Hrvatska
Stižu nova pravila za vozače i vozačke dozvole: Donosimo sve što morate znati
U ponedjeljak je u javnosti odjeknula vijest kako se mijenjaju pravila za vozačke dozvole u Europskoj uniji. Točnije, ministri prometa država članica usvojili su zajedničko stajalište o novoj direktivi o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima, a sve u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama.
Još je krajem ljeta ove godine predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola.
Što se sve mijenja?
Nacrt je odmah podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama. I dok se Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog.
Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050.
Digitalna vozačka dozvola
Nova direktiva predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u. Digitalne dozvole će biti lakše zamijeniti i obnoviti pošto će te procedure biti moguće obaviti pute interneta. Prijedlog je i da se građanima iz trećih zemalja s usporedivim standardima sigurnosti na cestama bude olakšana zamjena vozačke dozvole za EU dozvolu.
Vozači već sa 17 godina
Europska komisija je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo, da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači. Uvelo bi se probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola. O istom prijedlogu raspravljalo se i u Hrvatskoj nakon što je ljetos 23-godišnji vozač na parkiralištu trgovačkog centra izgubio kontrolu nad Mercedesom i udario u drugi automobil i pješake.
Komisija dodaje i podatak da, iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Ipak, odbijen je prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.
Ograničenje za starije vozače
Također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno po zemljama članicama. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju.
Obnavljanje dozvole bi bilo uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda. Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina.
Polaganje u drugoj zemlji
Predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.
Kazne na području cijele EU
Nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Predlaže se proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.
Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a.
Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.
Rasprava tek slijedi
O ovim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.
Rasprava će sigurno biti zanimljiva jer su i ranije zastupnici desnice u EU parlamentu prozivali Zelene zbog nekih prijedloga. Sporne su im bile ideje poput one o posebnoj dozvole za automobile teže od 1,8 tona (SUV vozila), dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine.
Rasprava se vodila i oko prijedloga o smanjenom ograničenju brzine za mlade vozače, što se već primjenjuje u Francuskoj, kao i oko prijedloga da države članice imaju mogućnost zabraniti mlađim vozačima vožnju noću.
Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) je pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom.
Hrvatska
Butković uoči sjednice Odbora o Jadroliniji: Jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu
Ministar Oleg Butković došao je na sjednicu saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu koja je sazvana zbog situacije u Jadroliniji. Ministar kaže kako je obveza i dužnost doći na današnju sjednicu Odbora te da će razgovarati o svemu što zanima saborske zastupnike.
Na pitanje je li zabrinut zbog svega što se dogodilo, Butković kaže kako je smrt tri mornara velika tragedija. “Kao što stalno govorim, istrage traju. Sve nas zanima, vidjet ćemo kad istrage budu gotove, i moći razgovarati o odgovornosti. Naravno da me zanima”, kaže. Butković kaže i kako je u svakodnevnom konaktu s predsjednikom uprave Jadrolinije. “Današnji Odbor neće dati odgovore na pitanja što se dogodilo, ali ćemo razgovarati o stanju u Jadroliniji”, kaže dodajući da je cilj da Jadrolinija bude stabilna jer je to tvrtka od strateškog interesa.
Istraga traje, ali jedan direktor u Jadrolniji je već smijenjen. Butković kaže kako ne zna zbog čega.
“To je bila prosuda same Uprave, oni moraju odgovoriti zbog čega. Uprava čini sve da sigurnost u tvrtci digne na veću razinu”, kaže.
Ministar kaže kako se ne može utjecati na istrage DORH-a te da to sigurno nije kraj priče.
Na pitanje može li jamčiti da će Uprava odgovarati smjenom ako istraga utvrdi propust, Butković kaže: “Dosta se govorilo i o mojoj ostavci, razmišljao sam i razmišljam, jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu, ustrajat ćemo da se istina sazna na kraju.”
Hrvatska
HZMO objavio kada počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe i koji su uvjeti
U utorak 17. rujna 2024. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za kolovoz 2024. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama. Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 16 715 korisnika (80,06 % žena i 19,94 % muškaraca), za što je osigurano 2.495.495,00 eura iz Državnog proračuna, naveo je HZMO. Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23), nacionalna naknada od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Napominjemo da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani, izvijestio je HZMO.
Hrvatska
U Hrvatskoj 15.000 osoba boluje od nasljedne bolesti povišenog kolesterola
Procjenjuje se da u Hrvatskoj 15. 000 osoba boluje od porodične hiperkolesterolemije, nasljedne bolesti koju karakterizira povišena razina tzv. “lošeg” kolesterola već od rođenja, da bi se podigla svijest o njoj, u Maksimiru se u nedjelju, 22. rujna održava rekreativna utrka RUN4FH.
Sad već tradicionalna utrka, održava se povodom Svjetskog dana porodične hiperkolesterolemije , a pod sloganom “trčimo 5km za kolesterol ispod 5!”.
Ako se bolest na vrijeme ne prepozna i ne liječi, povišene razine “lošeg” kolesterola mogu dovesti do bolesti srca i krvnih žila, ujedno i vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.
“I ove godine simbolično trčimo 5 kilometara za kolesterol niži od 5 mmol/L”
Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije su u 20 puta većem riziku od kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti oboljeli, kojem bolest nije prepoznata niti adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja, kao što su srčani ili moždani udar, prije 50. godine, naglašavaju organizatori utrke, Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija, Hrvatsko društvo za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora, Run Croatia i FH Europe Foundation, europska udruga bolesnika s dislipidemijama.
“I ove godine simbolično trčimo 5 kilometara za kolesterol niži od 5 mmol/L jer je to preporučena vrijednost ukupnog kolesterola”, poručuje Ivan Pećin, endokrinolog i dijabetolog Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb te suvoditelj Referentnog centra za rijetke i metaboličke bolesti Ministarstva zdravstva, dodajući kako se na utrku do sada prijavilo više od 80 sudionika koji su prepoznali važnost fizičke aktivnosti za zdravlje.
Utrka RUN4FH 24 ukupne je duljine pet kilometara, a počinje u 9 sati. Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti do 18. rujna, startnina iznosi 15 eura, sav novac od nje bit će uplaćen Hrvatskoj udruzi oboljelih od dislipidemija.
-
Hrvatska4 dana prije
Šef pošte ima objašnjenje za kašnjenje pošiljki: “Adrese se moraju ažurirati”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SMS ALERT / Upozorenje iz Civilne zaštite za zadarsko područje: “U drugom dijelu noći olujni vjetar, tuča i bujice. Prilagodite aktivnosti!”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
UPOZORENJE METEOROLOGA: Noćas obilna kiša i olujna nevremena! Evo što donosi novi tjedan…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
7-DNEVNA PROGNOZA / Poslijepodne razvedravanje. Od četvrtka druga runda kiše i temperature ispod 20°C