Connect with us

Hrvatska

Stižu nova pravila za vozače i vozačke dozvole: Donosimo sve što morate znati

Objavljeno

-

U ponedjeljak je u javnosti odjeknula vijest kako se mijenjaju pravila za vozačke dozvole u Europskoj uniji. Točnije, ministri prometa država članica usvojili su zajedničko stajalište o novoj direktivi o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima, a sve u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama.

Još je krajem ljeta ove godine predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola.

Što se sve mijenja?

Nacrt je odmah podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama. I dok se Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog.

Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050.

Digitalna vozačka dozvola

Nova direktiva predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u. Digitalne dozvole će biti lakše zamijeniti i obnoviti pošto će te procedure biti moguće obaviti pute interneta. Prijedlog je i da se građanima iz trećih zemalja s usporedivim standardima sigurnosti na cestama bude olakšana zamjena vozačke dozvole za EU dozvolu.

Vozači već sa 17 godina

Europska komisija je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo, da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači. Uvelo bi se probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola. O istom prijedlogu raspravljalo se i u Hrvatskoj nakon što je ljetos 23-godišnji vozač na parkiralištu trgovačkog centra izgubio kontrolu nad Mercedesom i udario u drugi automobil i pješake.

Komisija dodaje i podatak da, iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Ipak, odbijen je prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.

Ograničenje za starije vozače

Također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno po zemljama članicama. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju.

Obnavljanje dozvole bi bilo uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda. Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina.

Polaganje u drugoj zemlji

Predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.

Kazne na području cijele EU

Nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Predlaže se proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.

Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a.

Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.

Rasprava tek slijedi

O ovim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.

Rasprava će sigurno biti zanimljiva jer su i ranije zastupnici desnice u EU parlamentu prozivali Zelene zbog nekih prijedloga. Sporne su im bile ideje poput one o posebnoj dozvole za automobile teže od 1,8 tona (SUV vozila), dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine.

Rasprava se vodila i oko prijedloga o smanjenom ograničenju brzine za mlade vozače, što se već primjenjuje u Francuskoj, kao i oko prijedloga da države članice imaju mogućnost zabraniti mlađim vozačima vožnju noću.

Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) je pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred

Objavljeno

-

By

Dan antifašističke borbe je državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. kad je Brezovici osnovan Prvi sisački partizanski odred

Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama. Kao pokret temelji se na najširim demokratskim osnovama i negira bitne ideološke postavke fašizma i nacizma.

Tijekom 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja. Ključne ideje antifašističkog pokreta razrađene su na međunarodnim konferencijama kao i u odluci o utemeljenju Organizacije Ujedinjenih naroda.

Antifašizam ugrađen je i u Ustav RH

Suvremena Republika Hrvatska temelji svoj državnopravni kontinuitet i na odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske, najvišega organa narodne vlasti u Hrvatskoj. U Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske navodi se: »Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo: … u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hr­vatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašistič­kog vijeća na­rodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izrađenom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.«

Povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom Hrvatski sabor je 13. travnja 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu. U tom se dokumentu, između ostalog “potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske”, “potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj”, “poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma”, te se pozivaju “državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma”.

22. lipnja osnovan je Prvi sisački partizanski odred

U Hrvatskoj je Dan antifašističke borbe državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, što je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Na taj datum Dan antifašističke borbe obilježava se od stjecanja hrvatske neovisnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiglo je ljeto, ali prvi dan su nas zaobišle teške vrućine. Sljedeći tjedan temperatura iznad 35 Celzijevaca!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno sunčano uz najvišu temperatura zraka od 24 do 28, a na Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije i Istre od 29 do 33 Celzijeva stupnja, prognoza je vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za subotu.

Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni.

Na Jadranu umjerena do jaka bura, lokalno s olujnim udarima, poslijepodne i sjeverozapadni vjetar.

I u nedjelju sunčano, još malo toplije, ali uglavnom ispod 30 Celzijevih stupnjeva. U novom tjednu zato prave ljetne temperature od 35 i više stupnjeva, sunčano, suho – jedino u utorak u gorskom dijelu može biti pokojeg pljuska. Do utorka će se dobro spavati uz svježe noći i jutra, a onda vruće i noću i danju!

Na Jadranu također ljetno vrijeme – sunčano, suho, vrlo toplo ili vruće. Do utorka oko 30, noću oko 20 stupnjeva, a onda i ovdje temperature rastu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Danas oblačnije na kopnu i pljuskovi, pretežno sunčano na obali

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će duž obale biti pretežno, u unutrašnjosti djelomice sunčano te ne posve stabilno. Kopno će u prvom dijelu dana biti oblačnije i lokalno s vrlo malo kiše, a uz umjeren dnevni razvoj oblaka poslijepodne je poneki pljusak moguć uglavnom u Dalmaciji.

Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing.: “Vrućina će u petak u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu popustiti. Razlog je noćašnje premještanje gotovo suhe hladne fronte, koja će već sutra napustiti naše krajeve dok će sa zapada pojačati utjecaj ogranka anticiklone.

U takvim će okolnostima u Slavoniji, Baranji i Srijemu sutrašnje jutro biti umjereno oblačno i uglavnom suho, a od sredine dana sunčanije. Puhat će umjeren sjeverni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka od 18 do 20. Najviša dnevna između 27 i 29°C.

U središnjim krajevima temperatura će biti malo niža. U prvom dijelu dana umjerena naoblaka i gotovo svugdje bez oborine, zatim razvedravanje. Umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak dodatno će pojačati osjećaj osvježenja.

Na sjevernom Jadranu zapuhat će bura, umjerena do jaka, podno Velebita na udare i olujna. Prevladavat će sunčano vrijeme, a pokoji popodnevni pljusak vjerojatan je uglavnom u unutrašnjosti Istre. Najniža temperatura zraka od 14°C u unutrašnjosti do 24°C na obali. Najviša dnevna oko 24°C u Gorskoj Hrvatskoj, te od 30 do 33°C na moru.

U Dalmaciji će ponegdje vrijednosti biti još više. Veći dio dana bit će u znaku sunca, no popodne, uz lokalno jači razvoj oblaka valja računati na rijetke pljuskove i grmljavinu, osobito u unutrašnjosti. Umjerena bura, na sjevernom dijelu, će zapuhati već ujutro te će se do sredine dana proširiti i drugdje.

Na krajnjem jugu veći dio dana slab vjetar, a bura stiže tek navečer. More stoga mirno ili malo valovito. Unatoč duljim sunčanim razdobljima i ovdje postoji mogućnost pljuskova, ponajprije u zaleđu, no pokoji pljusak mogao bi stići i na obalu. Najviša temperatura između 31 i 34°C.”

Sunčani vikend uz porast temperature i jačanje juga na kopnu

“Za vikend i u ponedjeljak na kopnu se očekuje obilje sunčana vremena. Jutra razmjerno svježa, a dnevna temperatura zraka u porastu, osobito u ponedjeljak kada će mjestimice zapuhati umjeren jugozapadnjak.

Na Jadranu će subota biti vjetrovita uz umjerenu do jaku buru, ponegdje na udare i olujnu, no već će u nedjelju osjetno oslabjeti. Bit će sunčano i danju vruće, dok će u nedjelju i ponedjeljak jutarnja temperatura biti malo niža”, prognozirala je za HRT Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu