Connect with us

Hrvatska

Stižu komarci koji prenose teške bolesti, na udaru i Hrvatska

Objavljeno

-

Unsplash / Ilustracija

Tvrtke za kontrolu štetočina razvijaju načine za borbu protiv sve većeg broja komaraca koji prenose po život opasne bolesti poput malarije i denga groznice u nova područja svijeta kao rezultat klimatskih promjena, piše Financial Times.

Globalni rast temperatura doveo je do širenja bolesti koje prenose komarci na veće nadmorske visine i u područja razvijenog svijeta gdje dosad nisu bile rasprostranjene. Lokalni prijenos denga groznice prijavljen je u više europskih zemalja uključujući Francusku, Španjolsku, Hrvatsku i Italiju, kao i u dijelovima SAD-a i Japana.

Rentokil Initial, najveći svjetski pružatelj usluga u području suzbijanja štetočina, nedavno je instalirao “krvavu sobu” u svom centru za inovacije u Velikoj Britaniji kako bi proučavali ponašanja komaraca i drugih insekata i “povećali naše znanje i stručnost u godinama koje dolaze”, rekao je izvršni direktor Andy Ransom.

Rentokil predviđa da će se globalno tržište za suzbijanje komaraca proširiti s 1,6 milijardi dolara u 2021. na 2,1 milijardu dolara do 2026., što je procijenjena godišnja stopa rasta od 5,8 posto, piše Financial Times.

U “krvavoj sobi” nalazili su se komarci koji su se dobro snašli u prostoru “gdje ih hranimo ljudskom krvlju dobivenom iz službe za darivanje krvi”, rekao je Rentokil.

“U Europi je trenutni trend da se Aedes albopictus [azijski tigrasti komarac] kreće prema sjeveru, prvenstveno u Italiji, južnoj Francuskoj i Španjolskoj”, rekao je Ransom. Ova vrsta je vektor za prijenos niza patogena, uključujući denga groznicu, žutu groznicu, ziku i chikungunyu.

Skupina za suzbijanje štetočina koristi larvicide za uklanjanje mjesta razmnožavanja komaraca iz manjih voda, a adulticide za ciljano prskanje za istrebljenje zrelih jedinki komaraca iz niskog raslinja.

Rentokilova tvrtka za kontrolu vektora, Vector Disease Control International, upozorila je da bolesti koje šire komarci i krpelji izazivaju sve veće zabrinutosti zbog klimatskih promjena.

Wellcome Trust, dobrotvorna zaklada za zdravstvena istraživanja, izjavila je da očekuje da će komarci koji prenose bolesti do 2050. godine imati pristup i do 500 milijuna više ljudi nego sada. Procjenjuje se da će više od 1 milijarde ljudi biti u riziku od malarije, denga groznice, zike, chikungunye i mnogih drugih bolesti do 2080. Zaklada je rekla da razvija bazu podataka otvorenog koda za praćenje zaraznih bolesti osjetljivih na klimu.

Felipe Colón, voditelj tehnologije Wellcome Trusta za podatke za znanost i zdravlje, rekao je da su klimatske promjene također povećale širenje drugih štetočina, poput termita. Stručnjaci su također upozorili da je teško predvidjeti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagirati na klimatske promjene.

“Kako povećavate temperaturu, povećavate i pogodnost za funkcioniranje tog procesa i obično postoji neki optimalan raspon, ali kada postane prevruće, proces se također može pokvariti”, rekao je Kris Murray, profesor promjene okoliša i zdravlja u Londonu. “Zagrijana klima može ubrzati životni ciklus vrsta koje ovise o temperaturi”, dodao je. “Ako ste organizam koji može dovršiti više životnih ciklusa u, recimo, jednoj godini, zbog prikladnijih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama, to bi moglo povećati vjerojatnost da ćete se moći nastaniti na novom mjestu.”

Murray je primijetio da se predviđa da će klimatske promjene imati, u prosjeku, veći utjecaj na smanjenje raznolikosti vrsta i brojnosti. Ali također su uvjete u nekim europskim zemljama učinile ugodnijima za invazivne insekte.

“Postoje dijelovi Europe koji su prije bili prehladni da bi komarci stvarno mogli opstati tamo. Klimatske promjene malo ih zagrijavaju i čine ih samo malo prikladnijima, tako da bi komarci tamo mogli bolje živjeti ili preživjeti”, rekao je.

Postoji oko 3.600 poznatih vrsta komaraca. Domaće područje azijskog tigrastog komarca je u jugoistočnoj Aziji, ali se on širi još od 1960-ih i otkriven je u Albaniji 1979. godine. Sada je prisutan u većem dijelu južne i srednje Europe.

“Prošle godine Francuska je zabilježila najveći broj slučajeva denga groznice koje su prenijeli azijski tigrasti komarci”, rekao je Steven White, teoretski ekolog u britanskom Centru za ekologiju i hidrologiju.

Prisutnost ove vrste u Velikoj Britaniji prvi je put otkrivena 2017. “Vjerojatno je da su komarci uneseni s druge strane kanala tijekom prijevoza, međutim, ne vjeruje se da su uspjeli utvrditi”, rekao je White. “To bi se moglo promijeniti u bliskoj budućnosti zbog klimatskih promjena.”

Posebna vrsta koja zabrinjava je obični kućni komarac ili Culex pipiens. “Ova vrsta živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, naš rad na modeliranju pokazuje da će se brojnost te vrste vjerojatno povećati”, rekao je White. “Culex pipiens je vektor virusa Zapadnog Nila, kojeg trenutno nema u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali bi se mogao unijeti putem ptica selica”, dodao je. “Naš rad sugerira da povećanje temperature može povećati rizik od izbijanja virusa Zapadnog Nila u Ujedinjenom Kraljevstvu u sljedećih nekoliko desetljeća.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu