Connect with us

Hrvatska

Stižu komarci koji prenose teške bolesti, na udaru i Hrvatska

Objavljeno

-

Unsplash / Ilustracija

Tvrtke za kontrolu štetočina razvijaju načine za borbu protiv sve većeg broja komaraca koji prenose po život opasne bolesti poput malarije i denga groznice u nova područja svijeta kao rezultat klimatskih promjena, piše Financial Times.

Globalni rast temperatura doveo je do širenja bolesti koje prenose komarci na veće nadmorske visine i u područja razvijenog svijeta gdje dosad nisu bile rasprostranjene. Lokalni prijenos denga groznice prijavljen je u više europskih zemalja uključujući Francusku, Španjolsku, Hrvatsku i Italiju, kao i u dijelovima SAD-a i Japana.

Rentokil Initial, najveći svjetski pružatelj usluga u području suzbijanja štetočina, nedavno je instalirao “krvavu sobu” u svom centru za inovacije u Velikoj Britaniji kako bi proučavali ponašanja komaraca i drugih insekata i “povećali naše znanje i stručnost u godinama koje dolaze”, rekao je izvršni direktor Andy Ransom.

Rentokil predviđa da će se globalno tržište za suzbijanje komaraca proširiti s 1,6 milijardi dolara u 2021. na 2,1 milijardu dolara do 2026., što je procijenjena godišnja stopa rasta od 5,8 posto, piše Financial Times.

U “krvavoj sobi” nalazili su se komarci koji su se dobro snašli u prostoru “gdje ih hranimo ljudskom krvlju dobivenom iz službe za darivanje krvi”, rekao je Rentokil.

“U Europi je trenutni trend da se Aedes albopictus [azijski tigrasti komarac] kreće prema sjeveru, prvenstveno u Italiji, južnoj Francuskoj i Španjolskoj”, rekao je Ransom. Ova vrsta je vektor za prijenos niza patogena, uključujući denga groznicu, žutu groznicu, ziku i chikungunyu.

Skupina za suzbijanje štetočina koristi larvicide za uklanjanje mjesta razmnožavanja komaraca iz manjih voda, a adulticide za ciljano prskanje za istrebljenje zrelih jedinki komaraca iz niskog raslinja.

Rentokilova tvrtka za kontrolu vektora, Vector Disease Control International, upozorila je da bolesti koje šire komarci i krpelji izazivaju sve veće zabrinutosti zbog klimatskih promjena.

Wellcome Trust, dobrotvorna zaklada za zdravstvena istraživanja, izjavila je da očekuje da će komarci koji prenose bolesti do 2050. godine imati pristup i do 500 milijuna više ljudi nego sada. Procjenjuje se da će više od 1 milijarde ljudi biti u riziku od malarije, denga groznice, zike, chikungunye i mnogih drugih bolesti do 2080. Zaklada je rekla da razvija bazu podataka otvorenog koda za praćenje zaraznih bolesti osjetljivih na klimu.

Felipe Colón, voditelj tehnologije Wellcome Trusta za podatke za znanost i zdravlje, rekao je da su klimatske promjene također povećale širenje drugih štetočina, poput termita. Stručnjaci su također upozorili da je teško predvidjeti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagirati na klimatske promjene.

“Kako povećavate temperaturu, povećavate i pogodnost za funkcioniranje tog procesa i obično postoji neki optimalan raspon, ali kada postane prevruće, proces se također može pokvariti”, rekao je Kris Murray, profesor promjene okoliša i zdravlja u Londonu. “Zagrijana klima može ubrzati životni ciklus vrsta koje ovise o temperaturi”, dodao je. “Ako ste organizam koji može dovršiti više životnih ciklusa u, recimo, jednoj godini, zbog prikladnijih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama, to bi moglo povećati vjerojatnost da ćete se moći nastaniti na novom mjestu.”

Murray je primijetio da se predviđa da će klimatske promjene imati, u prosjeku, veći utjecaj na smanjenje raznolikosti vrsta i brojnosti. Ali također su uvjete u nekim europskim zemljama učinile ugodnijima za invazivne insekte.

“Postoje dijelovi Europe koji su prije bili prehladni da bi komarci stvarno mogli opstati tamo. Klimatske promjene malo ih zagrijavaju i čine ih samo malo prikladnijima, tako da bi komarci tamo mogli bolje živjeti ili preživjeti”, rekao je.

Postoji oko 3.600 poznatih vrsta komaraca. Domaće područje azijskog tigrastog komarca je u jugoistočnoj Aziji, ali se on širi još od 1960-ih i otkriven je u Albaniji 1979. godine. Sada je prisutan u većem dijelu južne i srednje Europe.

“Prošle godine Francuska je zabilježila najveći broj slučajeva denga groznice koje su prenijeli azijski tigrasti komarci”, rekao je Steven White, teoretski ekolog u britanskom Centru za ekologiju i hidrologiju.

Prisutnost ove vrste u Velikoj Britaniji prvi je put otkrivena 2017. “Vjerojatno je da su komarci uneseni s druge strane kanala tijekom prijevoza, međutim, ne vjeruje se da su uspjeli utvrditi”, rekao je White. “To bi se moglo promijeniti u bliskoj budućnosti zbog klimatskih promjena.”

Posebna vrsta koja zabrinjava je obični kućni komarac ili Culex pipiens. “Ova vrsta živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, naš rad na modeliranju pokazuje da će se brojnost te vrste vjerojatno povećati”, rekao je White. “Culex pipiens je vektor virusa Zapadnog Nila, kojeg trenutno nema u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali bi se mogao unijeti putem ptica selica”, dodao je. “Naš rad sugerira da povećanje temperature može povećati rizik od izbijanja virusa Zapadnog Nila u Ujedinjenom Kraljevstvu u sljedećih nekoliko desetljeća.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Capak o porastu zaraženih koronom: “Imamo tri nova soja koji izbjegavaju imunitet”

Objavljeno

-

By

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirao je za N1 novi porast broja oboljelih od koronavirusa.

Capak je rekao da u Hrvatskoj imamo jednu stabilnu epidemiološku situaciju s covidom. “Od početka 8. mjeseca nam je broj novootkrivenih slučajeva nešto narastao, ali to nisu još uvije zabrinjavajuće brojke. Hospitalizacije, iako rastu, ne rastu tako bitno”, rekao je.

“U svijetu cirkuliraju tri nova soja koji imaju značajne mutacije na šiljastom proteinu što im omogućava da izbjegavaju imunitet stečen bilo preboljenjem bilo cijepljenjem.  Zato u čitavom svijetu vidimo porast, ali taj porast još uvijek nije zabrinjavajući i mi pažljivo pratimo situaciju”, dodao je.

Otkrio da se za sada ne uvode nikakve nove mjere. “Pratimo što se u svijetu i u Europi događa i ako se situacija pogorša spremni smo reagirati”, tvrdi Capak.

Dodao je da imamo novo cjepivo. “To je strahovito bitno. Mi smo 18.09. počeli s cijepljenjem s novo-varijantnim Pfizerovim cjepivom. Ono je dostupno i preporučamo da se rizične skupine cijepe, prije svega one starije od 65 godina i kronični bolesnici, ali cjepiva ima dovoljno i moći će se cijepiti i svi oni drugi koji žele”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Tko radi najviše, a tko najmanje u EU-u? Evo gdje su Hrvati

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Građani Grčke rade duže od svih ostalih u Europskoj Uniji.

Radno sposobni stanovnici te zemlje stari između 20 i 64 godine u prosjeku rade 41 sat tjedno.

Slijede ih građani Poljske (40,4) i Rumunjske i Bugarske (po 40,2).

S druge strane, najmanje ukupno radno vrijeme imaju građani Nizozemske koji tjedno rade “svega” 33,2 sata.

Za njima ne zaostaju mnogi ni oni u Njemačkoj (35,3) i Danskoj (35,4).

Stanovnici Hrvatske i Slovenije nalaze se ispod sredine liste jer u obje države se radi u prosjeku 39,6 sati tjedno.

U EU-u se 2022. godine u prosjeku radilo 37,5 sati, objavio je Eurostat.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZA VIKEND NAJAVLJENE INTENZIVNE OBORINE / Slovenci i Grci u strahu od novog potopa. Što čeka Hrvatsku?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Meteorolozi u mediteranskom području za vikend najavljuju formiranje nove ciklone iznad Genovskog zaljeva, što će donijeti intenzivne lokalne oborine. U Grčkoj, koju je početkom mjeseca pogodila oluja Daniel te je u ovoj zemlji i u Libiji uzela tisuće života, strahuju od ponavljanja smrtonosnog nevremena.

Prognostičari sa stranice Neurje.si objavili su na svojoj stranici na Facebooku animaciju ciklone koja će se u petak formirati iznad Genovskog zaljeva.

Navode da će ta ciklona donijeti obilnu kišu, posebice u dijelovima zapadne i središnje Slovenije. U kratkom vremenskom razdoblju lokalno može pasti i do 100 mm oborina, prenosi tportal.

U Sloveniji će doći do nekoliko pojedinačnih nevremena kada prođe fronta, koja će ponovno biti učestalija na zapadu i jugu zemlje, a zatim očekujemo promjenljivo vrijeme uz povremene padavine. Pogoršanje će biti kratkog vijeka jer će temperature ubrzano rasti. Od utorka nas ponovno očekuju temperature između 25 i 27 stupnjeva Celzijusa, kažu s Neurja.

Slovenski lovci na oluje prognoziraju da bi ciklona mogla nastaviti put prema Grčkoj i Libiji, gdje je oluja Daniel početkom ovog mjeseca ostavila strahovite posljedice i odnijela velik broj života.

Ova teza već izaziva podjele među grčkim meteorolozima. Nakon što je grčki meteorolog Klearchos Marusakis najavio novo nevrijeme jačine Daniela, a koje će, po njemu, ponovo pogoditi područje Tesalije, uzvratio mu je Teodoros Kolidas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra.

“Očekujemo kišu, ali do sljedećeg utorka ne predviđamo ništa dramatično važno. Oni koji uspoređuju sustave trebaju biti svjesni toga da se obraćaju prosječnom građaninu, a da ne govore na konferenciji”, rekao je te priložio podatke o kiši i meteograme koji ovoga puta ne izgledaju toliko drastično kao početkom mjeseca.

I hrvatski DHMZ za vikend najavljuje promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak, uglavnom na sjevernom Jadranu i u gorju, lokalno kiša i pljuskovi. Za vikend kiša, ponegdje i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a mjestimice može pasti i veća količina oborine, osobito na zapadu u subotu.

Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, u gorju i jak, u subotu u okretanju na sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, prolazno i olujno, a u nedjelju će ponajprije na sjevernom dijelu zapuhati bura. Nakon vrlo toplog petka, za vikend će danju biti svježije, osobito na kopnu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu