Hrvatska
Stiže veliko povećanje poreza na vikendice, evo koliko ćete plaćati

U novom poreznom paketu Vlada je udovoljila gradovima i općinama koji su već dulje vrijeme tražili da se poveća gornja granica poreza na kuće za odmor. Novi raspon iznosit će od 0,60 do pet eura po četvornom metru korisne površine, a sad je bio od 0,66 do 1,99 eura. Može se očekivati da će većina lokalnih jedinica dignuti porez na maksimalan iznos, što će biti snažan udarac po džepu za vlasnike vikendica i apartmana.
Prema Zakonu o lokalnim porezima, kućom za odmor smatra svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Znači, glavni kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je činjenica da se ta nekretnina koristi povremeno ili sezonski ili ima drugu namjenu.
Sukladno tome, kućom za odmor ne smatra se nekretnina koja se koristi cijele godine, i to neovisno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u trajnom najmu, kao ni nekretnina pogodna za stanovanje koja se uopće ne koristi, piše tportal.
Još početkom devedesetih godina utvrđen je raspon za oporezivanje vikendica i apartmana od pet do 15 kuna, odnosno od 0,66 do 1,99 eura, te se sve dosad nije mijenjao.
Tome je došao kraj u sklopu aktualne porezne reforme. Jedinicama lokalne samouprave Vlada je ukinula prirez, a kako ne bi imale velike financijske gubitke, dopustila im je da same odrede iznos poreza na dohodak. Uz to im je omogućila da povećaju prihode od poreza na vikendice i apartmane dizanjem gornje granice oporezivanja na pet eura.
Primjeri za kuće različite kvadrature
Navedene porezne izmjene stupit će na snagu od 1. siječnja iduće godine, što znači da vlasnike kuća za odmor čekaju veći izdaci. Koliko točno, pogledajte na četiri primjera.
Prema dosadašnjem rasponu poreza od 0,66 do 1,99 eura za vikendicu ili apartman od 50 kvadrata, kakve većina ljudi ima, vlasnik je plaćao minimalno 33 eura, a maksimalno 100 eura, ovisno o tome koliko su gradski ili općinski oci bili milostivi.
Iduće godine oni sretniji plaćat će 30 eura, a ondje gdje porez bude pet eura, što se može očekivati u većini lokalnih jedinica, vlasnik će morati iskeširati 250 eura na godinu.
Za vikendicu ili apartman od 30 kvadrata maksimalni porez iznosi 60 eura godišnje, a iduće godine bit će 150 eura ili čak 110 eura više.
Za vikendicu ili apartman od 70 kvadrata sad maksimalni porez iznosi 140 eura godišnje, a iduće godine bit će 350 eura ili čak 210 eura više.
Vlasnici kuća za odmor od 100 kvadrata trenutno za porez najviše izdvajaju 200 eura, a prema novoj računici, to će ih na godinu koštati 500 eura – čak 300 eura više nego ove godine, donosi tportal.
Tko podnosi prijavu?
Svaki vlasnik nekretnine koji je, sukladno odredbama Zakona o lokalnim porezima, koristi povremeno ili sezonski treba je prijaviti poreznicima radi utvrđivanja porezne obveze.
Podatke o svojoj kući za odmor (mjesto gdje se nalazi i korisnu površinu) mora dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, točnije nadležnom tijelu lokalne samouprave ako ga samo obračunava i naplaćuje, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.
Za nepodnošenje prijave s podacima nužnim za utvrđivanje poreza predviđene su novčane kazne za prekršaj u iznosu od 2000 do 25.000 kuna, sukladno članku 56. Zakona o lokalnim porezima.
Hrvatska
Hrvatska među pet država EU-a s najviše sudskih predmeta

