Hrvatska
Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji
Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.
Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.
Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.
Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.
Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija
Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.
Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.
Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.
“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.
Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.
Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju
Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.
Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.
Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.
Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.
Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.
S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje
Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.
S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.
S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.
U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.
Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.
Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.
U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora
Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.
U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.
U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.
Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.
U Vukovaru najpriuštiviji stanovi
S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.
Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.
Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.
Hrvatska
Dio radnika u Hrvatskoj ima za više od 40 posto veću plaću od prosjeka – nisu političari
Velike su razlike u Hrvatskoj ako se iznos plaća promatra po regijama, ali i kada se plaće uspoređuju na temelju godina radnog iskustva
Stigli su podaci o plaćama u Hrvatskoj iz trećeg kvartala 2024. godine. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 1349 eura – za tri posto je više nego u prethodnom kvartalu, a za 16 posto viša u odnosu na isto razdoblje lani, piše Moj Posao.
Ipak, medijan plaće je niži, iznosi 1255 eura, to znači da većina radnika prima manju plaću od prosjeka, ali i ona je narasla u odnosu za prošli kvartal za pet posto, a ako usporedimo sadašnju medijalnu plaću s podacima od lani, zabilježen je porast od 18 posto. Kako je medijan rastao, tako su i iznosi najnižih plaća rasli brže od viših.
Ako govorimo o zanimanjima koja su najplaćenija, tu predvodi IT sektor, oni su i dalje najplaćeniji radnici i Hrvatskoj. Oni koji rade u području informacijskih tehnologija zarađuju 22 posto više od prosjeka, odnosno – 1646 eura, a oni koji rade u tehnologiji i razvoju imaju čak 25 posto višu plaću od prosjeka, odnosno 1693 eura. U grupi najplaćenijih još su lead developeri, piloti i arhitekti, prenosi net.hr.
Najpotplaćeniji radnici su frizeri, šivači i spremačice. Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici, čak 33 posto manje od prosjeka. Ovdje se iznos vrti oko 950 eura, dok radnici u uslužnim djelatnostima prosječno imaju plaću 906 eura. Radnici u pomoćnim zanimanjima mjesečno zarade 893 eura.
Istok Hrvatske debelo ispod prosjeka
Najveći rast plaća zabilježen je u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu. Ondje je iznos skočio za 14 posto, ali su plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje ispod prosjeka. Mjesečno se njihova primanja kreću oko 1248 eura. Oni koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu zarađuju tri posto više od prosjeka, njihove su plaće 1383 eura, dok oni koji rade u privatnim domaćim tvrtkama zarađuju sedam posto manju plaću od prosjeka – 1251 euro, iako je i ovdje zabilježen porast od 10 posto u odnosu na lani.
Velika je razlika i ako se plaće prate regionalno. Najniže plaće imaju oni koji rade na istoku zemlje. Najdrastičnije je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, plaće su ondje čak 21 posto manje od prosjeka, približno jednak trend je u Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji. Najviše zarađuju radnici u Gradu Zagrebu, odnosno ondje je prosječna plaća veća za četiri posto, ondje iznosi 1397 eura.
Razlike ima i u obrazovanju zaposlenika te iskustvu. Oni koji imaju bogato radno iskustvo i viši stupanj obrazovanja imaju i veće plaće. Radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom imaju čak 42 posto veću plaću od prosječne, odnosno 1917 eura. Oni s visokom stručnom spremom zarađuju sedam posto više od prosjeka – 1518 eura. Radnici koji imaju srednju stručnu spremu imaju i četiri posto nižu plaću od prosjeka, odnosno 1168 eura.
Radnici bez iskustva na počeku karijere zarađuju 21 posto manje od prosjeka – 1050 eura, dok oni s godinom do dvije iskustva zarade 1132 eura mjesečno, a hrvatski prosjek plaće doseže se nakon tri do pet godina radnog iskustva, tada plaća raste više od prosječne. Oni koji rade više od deset godina imaju pet posto višu plaću od prosjeka – 1416 eura.
U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali 16 posto više u odnosu na žene.
Hrvatska
Kolike su plaće u zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika
Hrvatska je unatrag nekoliko godina postala poželjno odredište radnicima iz dalekih zemalja koji ovdje i s prosječnim plaćama mogu zaraditi znatno više nego kod kuće.
U Hrvatskoj je, prema ljetošnjim podacima MUP-a, do 31. srpnja ove godine izdano više od 130 tisuća dozvola stranim radnicima za boravak i rad. Od toga je više od 85 tisuća dozvola izdano za novo zapošljavanje, produljeno je oko 31 tisuću dozvola, dok su ostale dozvole izdane sezonskim radnicima.
Strani radnici u Hrvatskoj najčešće rade u graditeljstvu, trgovini, prometu te turizmu i ugostiteljstvu. Plaće u tim sektorima na poslovima koje najčešće rade, kreću se u rasponu od 500 do 2.000 eura.
Strani radnici nerijetko primaju puno manje od domaćih.
Plaća i do pet puta veća
Ovih dana je mladi Nepalac Antigin, jedan od desetorice koje je zaposlilo komunalno poduzeće Čistoća u Zadru, rekao za HRT kako u Hrvatskoj radi za plaću od oko tisuću eura, dok bi radeći isti posao u Nepalu zarađivao između 200 i 400 eura mjesečno.
Evo kolike su prosječne plaće u deset zemalja iz kojih je, prema podacima MUP-a, najviše ljudi došlo raditi u Hrvatsku.
BOSNA I HERCEGOVINA
U Hrvatskoj radi oko 25.500 radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine. Prosječna neto plaća u BiH u lipnju je iznosila 1.374 konvertibilnih maraka odnosno 702 eura.
SRBIJA
U Hrvatskoj je potkraj srpnja radilo i nešto manje od 21 tisuću radnika iz Srbije, mnogi većinom kao sezonci na Jadranu. U Srbiji je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 95.804 dinara ili 818 eura.
NEPAL
Nepalaca na radu u Hrvatskoj je oko 20.600. Medijalna plaća u Nepalu je 73.100 nepalskih rupija, što je oko 490 eura.
INDIJA
Iz Indije je u Hrvatsku došlo 12.100 radnika. Indija je ekonomska sila u snažnom usponu, ali i najmnogoljudnija zemlja svijeta u kojoj mnogima nije lako naći dobro plaćeni posao. Tamošnja prosječna plaća iznosi 32.000 indijskih rupija ili 343 eura.
SJEVERNA MAKEDONIJA
U Hrvatskoj radi oko 10.600 radnika iz Sjeverne Makedonije. U lipnju je iznos tamošnje prosječne plaće bio 41.939 makedonskih denara, što je oko 680 eura.
FILIPINI
Oko 8.500 Filipinaca radi u Hrvatskoj. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 44.800 filipinskih pezoa. To je 718 eura.
BANGLADEŠ
Iz Bangladeša je na radu u Hrvatskoj 7.600 ljudi. Prosječna plaća ondje je 26.000 bangladeških taka ili nešto manje od 200 eura.
KOSOVO
U Hrvatskoj je i oko 5.300 radnika iz Kosova. Zbog specifične situacije, Kosovo nema vlastitu valutu, a jedina u službenom opticaju je euro. Prosječna plaća je 504 eura.
UZBEKISTAN
Uzbekistan je na devetom mjestu od deset zemalja iz kojih je najviše stranih radnika u Hrvatskoj. Ukupno ih je oko 3.800. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 4,5 milijuna uzbekistanskih soma ili, preračunato, samo 317 eura.
EGIPAT
U Hrvatskoj trenutno radi i oko 3.400 Egipćana. Prosječna plaća u Egiptu je 9.200 tamošnjih funti, što je nešto više od 170 eura.
Hrvatska
Jedan grad najavio kolike će biti božićnice: Iznosi ponovno idu do 600 eura, a mijenja se i cenzus
Neki gradovi već razmišljaju o božićnicama, a jedan od njih je i Umag. Iz Grada su tako odlučili podići ljestvicu pogodnosti i osigurati veći broj potpora za one čiji je iznos mirovine manji od 500 eura. Tako će oni s mirovinom, odnosno ukupnim mjesečnim prihodom, do 200 eura dobiti iznos od 600 eura.
Grad Umag je na jučerašnji Međunarodni dan starijih osoba objavio važnu vijest za umirovljenike i osobe starije od 65 godina koje nemaju druga primanja. Mijenja se cenzus za dodjelu božićnice s 300 na 500 eura, dok su iznosi koje će dobiti od 100 do 600 eura, piše mirovina.hr.
Podignut je cenzus
Umag je prošle godine dijelio božićnice umirovljenicima u iznosu od 600 eura i bio je rekorder s obzirom na druge gradove i općine. Ove godine je odlučio ponoviti isto, ali je podigao i cenzus za primanje božićnice pa je on tako umjesto dosadašnjih 300 eura, sada 500 eura. Božićnicu će dobiti umirovljenici i osobe bez ostalih primanja starije od 65 godina koje imaju prebivalište na području grada Umaga u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina prije dana podnošenja zahtjeva, a čiji su mjesečni prosječni primici od 1. siječnja do dana podnošenja zahtjeva do 500 eura.
Zahtjev za potporu se može preuzeti na internetskim stranicama Grada Umaga ili na ulazu u zgradu Gradske uprave. Zahtjev s popratnom dokumentacijom se podnosi Upravnom odjelu za opću upravu i društvene djelatnosti do 29. studenoga.
Od 100 do 600 eura
Visina Božićnice umirovljenicima i starijim osobama utvrđuje se u iznosu od 600 eura korisnicima čiji je prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno primitaka u tekućoj godini jednak ili manji od 200 eura. 400 eura će dobiti korisnici čiji prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno iznos primitaka u tekućoj godini iznosi od 200,01 do 300 eura. Iznos od 200 eura ide korisnicima čiji prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno primitaka u tekućoj godini iznosi od 300,01 do 400 eura, dok će 100 eura dobiti oni čiji prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno primitaka u tekućoj godini iznosi od 400,01 do 500 eura.
“Grad Umag želi iskazati zahvalnost svim osobama starije životne dobi, a ujedno im barem dijelom uljepšati blagdane. To je samo oblik male zahvale svima njima, koji su cijeli život toplinom i ljubavi ulagali u naš grad, ne bi li se zajednica razvila u pozitivniju i zdravu sredinu. Naša je misija osigurati umirovljenicima dostojno starenje i aktivno sudjelovanje u društvu, kako bi im se, kroz podršku, barem u malom dijelu odužili za sve što su učinili za razvoj našeg društva”, istaknuo je gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
ZAŠTITNIK GRADA ZADRA / Započela je Devetnica u čast sv. Šime. Nadbiskupija objavila raspored događanja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U četvrtak bez vode Vrsi i šest ulica u Zadru; a u petak…
-
Tech5 dana prije
(FOTO) SKUP “50 GODINA POSLIJE” NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Tankerska plovidba platila je prvo računalo 500.000 dolara, nabavljeno je zaobilaznim putem preko Malezije
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA / Prijem studenata prve godine na Sveučilištu u Zadru