Nove smjernice Svjetske zdravstvene organizacije navode: „Više slučajeva denge, zike i žute groznice zbog pregrijavanja organizama uzrokovanih toplinskim valovima, a simptomi se teško razlikuju.“

Zbog globalnog zagrijavanja i sve češćih putovanja zrakoplovom, virusi koje prenose komarci i krpelji “postaju sve veća prijetnja za javno zdravlje, ugrožavajući više od 5,6 milijardi ljudi.”

Upozorenje WHO-a

Upozorenje dolazi od Svjetske zdravstvene organizacije, koja je prvi put objavila smjernice koje obuhvaćaju sve četiri bolesti. Namijenjene su zdravstvenim radnicima i pružaju preporuke za liječenje lakših i težih slučajeva, primjenu tekućina i terapije.

Cilj je poboljšati klinički odgovor u kontekstu sve većeg širenja arbovirusa, koji više nisu ograničeni samo na određena područja svijeta, već su sve prisutniji u Europi i susjednoj nam Italiji, prenosi RAI.

Prema podacima talijanskog Nacionalnog instituta za zdravlje (ISS), od početka godine do 30. lipnja u Italiji je zabilježeno 68 slučajeva denge i 22 slučaja chikungunye, svi povezani s putovanjima.

U posljednjim godinama u Italiji zabilježeni su lokalizirani slučajevi autohtonog prijenosa denga groznice i chikungunye, osobito u sjevernim i središnjim regijama, ali postoji rizik od daljnjih izbijanja u priobalnim područjima i gradskim predgrađima diljem poluotoka, gdje postoje najpovoljniji uvjeti za razvoj izbijanja tzv. tigrastog komarca.

Rizik je raširen

Mapiranje rizika u Italiji rezultat je studije koju su koordinirali Fondazione Bruno Kessler i Talijanski institut za javno zdravstvo (Istituto Superiore di Sanità) u suradnji s Ministarstvom zdravstva i regionalnim pokrajinama, a studija je upravo objavljena u časopisu Nature Communications.

Autohtoni slučajevi denga groznice i chikungunye, bolesti koje su prethodno bile uglavnom uvozne, porasli su u posljednjim godinama u Europi zbog ponovnog uspostavljanja međunarodnih putovanja, širenja vektora insekata i rastućih epidemija u tropskim i suptropskim klimama.

Međunarodna putovanja

Autohtoni slučajevi denga groznice i chikungunye, bolesti koje su prethodno bile uglavnom uvozne, porasli su u posljednjim godinama u južnoj Europi zbog ponovnog uspostavljanja međunarodnih putovanja, širenja vektora insekata i rastućih epidemija u tropskim i suptropskim klimama.

Istraživači su analizirali lokalne prijenose od 2006. do 2023., koristeći matematičke modele za analizu talijanskih izbijanja i procjenu rizika prijenosa u Italiji, uzimajući u obzir gustoću stanovništva i entomološke i klimatske podatke.

Ukupno je tijekom razdoblja potvrđeno 1435 uvezenih slučajeva denga groznice i 142 slučaja chikungunye. Infekcije su najčešće “uvezene” iz Tajlanda, Kube, Indije i Maldiva za dengu, te u Indiji, Dominikanskoj Republici, Brazilu i Tajlandu za chikungunyu.

U istom razdoblju dijagnosticirano je 388 autohtonih slučajeva denga groznice i 93 chikungunye.

U Italiji 68 slučajeva denga groznice i 22 chikungunye

Od 1. siječnja do 30. lipnja 2025., talijanski nacionalni sustav nadzora zabilježio je 68 potvrđenih slučajeva zaraze virusom denga groznice, svi povezani s putovanjima u inozemstvo (medijalna dob 41 godina, 51% muškarci, bez smrtnih slučajeva). Većina infekcija je stečena u Srednjoj i Južnoj Americi te u jugoistočnoazijskim zemljama.

S druge strane, potvrđeno je 22 slučaja zaraze virusom chikungunye, što je porast u odnosu na prethodne godine, i svi su također povezani s putovanjima u inozemstvo (medijalna dob 49 godina, 50% muškarci, bez smrtnih slučajeva).

Većina slučajeva potječe iz Madagaskara i Šri Lanke.

Također su zabilježena četiri potvrđena uvozna slučaja virusa Zika. Među endemskim arbovirusima zabilježeno je 12 slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa (svi autohtoni, bez smrtnih slučajeva) i 5 slučajeva infekcije virusom Toskane (bez smrtnih slučajeva) do 30. lipnja 2025.

