Hrvatska
INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ / Zabrinjavajuće otkriće u dubokom Jadranu: “Promjene koje smo očekivali krajem stoljeća, događaju se danas!”
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sklopu međunarodnog istraživanja, analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.
To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.
Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.
Rad dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića s Instituta Ruđer Bošković, objavljen u časopisu Limnology and Oceanography Letters, rezultat je suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi, od stalnih usidrenih plutača, krstarenja istraživačkim brodovima do autonomnih Argo posmičnih plovaka.
Europski morski termostat u kvaru Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni “termostat” Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu.
Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.
“Možete zamisliti to kao grijanje kuće gdje je termostat pokvaren”, pojašnjava dr. Vilibić. “Umjesto da termostat održava stabilnu temperaturu, sada šalje sve više topline u sustav.”
Glavni uzrok ovih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima oborina i riječnih dotoka. Povećane temperature zraka znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama oborina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Ubrzanje kroz vrijeme
Posebno je važno naglasiti da se ovaj trend ubrzava. Dok su stope zagrijavanja dubokih voda ranije bile oko 0,2 °C po stoljeću, u razdoblju od 2012. do 2024. porasle su na 0,8 °C po desetljeću. Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana.
Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.
“Ono što nas posebno brine je činjenica da se promjene ubrzavaju”, kaže dr. Vilibić. “To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti.”
Ekološke posljedice
Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno je kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.
“Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići”, objašnjava dr. Vilibić. “Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava,dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav.”
Međutim, promjene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav. Promjene gustoće dubokih voda utječu na porast razine mora duž europske obale Mediterana. Znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora.
Isto tako, promjene u morskim strujama mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe. Interdisciplinarnost međunarodnog tima omogućila je sveobuhvatan pogled na problem koji nadilazi nacionalne granice. Istraživanje jasno pokazuje da promjene u Jadranu nisu samo regionalni fenomen već europski izazov koji zahtijeva koordinirani odgovor.
Pogled u budućnost
Znanstvenici upozoravaju da trenutni klimatski modeli možda podcjenjuju brzinu promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana. Projekcije za razdoblje od 2075. do 2100. godine predviđaju promjene koje se sada događaju u vremenskom okviru od deset do dvadeset godina.
Znanstvenici IRB-a nastavljaju s praćenjem stanja dubokih jadranskih voda kroz sustav stalnih mjernih postaja i međunarodnu suradnju s partnerima iz Italije, Slovenije i drugih mediteranskih zemalja. Sama mjerenja i istraživanja su omogućena putem mnogih međunarodnih i nacionalnih inicijativa, programa i projekata, kao što su konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura Euro-ARGO ERIC i EMSO ERIC, projekti regionalne suradnje u okviru programa Interreg Italija-Hrvatska (AdriaClimPlus) te nacionalni istraživački projekti (GLOMETS, C3PO) i programi mobilnosti Hrvatske zaklade za znanost i istraživačkih agencija Slovenije i Italije.
Sljedeći korak bit će razvoj poboljšanih klimatskih modela koji mogu preciznije predvidjeti brzinu promjena u zatvorenim morskim sustavima.
“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno”, zaključuje dr. Vilibić. “Naš zadatak je razumjeti te procese i pomoći društvu da se pripremi za promjene koje dolaze.”
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je na mjestima jutros vedrije zbog jugozapadnjaka, lokalno ima magle, vidljivost je smanjena na cestama u unutrašnjosti, vozače se poziva na oprez. U nastavku srijede prevladavat će uglavnom sunčano diljem zemlje, osobito nakon izdizanja magle.
Stabilno vrijeme nastavlja se i u drugom dijelu tjedna.
Četvrtak će također početi maglom u mnogim kopnenim krajevima, a maglovito može biti i na dijelu obale, osobito uz zapadnu obalu Istre. Ipak, sunčanije će biti na Jadranu, dok bi se u unutrašnjosti mjestimice magla mogla dulje zadržavati, što će utjecati i na temperature.
Petak donosi tmurnije prilike na kopnu, što zbog niskih oblaka što zbog magle, zbog čega će temperature biti niže. Na Jadranu sunčanije.
Slično i u subotu, u unutrašnjosti uglavnom dugotrajniji magla i niski oblaci, dok su u nedjelju izglednija sunčana razdoblja, osobito poslijepodne.
Hrvatska
Nova prevara: Htjela uložiti u kriptovalute, ostala bez preko pola milijuna eura
Dubrovačka policija izvijestila je u utorak da istražuje novi slučaj prijevare u trgovanju kriptovalutama u kojem je starija žena uplatila 573.000 eura lažnom brokeru koji ju je uvjerio da će u kratkom roku dobiti visoki povrat ulaganja. Žrtvu s područja Dubrovačko-neretvanske županije u proljeće ove godine kontaktirao je nepoznati muškarac predstavljajući se kao predstavnik investicijskog trgovačkog društva iz Londona.
“Dovodeći je u zabludu da je licencirani broker i da će dobiti visoki povrat svojih ulaganja u kratko vrijeme, slijedeći njegove upute, oštećena je na više bankovnih računa i kripto digitalnih platformi uplatila 573.000,00 eura u osamnaest transakcija”, priopćila je policija.
Nakon što je prevarant od nje tražio dodatne uplate na ime poreza i drugih troškova, dio kojih je platila, a ‘zarađeni’ iznos joj nije isplaćen, shvatila je da je prevarena i cijeli slučaj prijavila policiji.
U policiji kažu da utvrđuju okolnosti događaja i tragaju za počiniteljima te pozivaju građane na oprez kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara.
“Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac”, navode u priopćenju.
Hrvatska
Stiže novi sustav plaćanja cestarine, evo kako će funkcionirati
Državni tajnik Ministarstva prometa Tomislav Mihotić istaknuo je u utorak da će novi elektronički sustav naplate cestarine, koji kreće od 1. ožujka 2027., značajno poboljšati protočnost prometa, a objasnio je i što biti ako taj sustav padne, odnosno prestane funkcionirati. U tom trenutku vratit će se na stari sustav i premostiti situacija, odgovorio je Peđi Mišiću (DP) i naglasio da će još neko vrijeme, nakon što se novi sustav uvede, postojati naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Mihotić je, predstavljajući Hrvatskom saboru zakon o novom sustavu naplate cestarine, koji predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine. otklonio bojazan da turisti koji dolaze u Hrvatsku neće biti s njim dobro upoznati i da se neće moći normalno u njega uključiti.
Svi će biti obavješteni što ih čeka u Hrvatskoj, odgovorio je Josipu Boriću (HDZ) i objasnio da će se turisti prije ulaska u Hrvatsku moći uključiti u sustav naplate. „Čak i oni koji uđu na autocestu, (a ne uključe se) imat će mogućnost do prve postaje prilagoditi se sustavu, tj. registrirati se“, kazao je.
Dvije tehnologije novog sustava
Novi sustav naplate počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera. Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Mihotić: Sve će biti na vrijeme
Državni tajnik uvjerava da će svi potrebni poslovi biti odrađeni na vrijeme.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, do Nove godine trebalo bi biti postavljeno sedam portala, koji će služiti za kontrolu budućeg sustava, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ) koji je podsjetio da novi sustav obuhvaća 1300 kilometara autoceste i 1744 kamera, koje treba postaviti.
Mihotić je objasnio i što će biti sa djelatnicima koji rade na naplatnim kućicama, a što je zanimalo Dubravku Pehar Lipovac (DP).
Naveo je da u sustavu naplate cestarine sada radi 972 djelatnika od kojih 731 izravno na blagajni. Uspostavom novog sustava trebat će 717 djelatnika, razlika je 255, dio će ih otići prirodnim odljevom, a dio preko otpremnina, sve je dogovoreno sa sindikatima, kaže državni tajnik.
Paus: Ništa novog za Istru po pitanju cestarine
Referirao se i na tvrdnje Dalibora Pausa (IDS) da novi zakon za Istru ne donosi ništa novog po pitanju cijene cestarine. „Drugim riječima, novi zakon vrijedi za sve osim za one kod kojih je nepravda duga već desetljećima“, kazao je Paus te ilustrirao to primjerom dviju dionica.
Dionica Sveti Rok- Rovanjska duga 37 kilometara, stoji 2, 30 era, a dionica tunel Učka-čvor Matulji, duljine 17 kilometara stoji 4, 10 eura, to znači da je duplo skuplje za duplo kraću dionicu, izračunao je.
Korisnici tunela Učka, koji ga učestalo koriste, imaju značajne popuste i približavaju se cijeni korištenja autoceste na ostalim dionicama, kaže Mihotić.
Mostarac (SDP): Zašto se odustalo od elektroničkih vinjeta?
SDP-ov Matej Mostarac propituje ekonomičnost novog sustava naplate i pita zašto se odustalo od elektroničkih vinjeta, koje su pogodnije za građane.
Državni tajnik tumači kako se kod vinjete vremensko plaćanje odnosi samo na laka vozila, dok se u zemljama EU cestarina za teška vozila naplaćuje po prijeđenom kilometru. Cilj EU je promijeniti naplatu cestarine s modela koji se temelji na vremenu, na sustav koji se temelji na udaljenosti, a to je sustav kojeg implementiramo, objasnio je.
Zašto nismo slijedili primjer Austrije koja daje mogućnost naplate putem anonimnog ENC-a? I zašto, ako je državi cilj naplatiti svaki korak, postoje besplatni tuneli poput svetog Ilije?, pita Ante Kujundžić (Most).
Smatra kako je taj tunel trebao biti besplatan za lokalno stanovništvo, a da su ga turisti preko sezone trebali plaćati i da se od toga novca tunel održava.
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin5 dana prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru danas otvorene…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Subotnje jutro na Adventu u Zadru







