Hrvatski učenici našli su se u prosjeku zemalja OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj i dalje ispod prosjeka, ali su mu se približili, pokazali su rezultati istraživanja PISA 2022 provedeni među učenicima 81 zemlje.

“U tri bitna segmenta matematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti dosegli smo ono što nam je plan do 2030. u okviru strategije razvoja obrazovanja”, rekao je u utorak ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović na predstavljanju osmog ciklusa OECD-ova Međunarodnoga programa za ispitivanje znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika.

U istraživanju PISA 2022 sudjelovalo je oko 690.000 učenika iz 81 zemlje diljem svijeta, a ispitivanje je u Hrvatskoj provedeno u ožujku i travnju 2022. godine u 178 srednjih i dvije osnovne škole.

Ukupno je sudjelovalo 6135 petnaestogodišnjih učenika.

Učenici gimnazija imali su najbolje rezultate, te najmanji postotak ispod razine postignuća. Najlošije rezultate imali su učenici trogodišnjih strukovnih, industrijsko-obrtničkih programa, posebno iz matematike, gdje ih je više od 70 posto bilo ispod razine postignuća.

Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se u tom području s 455 bodova našla na 36. mjestu od 81 države.

Nalazi se u najmanjoj razlici do sada u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, koji se uzima kao referentan, rekao je Filipović.

Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i u matematičkom zauzimaju Singapur, Kina -Hong-Kong i Makao dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija.

Od nas su lošiji Island i Izrael. Od nama bliskih zemalja, Slovenija je u prosjeku OECD-a, a ispod nas su Grčka, Rumunjska, Bugarska, Srbija.

Rezultati su pokazali da je svaki treći učenik ovaj test riješio ispod razine postignuća.

Dosad su dječaci bili nešto bolji kad je u pitanju matematička pismenost, no sada prvi put nema velike razlike između dječaka i djevojčica.

Hrvatski učenici najbolje rezultate pokazali u čitalačkoj pismenosti

Hrvatski su učenici na čitalačkoj pismenosti zauzeli 26. mjesto od 81 zemlje.

Po pitanju čitalačke pismenosti, Hrvatska se nalazi u prosjeku OECD-a, zajedno s Latvijom, Španjolskom, Norveškom, Portugalom, Belgijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Izraelom, Mađarskom i Litvom.

Hrvatska je bolja i od Slovenije, koja se nalazi izvan prosjeka OECD-a. U  skupini zemalja europskih, relevantnih, koji su ispod prosjeka OECD-a, još su i Nizozemska, Slovačka, Srbija, Island i Rumunjska.

Najuspješniji po pitanju čitalačke pismenosti je Singapur, a od europskih zemalja Irska.

Testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine.

Djevojčice su znatno bolje u našim školama po pitanju čitalačke pismenosti od dječaka.

Hrvatska se, istaknuo je Filipović, po pitanju čitalačke pismenosti praktično izjednačila s prosjekom zemalja OECD-a. Razlika je svega jedan bod u odnosu na 20 bodova koliko je bilo 2009. godine.

Prirodoslovna pismenost – Hrvatska na 31. mjestu

I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska je s 485 bodova na 31. mjestu i ima dva boda manje od OECD-a. OECD ima 485, a Hrvatska 483 boda. U toj grupi zemalja u prosjeku OECD-a su još Nizozemska, Francuska, Mađarska, Španjolska, Portugal i Litva.

Od europskih zemalja opet je najbolja Estonija.  Od Hrvatske su lošije Norveška, Italija, zatim Izrael, Slovačka, a iz našeg okruženja, Srbija, Crna Gora i Kosovo.

Što se tiče trendova, u odnosu na OECD zaostajemo 2022. samo dva boda u odnosu na 2018. kad smo zaostajali 17 bodova.

Kada je u pitanju spol, ovdje imamo izvjesnu promjenu u odnosu na dosadašnje vrijeme, u tom smislu da je značajna razlika u korist djevojčica, kada je u pitanju prirodoslovna pismenost što do sada u tolikoj mjeri nije bilo.

“Ovo istraživanje radilo se u vrijeme covida. Učenici u Hrvatskoj u vrijeme Covid-a izostali su iz nastave 2,5 mjeseca, a učenici u zemljama OECD-a 4,4 mjeseca. Ja bih mi rekao da mi držimo konstantu, a prosjek OECD je pao. Znači, možemo zaključiti da je zapravo Hrvatska dobro radila u COVID-19”, kazao je Filipović.