo se za dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, dok je očekivano trajanje života muškaraca 76,1 godina i povećano je za sedam mjeseci u odnosu na godinu dana ranije. Žene u Hrvatskoj bi, po ovome, trebale u prosjeku živjeti 5,8 godina duže od muškaraca.

Očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9 i povećalo se za dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, dok je očekivano trajanje života muškaraca 76,1 godina i povećano je za sedam mjeseci u odnosu na godinu dana ranije. Žene u Hrvatskoj bi, po ovome, trebale u prosjeku živjeti 5,8 godina duže od muškaraca.

Žena više u devet, muškaraca u 11 djelatnosti

Lani se povećao ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj. Bilo ih je 1.719.671 ili za 56.149 više nego godinu dana ranije. I zaposlenih žena bilo je više za 2,8 posto nego 2023. godine, ukupno njih 796.945. Također za 2,8 posto porastao je lani broj žena zaposlenih u pravnim osobama, a za 3,9 posto u obrtu i slobodnim profesijama, ali broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednica manji je za 2,8 posto.

Od 19 djelatnosti, muškarci su brojniji od žena u jedanaest. Daleko najviše u građevinarstvu gdje ih je čak 89,3 posto. Žene su brojnije u osam djelatnosti: trgovini na veliko i na malo; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme hrane; financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja; javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju; obrazovanju; zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi; umjetnosti, zabavi i rekreaciji te u ostalim uslužnim djelatnostima.

Obrazovanje je djelatnost u kojemu ih je najviše. Čak 80,6 posto zaposlenih tamo su žene.

I dalje su znatno slabije plaćene

Lani je u Hrvatskoj u prosjeku bilo 95.299 nezaposlenih, što je 12,5 posto manje nego 2023. godine. Nezaposlenih žena i dalje je više nego muškaraca. Lani ih je bilo 53.234 ili 55,9 posto, ali skoro devet tisuća manje nego prethodne godine.

Povećala se razlika u prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći, na štetu žena. Dok je 2022. godine ta razlika bila 101 euro, 2023. razlika je bila 113 eura – 1.054 eura u odnosu na ‘muških’ 1.167 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća za 2023. za zaposlene žene iznosila je 1.482 eura, a godinu ranije 1.294 eura.

Najveća neto prosječna plaća za žene bila je 1.342 eura i isplaćena je u djelatnosti Informacije i komunikacije, dok je najniža bila 774 eura u djelatnosti administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. I najniža prosječna neto plaća isplaćena muškarcima bila je u istoj toj djelatnosti (Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), ali u iznosu od 870 eura, što je skoro stotinu eura više od prosječne plaće žena u toj djelatnosti.

Prevladavaju među doktorima znanosti

Akademski naziv u 2024. steklo je 609 sveučilišnih specijalista, a od toga 400 žena, koje su činile 65,7 posto ukupnog broja sveučilišnih specijalista, nešto više nego godinu dana ranije. A akademski stupanj steklo je 812 doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti, među kojima u ukupnom broju prevladavaju žene kojih je 60,1 posto.

U prošloj akademskoj godini u odnosu na pretprošlu na visokim učilištima porastao je broj žena nastavnika i suradnika u nastavi za 5,8 posto, a istodobno je porastao i broj muškaraca nastavnika i suradnika u nastavi, ali za 3,7 posto.

Premalo ih u politici, u pravosuđu brojnije

U publikaciji DZS-a “Hrvatska u brojkama” uvršteni su i podaci o ovogodišnjim lokalnim izborima. Na njima je izabrano ukupno 757 čelnih osoba u općinama, gradovima i županijama, a od njih je samo 17,2 posto žena. Među županima i zamjenicima župana žena je 22,8 posto, među gradonačelnicima i njihovim zamjenicima 22,4 posto, dok je među načelnicima općina i zamjenicima načelnika općina tek 14,3 posto žena. Uspoređujući podatke s prethodnim lokalnim izborima održanima 2021. godine, udio žena tek je neznatno porastao, za nešto više od dva postotka.

No dok su u političkoj vlasti i dalje malobrojne i podzastupljene, u pravosuđu su žene znatno brojnije u odnosu na muškarce. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,2 posto, na općinskim sudovima – 75,1 posto, a na trgovačkim sudovima čak 77,9 posto. Među odvjetnicima je 55,1 posto muškaraca, a 44,9 posto žena.

Kada je riječ o položaju žena u državi i društvu, iz (n)ovih se podataka skupljenih u DZS-ovom statističkom u većini područja vide pomaci, premda neveliki.