Connect with us

Hrvatska

SVE VIŠE ORADE U JADRANU: Proždrljive ribe uzgajivačima su pojele – dagnje

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Orada je popularna kako među sportskim ribolovcima, tako i među gastronomima. Broj ovih riba u Hrvatskoj u posljednje vreme naglo raste, a sličan trend stručnjaci primjećuju i na slovenskom primorju.

„Danas je mnogo lakše uloviti oradu“, rekli su hrvatski ribari medijima.

Osjećaj da ima više ribe ove vrste u moru potvrđuju i hrvatski stručnjaci. Kako je za portal morski.hr rekao vođa laboratorije Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Leon Grubišić, primjetan je višegodišnji trend povećanja populacije orade kako na istočnom Jadranu, tako i u drugim djelovima Mediterana.

Porast broja orade u Hrvatskoj posredno potvrđuju i statistički podaci o godišnjem ulovu ove ribe. Hrvatski državni zavod za statistiku navodi da su ribari 2022. godine ulovili 229 tona, a 2019. 127 tona orade.

Domen Trkov, istraživač Morske biološke stanice Piran, rekao je da je porast primjećen i u Sloveniji, što potvrđuju i podaci o ulovu.

Prema podacima Instituta za ribarstvo Slovenije, ulov orade je prvi put primjetno porastao 2001. godine, a zatim je bio manje-više stabilan do 2011., nakon čega je naglo porastao. Narednih godina je jako oscilirao, ali je od 2019. u stalnom porastu, prokomentirao je Trkov podatke o godišnjem ulovu.

Hrvatski stručnjaci ističu da postoji više razloga za povećanje populacije orade, među kojima i program zaštite priznatih mrijestilišta ove vrste i bijeg uzgojene orade u prirodni okolinu. S njima se slaže i Trkov, ali kao glavni razlog ističe porast temperature mora.

Ljetos je na Morskoj biološkoj stanici Piran izmjerena rekordno visoka temperatura vode na morskom dnu. Na dubini od 22 metra, gdje se vrše merenja, izmjereno je 24,6 stupnjeva Celzijuvih, što je znatno više od 20 stupnjeva oko kojih se temperature obično kolebaju.

Oceanolog Martin Vodopivec rekao je tada za N1 da za 20 godina od kada se, pored temperatura na nivou mora, prate i temperature na morskom dnu, nikada nisu izmjerene tako visoke temperature.

Prema riječima Domna Trkova, mnoga skorašnja istraživanja su pokazala da je porast temperature morske vode razlog za promjene u ribljim zajednicama. Točnije, to znači da je u Jadranskom moru sve manje hladnoljubivih, a sve više toploljubivih ribljih vrsta.

„Ovaj fenomen je poznat kao tropska. Riječ je o fenomenu širenja južnih toploljubivih vrsta ka sjeveru Jadranskog mora uslijed zagrijavanja morske vode“, objasnio je istraživač.

Prema Trkovu, rast pojedinih vrsta riba povećava i stupanj njihovog utjecaja na životnu sredinu. Kako je objasnio, u slučaju orade to se manifestuje pojačanom grabežljivošću dagnji, što prilično ljuti uzgajivače školjki u Piranskom zalivu. Ovogodišnju berbu dagnji ​​uništila je orada. Proždrljive ribe pojedu i do tri tone školjki za noć pa će i budući prinos biti skroman.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo je akcijski plan protiv debljine, bolesti koja prijeti trećini građana Hrvatske…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ambulante za poremećaje prehrane, uključivanje kineziologa u nastavu, prehrambene smjernice od vrtića do radnoga mjesta, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost dio su mjera u nacrtu Akcijskog plana za prevenciju debljine, bolesti od koje bi do 2030. mogla bolovati čak trećina Hrvata.

Trogodišnjim Planom, koji je u javnom savjetovanju do utorka, predviđeno je i poticanje vožnje biciklom, hodanja i javnoga prijevoza u odnosu na korištenje automobila, izrada kriterija za hranu u automatima, a otvorit će se i savjetovališta za prevenciju debljine. 

Nabrojenim mjerama planira se zaustaviti rast udjela odraslih osoba i djece s debljinom. Podaci pokazuju da danas u Hrvatskoj svako treće dijete, njih 35 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prekomjernu masu ima 19,2 posto dječaka i 21,2 posto djevojčica, dok debljinu ima 17,8 posto dječaka i 11,9 posto djevojčica.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su epidemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66, navodi Ministarstvo zdravstva koje je poslalo Akcijski plan u dvotjedno javno savjetovanje uoči Svjetskog dana debljine, 4. ožujka.

Do 2030. u Hrvatskoj svaka treća osoba imat će debljinu

Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i čimbenik rizika za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora.

Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina često počinju od najranije životne dobi te je pravovremeno djelovanje ključno za njihovu prevenciju, ističe se u nacrtu Akcijskog plana.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen je na 1,68 milijardi dolara. Do 2030. godine predviđeno je da će se povećati na 2,56 milijarde dolara, dok će se do 2060. godine popeti na 7,7 milijarde dolara.

Svjetski atlas debljine predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac, upozorava ministar zdravstva Vili Beroš.

Projekcije govore i da će do 2030., uz Tursku i Mađarsku, upravo u Hrvatskoj živjeti najviše djece s debljinom u Europi. Ako se ništa ne poduzme, za sve tri zemlje predviđeno je da će imati 19 posto djece, u dobi od 5 do 19 godina, s debljinom.  

Stoga je jedan od ciljeva akcijskog plana stvoriti u budućnosti cijelu generaciju bez prekomjerne težine jer mjere obuhvaćaju i preporuke za trudnice, kao i za tek rođenu djecu.  

Debljina povezana s 200 drugih bolesti

Akcijski plan predviđa konkretne mjere i aktivnosti usmjerene prema svim životnim razdobljima kao što su promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, praćenje uhranjenosti, podršku i liječenje. Posebne mjere predviđene su i za dojenčad, djecu i mlade, ali i prema trudnicama i osobama treće životne dobi, naglašava načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić.

Uoči Svjetskog dana debljine, Beroš je pozvao javnost da se uključi u savjetovanje kako bi se donio dokument na dobrobit zdravlja nacije i nastavio preokret prema prevenciji na svima razinama društva u sklopu pokrenute reforme.

Upozorava i da debljina nije minorni niti estetski problem, već ozbiljna kronična bolest povezana s više od 200 drugih bolesti.

“Optimalnu težinu možemo postići i zadržati na duge staze jedino usvajanjem zdravih navika”, poručuje ministar. Svjestan je, kaže, i da je to lakše reći nego učiniti, jer u pozadini su i genetika, manjak tjelesne aktivnosti, neprilagođena prehrana i niz drugih nezdravih navika s kojima se i sam svakodnevno bori. 

Manji broj kilograma donijet će nam lakoću življenja, poručio je.

Ministar je najavio i da uskoro kreće provedba preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini nakon što je taj projekt pilotiran u pet županija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA PRAVILA O KRATKOROČNOM NAJMU? / Povećavaju se nameti za iznajmljivače?

Objavljeno

-

By

S kratkoročnim najmom javljaju se i negativni učinci na život lokalnog stanovništva, povećavaju se cijene najma, ali utječu i na nedostatak dostupnih stambenih prostora u popularnim turističkim odredištima, pa je u akciju krenula i Europska unija.

Kratkoročni najam eksplodirao je u Parizu, u kojem ga je 2022. koristilo čak 13,5 milijuna gostiju, dok ih je gotovo upola manje, 8,5 milijuna, bilo u Barceloni i Lisabonu, a u stopu ih slijedi Rim s osam milijuna gostiju, prenosi tportal.

Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova pojedini gradovi i regije uvode lokalna pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Suočena je s tim i jadranska Hrvatska, vodeća na popisu 20 najpopularnijih europskih regija prema podacima Eurostata u 2022.

Eurozastupnici su ovaj tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu podržali uredbu kojom će se uskladiti zahtjevi o načinu prikupljanja i dijeljenju podataka vezanih uz kratkoročni najam. Pravila imaju cilj otkriti stvarni učinak usluga kratkoročnog najma i omogućiti lokalnim vlastima da kao odgovor razviju odgovarajuće politike.

Prije stupanja na snagu nove uredbe Europskog parlamenta o kratkoročnom najmu, treba ga potvrditi i Vijeće, a nakon toga države članice EU-a imaju 24 mjeseca za njegovu provedbu.

Nove mjere uključuju registraciju domaćina na internetu za kratkoročni najam nekretnina u zemljama EU-a kojima je to potrebno, a nakon toga domaćin dobiva registracijski broj koji će mu omogućiti iznajmljivanje nekretnine. Olakšat će se time njihova identifikacija, ali i provjera informacija o njima kod nadležnih tijela.

S druge strane, domaćinima se osigurava veća sigurnost za korisnike jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU-a uspostaviti ‘jedinstvenu digitalnu ulaznu točku’ za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka.

“mamo situaciju da veći dio godine ti stanovi zjape prazni, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu naći stan za dugoročno iznajmljivanje. Kapital pobjeđuje demografiju jer je isplativije iznajmljivati kratkoročno. To je u redu ako je takvo iznajmljivanje pravi obiteljski smještaj, ali ako je netko napravio zgradu sa stanovima, a onda ih sve prenamijenio u apartmane, onda se tu trebamo drugačije postaviti i za takvu apartmanizaciju naplaćivati veće namete”, izjavio je za tportal gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i ističe da je na području Dubrovnika u ovom trenutku 48.000 kreveta, od čega je samo 12.000 u hotelskom smještaju, a sve ostalo pripada u različite kategorije privatnog.

Slična situacija je i u Zadru. On se, prema podacima Eurostata, našao na popisu europskih gradova 2022. s najvećim udjelom turista u kratkoročnom najmu.

Dakle, promjene stižu, a možda ćemo ih vidjeti već tijekom nadolazeće turističke sezone.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRONAĐENI KOMADIĆI PLASTIKE! Povlači se jedna vrsta soli, provjerite zalihe…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači jedna vrsta soli zbog prisustva komadića plastike.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Nadalina mlinac morske soli 100g, EAN: 3858881586147, bar koda: 3858881586147, najbolje upotrijebiti do 4.10.2006., zbog prisustva stranog tijela – komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Luxor d.o.o., Put Majdana 43A, 21210 Solin, Hrvatska

Dobavljač: JOMA Kunststofftechnik GmbH, Wolfholzgasse 14-16, 2845 Brunn amGebirge, Austrija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, navode iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu