Hrvatska
Objavljena detaljna ljetna prognoza za Europu, evo što nas čeka…
Stručni tim prognostičara platforme AccuWeather objavio je detalje o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta, koje službeno počinje u srijedu 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.
Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji su zajedno proučavali vremenske prilike širom kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prethodne godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne teme nadolazeće sezone.
Meteorolozi AccuWeathera pojašnjavaju da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Iako nadolazeća sezona možda neće biti tako sparna kao prijašnja ljeta, stručnjaci kažu da bi se mogla pokazati jednako opasnom zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.
Koji bi dio kontinenta mogle zadesiti česte oluje? Gdje će nedostatak kiše izazvati povećani rizik od požara? Odgovori na to i više mogu se pronaći u opsežnoj AccuWeatherovoj ljetnoj prognozi za Europu 2023.
Oluje na Balkanu
Ljetna prognoza AccuWeathera ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerojatniji koridor koji će se suočiti s češćim napadima oborina, a možda čak i teškim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta.
Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana, kaže Roys.
Iako će oborine pomoći u suzbijanju sušnih uvjeta u regiji, mogle bi imati štetne posljedice za neke zajednice.
“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i tuču”, rekao je Roys.
Na Balkanu bi oluje mogle rezultirati i značajnim rizikom od iznenadnih poplava jer padaline bi trebale rasti, kako se očekuje, iznad povijesnog prosjeka za sezonu.
Ipak, nije izgubljena svaka nada da će ljetni planovi i godišnji odmori biti potpuno isprani jer se, prema Roysu, tijekom ljeta se očekuju i “lijepa razdoblja”.
Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijek lipnja, srpnja i kolovoza.
“Očekujemo da će broj dana s temperaturom od 32 celzijusa ili više biti malo iznad povijesnog prosjeka ovog ljeta“, rekao je Roys.
Velike suše u jugozapadnoj Europi
Kada su upitanju druge regije, kao što je jugozapadna Europa, ljetna prognoza AccuWeathera predviđa velike suše i malo padavina koje bi mogle ublažiti taj efekt.
Europski opservatorij za sušu daje lošu sliku na većem dijelu Pirenejskog poluotoka, južne Francuske i sjeverne Italije gdje suša još uvijek traje.
“Iako će ovog ljeta povremeno biti padalina, svakodnevnih grmljavinskih oluja ili sličnih stvari, oborine neće biti proširene niti značajne”, rekao je Roys.
Roys je brzo istaknuo da bujične poplave koje su uslijedile u sjevernoj Italiji kada je sredinom svibnja pala sezonska količina kiše nisu imale efekta u ublažavanju suše.
Španjolska, Portugal i južna Francuska mogle bi završiti s količinama kiše koje nisu previše daleko od uobičajenih za sezonu, ali to ne govori mnogo s obzirom na to koliko su obično suhe, navodi se.
Ranije ove godine, izvještaj koji je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus detaljno je opisao kako je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno za europski kontinent, oborivši prethodni rekord postavljen samo godinu dana prije u ljeto 2021. Opasno vrući uslovi utjecali su na gotovo svaki aspekt života, odnijevši hiljade života i pogoršavši sušne uslove, što je rezultiralo zapanjujućim otkrićima duž isušenih riječnih korita.
Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema Roysu.
“Postat će vruće, posebno od Pirinejskog poluotoka do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina prošlog ljeta vjerovatno se neće ponoviti“, rekao je Roys.
Također, blaži uvjeti tijekom noćnih sati mogli bi dovesti do temperatura iznad prosjeka za ljeto u cjelini na ovim prostorima. Stručnjaci za AccuWeather kažu da bi to moglo dovesti i do zdravstvenih opasnosti.
“Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom jer ljeto napreduje,” objasnio je Roys.
Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte valove vrućine u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.
Suho, toplo ljeto može povećati rizik od požara u Skandinaviji
Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.
“Postoji rizik da se u Skandinaviji ponovi 2018. kada je dugotrajno toplo i suho vrijeme uzrokovalo izbijanje šumskih požara diljem regije”, rekao je Roys. “Regija nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim uvjetima”.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




