Hrvatska
Stiže veliko povećanje poreza na vikendice, evo koliko ćete plaćati
U novom poreznom paketu Vlada je udovoljila gradovima i općinama koji su već dulje vrijeme tražili da se poveća gornja granica poreza na kuće za odmor. Novi raspon iznosit će od 0,60 do pet eura po četvornom metru korisne površine, a sad je bio od 0,66 do 1,99 eura. Može se očekivati da će većina lokalnih jedinica dignuti porez na maksimalan iznos, što će biti snažan udarac po džepu za vlasnike vikendica i apartmana.
Prema Zakonu o lokalnim porezima, kućom za odmor smatra svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Znači, glavni kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je činjenica da se ta nekretnina koristi povremeno ili sezonski ili ima drugu namjenu.
Sukladno tome, kućom za odmor ne smatra se nekretnina koja se koristi cijele godine, i to neovisno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u trajnom najmu, kao ni nekretnina pogodna za stanovanje koja se uopće ne koristi, piše tportal.
Još početkom devedesetih godina utvrđen je raspon za oporezivanje vikendica i apartmana od pet do 15 kuna, odnosno od 0,66 do 1,99 eura, te se sve dosad nije mijenjao.
Tome je došao kraj u sklopu aktualne porezne reforme. Jedinicama lokalne samouprave Vlada je ukinula prirez, a kako ne bi imale velike financijske gubitke, dopustila im je da same odrede iznos poreza na dohodak. Uz to im je omogućila da povećaju prihode od poreza na vikendice i apartmane dizanjem gornje granice oporezivanja na pet eura.
Primjeri za kuće različite kvadrature
Navedene porezne izmjene stupit će na snagu od 1. siječnja iduće godine, što znači da vlasnike kuća za odmor čekaju veći izdaci. Koliko točno, pogledajte na četiri primjera.
Prema dosadašnjem rasponu poreza od 0,66 do 1,99 eura za vikendicu ili apartman od 50 kvadrata, kakve većina ljudi ima, vlasnik je plaćao minimalno 33 eura, a maksimalno 100 eura, ovisno o tome koliko su gradski ili općinski oci bili milostivi.
Iduće godine oni sretniji plaćat će 30 eura, a ondje gdje porez bude pet eura, što se može očekivati u većini lokalnih jedinica, vlasnik će morati iskeširati 250 eura na godinu.
Za vikendicu ili apartman od 30 kvadrata maksimalni porez iznosi 60 eura godišnje, a iduće godine bit će 150 eura ili čak 110 eura više.
Za vikendicu ili apartman od 70 kvadrata sad maksimalni porez iznosi 140 eura godišnje, a iduće godine bit će 350 eura ili čak 210 eura više.
Vlasnici kuća za odmor od 100 kvadrata trenutno za porez najviše izdvajaju 200 eura, a prema novoj računici, to će ih na godinu koštati 500 eura – čak 300 eura više nego ove godine, donosi tportal.
Tko podnosi prijavu?
Svaki vlasnik nekretnine koji je, sukladno odredbama Zakona o lokalnim porezima, koristi povremeno ili sezonski treba je prijaviti poreznicima radi utvrđivanja porezne obveze.
Podatke o svojoj kući za odmor (mjesto gdje se nalazi i korisnu površinu) mora dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, točnije nadležnom tijelu lokalne samouprave ako ga samo obračunava i naplaćuje, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.
Za nepodnošenje prijave s podacima nužnim za utvrđivanje poreza predviđene su novčane kazne za prekršaj u iznosu od 2000 do 25.000 kuna, sukladno članku 56. Zakona o lokalnim porezima.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