Europska komisija objavila je izvješće o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU, a po broju zaprimljenih svih predmeta na sudovima Hrvatska je peta s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše u subotu Večernji list.
Prema izvješću EU Justice Scoreboard (EUJS) o učinkovitosti pravosuđa u 26 zemalja EU (bez podataka za Njemačku), više predmeta od Hrvatske imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42).
Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).
Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Može se zaključiti da su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u EU, odnosno da Hrvati najviše opsjedaju sudove.
Po “vremenu rješavanja” svih sudskih predmeta Hrvatska je 14. s oko 120 dana. U Danskoj, Estoniji i Letoniji sudski predmeti se ekspresno rješavaju, pa i u susjednoj Sloveniji, koja je četvrta po tom kriteriju.
Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.
Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.
EUJS je na temelju 10 kriterija ocijenio mogućnosti pristupa sudu osobama pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama. Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, što je poražavajuće za zemlju starijih osoba u kojoj je izražena i diskriminacija. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.
Po potrošnji na sudove od oko 64 eura po stanovniku Hrvatska je 20, a najviše troši Luksemburg, 250 eura.
Po plaćama sudaca i državnih odvjetnika Hrvatska je ispodprosječna.
Po nizu kriterija Hrvatska je pri dnu EU – u dostupnosti online informacija o pravosuđu i javnoj dostupnosti presuda, po mogućnosti e-komunikacije sa sudovima i državnim odvjetništvima, poduci sudaca u komunikaciji… Blizu prosjeka je samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.
Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, slijede Poljska, Bugarska, Slovačka, Španjolska, a najbolja je u Finskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj. Uvjerljivo ponajveći razlog takve percepcije je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.
Hrvatska
PRIJETNJA ISPOD POVRŠINE: Čisto podmorje uvjet je za održivu budućnost Jadranskog mora

Plastika, naftna zagađenja i masovni turizam nisu jedine prijetnje očuvanju mora, iako se o njima najviše govori. WWF povodom Svjetskog dana oceana (6. lipnja) ukazuje na ogromnu prijetnju morskom životu – zaostale ribolovne alate u moru. Izgubljene ili odbačene ribarske mreže, udice i druga oprema nastavljaju loviti, ozljeđivati i ubijati morske organizme.
„Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zaplitati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem,” kaže Fabijan Peronja iz WWF Adrije.
WWF Adria prepoznaje hitnost i važnost suočavanja s ovim problemom, te se kroz projekt „Ghost Gear” (engl. zaostali ribolovni alat) intenzivno bavi njegovim rješavanjem. Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti.
Mnogi se na pomisao o morskim dubinama prisjete straha od morskih pasa, no prava prijetnja i tihi ubojica je spomenuti zaostali ribolovni alat. Smrtonosan je za čak 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a 90% riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost, što je izravan gubitak i za ljude. Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja kako bi smanjili njihov utjecaj na morske ekosustave, pri čemu surađuju s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama.
„Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju nastanka novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme te se ovim putem zahvaljujemo ribarima i Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede na suradnji u projektu.” dodao je Fabijan Peronja.
Hrvatska
DANAS JE TIJELOVO Znate li što slavimo?

Katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Krist.
Ideja o blagdanu prvi put se javlja u 13. stoljeću na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.
Na molbu Julijane mjesni je biskup u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo.
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarni prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik. Pojednostavnjeno bi se moglo reći sljedeće: Ako je mana, hrana što ju je Bog dao Izraelu na putovanju kroz pustinju, kruh s neba i znak zajedništva s Bogom koje nikada ne prestaje, a euharistija spomen na Kristovo potpuno predavanje i žrtvovanje te sakrament u kojem je on stalno i potpuno prisutan, Tijelovo je blagdan kojim se slavi euharistija i misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Tijelovo se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 15. lipnja.
Dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kaže da jednako kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu prepoznaje nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji ga pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidi poziv Boga na njegovu gozbu.
‘Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom’, poručuje Ivančić i navodi Kristove riječi: ‘Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu’.
Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka. Pravoslavna Crkva ne poznaje tijelovske procesije, a euharistiju tumači na ponešto drugačiji način.
-
magazin4 dana prije
“NE PLAČI ZA NJOM MAJKO” / Mladen Grdović ima novi potencijalni hit. Donosimo VIDEO…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
TIJELOVO Nadbiskup Zgrablić predvodi misu u katedrali i procesiju središtem grada
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Premijera predstave “Ko?autor” Plesne udruge Gesta
-
Sport5 dana prije
PRIJAVE U TIJEKU! 10. lipnja tradicionalni Privlaka Run i SABUNing!