Unatoč potvrđenom sporadičnom slučaju Zapadnog Nila, prvi su izvještaji o cirkulaciji virusa u uzorcima komaraca već započeli, s aktiviranjem mjera kontrole transfuzije u pokrajinama Oristano i Venecija.

Rezza: Epidemija moguća u mnogim dijelovima Italije

Gianni Rezza, bivši ravnatelj Službe za prevenciju pri Ministarstvu zdravstva, sada izvanredni profesor higijene na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele u Milanu, potvrđuje podatke iz studije:

“Vlažna područja, gdje ima više vegetacije i zaostale vode oko kuća, izložena su većem riziku, no vjerojatnost izbijanja tijekom ljeta izravno je proporcionalna broju ljudi koji dolaze iz tropskih područja gdje virus aktivno cirkulira.”

Stoga, prema stručnjaku, mogućnost epidemija u mnogim dijelovima Italije je očita.

Savjeti stručnjaka za sprječavanje uboda komaraca

Što učiniti kako bi se smanjio rizik od zaraze? Evo nekoliko preporuka stručnjaka Instituta za javno zdravstvo (ISS):

– Koristite repelente i nosite duge hlače i košulje s dugim rukavima kad ste na otvorenom, posebno u zoru i sumrak;

– Koristite mreže na prozorima i boravite u klimatiziranim prostorijama;

– Redovito praznite spremnike sa stajaćom vodom (kao što su kante, vaze, podlošci, bazeni, kante za smeće i sl.) i pokrijte one koje ne možete pomaknuti;

– Održavajte šahtove i mreže za odvodnju u privatnim vrtovima i zajedničkim prostorima larvicidima od travnja-svibnja tijekom cijele sezone aktivnih komaraca, prema uputama na proizvodu;

• Često mijenjajte vodu u posudama za kućne ljubimce;

– Ispraznite dječje bazene kad se ne koriste;

– Izbjegavajte boravak na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca (zora i sumrak) ili poduzmite dodatne mjere opreza.

Slabija polarna vrtložna struja u stratosferi obično znači oslabljeni ili poremećeni mlazni tok ispod nje, što povećava vjerojatnost dinamičnijeg zimskog uzorka vremenskih prilika u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Europi.

Trenutno se pojavljuju tri glavna globalna čimbenika koji zajedno stvaraju gotovo savršen scenarij za slabu polarnu vrtložnu struju tijekom zime 2025./2026, javlja Severe Weather Europe.

Na temelju trenutnog stanja tih čimbenika vidjet ćemo kako se očekuje da će se razvijati te kako mogu utjecati na polarnu vrtložnu struju i cjelokupnu zimsku cirkulaciju 2025./2026. Razmotrit ćemo svaki od tih čimbenika i njihov utjecaj na vrijeme, ali prvo ćemo ukratko objasniti zašto je polarna vrtložna struja ključna za ovu zimsku priču.

Zimska polarna vrtložna struja

Da biste razumjeli što je polarna vrtložna struja i što radi, najbolje je vizualizirati je. U osnovi, to je pojam koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) polutkom.

Na slici se vidi trodimenzionalna struktura polarne vrtložne struje. Vertikalna os je naglašena radi bolje vizualne prezentacije. Jasno se vidi kako se struktura vrtložne struje proteže prema nižim slojevima atmosfere, povezujući sustave tlaka i uzorke zimskog vremena.

Polarna vrtložna struja se proteže visoko u atmosferu. Najniži sloj zove se troposfera — tu se odvijaju svi vremenski fenomeni. Iznad nje je stratosfera, suhi sloj u kojem se nalazi ozonski sloj.

Zato polarni vrtlog dijelimo na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Oba imaju različitu ulogu i pratimo ih odvojeno — ali također je važno jesu li međusobno dobro povezani.

Gornji stratosferski dio je kružniji i simetričan jer se okreće visoko iznad tla s manje prepreka u strujanju. Donji dio vrtloga je više poremećen zbog utjecaja reljefa (planina) i jakih sustava tlaka.

Važno je pratiti stanje polarne vrtložne struje jer snažno utječe na svakodnevno vrijeme, osobito zimi. Obično je dijelimo u dva režima:

• Snažan/stabilan polarni vrtlog: jaka polarna cirkulacija i mlazna struja. Hladan zrak ostaje na krajnjem sjeveru, što donosi blaže uvjete za veći dio SAD-a.
• Slab polarni vrtlog: poremećen mlazni tok, hladan zrak lakše izlazi iz polarnih krajeva prema nižim geografskim širinama (SAD, Europa).

Ako želite hladniju i snježniju zimu — najsigurniji pokazatelj je slab polarni vrtlog. To obično znači slom stratosferskog vrtloga.

To se često događa kad se tlak ili temperatura u polarnom dijelu stratosfere naglo povisi — događaj poznat kao iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW). Jedan takav događaj dogodio se ovog proljeća.

No nisu svi poremećaji veliki događaji SSW-a — čak i manji poremećaji mogu oslabiti vrtlog i promijeniti vremenske uvjete.

Tri čimbenika

1. ENSO – hladne anomalije / slaba La Niña
2. QBO – stratosferski vjetrovi
3. Gubitak morskog leda

Utjecaj površine oceana

ENSO (El Niño Južna oscilacija) mijenja se između toplih i hladnih faza. Hladna faza zove se La Niña, a topla El Niño. Trenutno smo u neutralnom stanju, ali se očekuje slaba La Niña u zimi 2025./2026.

Model NMME prognozira hladne anomalije u tropskom Pacifiku – znak slabe La Niñe. Povijesno, La Niña zime imaju 60–75% vjerojatnosti za pojavu SSW događaja.

Slika prosječnih anomalija tlaka pokazuje da La Niña potiče uzorke koji pogoduju slabijem polarnom vrtlogu, što znači veće šanse za prodore hladnog zraka i snježne oborine u SAD-u i Europi.

Anomalije visokih atmosferskih vjetrova

QBO (kvazibienalna oscilacija) mjeri smjer stratosferskih vjetrova iznad ekvatora — mijenjaju se svakih ~17 mjeseci između istočnih (negativnih) i zapadnih (pozitivnih).

Trenutno je u tijeku negativna QBO faza (istočni vjetrovi), koja će do zime 2025./2026. ojačati. Ta faza olakšava prodor Rossby valova u stratosferu, što remeti i slabi polarni vrtlog.

QBO ima važnu ulogu u povezivanju oceana i atmosfere. Tijekom istočne faze, dolazi do učinkovitijeg prijenosa energije u stratosferu, povećavajući vjerojatnost za kolaps vrtloga.

Niski ledeni pokrivač na polu – morski led

Treći ključni čimbenik je morski led u Arktičkom oceanu. Dvije ključne regije su Barentsovo/Karsko more i Ohotsko more.

• Manje leda u Barentsovom/Karskom moru – slabiji vrtlog
• Manje leda u Ohotskom moru – jači vrtlog

Trenutni podaci pokazuju vrlo malo leda u Barentsovom/Karskom moru, ali rekordno visoke vrijednosti u Ohotskom – idealni uvjeti za slabljenje vrtloga.

Osim toga, učinak morskog leda na vrtlog pojačan je tijekom istočne QBO faze. Tada je prijenos energije prema stratosferi još jači, što povećava šanse za SSW.

Kolaps zimske polarne vrtložne struje

Kada se dogodi iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW), stratosferski vjetrovi mijenjaju smjer iz zapadnih u istočne — to je uvjet da govorimo o pravom kolapsu.

Takav događaj se zbio u ožujku ove godine — sustav visokog tlaka preuzeo je polarne regije i podijelio vrtlog na dva dijela.

Nakon SSW događaja, hladni zrak često prodire prema jugu, uzrokujući niže temperature i više snijega u SAD-u i Europi tijekom 0–30 dana nakon kolapsa.

Zaključak

Polarna vrtložna struja ima ogroman utjecaj na zimske vremenske uzorke. Rani signali za zimu 2025./2026. upućuju na:

• Slab ENSO (La Niña)
• QBO
• Nizak morski led u Barentsovu/Karskom moru

Svi ovi čimbenici zajedno povećavaju vjerojatnost slabog polarne vrtložne struje, čime se povećava mogućnost za hladniju i snježniju zimu u SAD-u, Kanadi i Europi.

Stanovnicima i turistima u Španjolskoj izdane su sigurnosne preporuke uslijed toplinskog vala koji je zahvatio jug Europe.

Španjolske zdravstvene vlasti izdale su upozorenje svima koji se nalaze u zemlji jer temperature rastu do nesnosnih razina, javlja Express. Južna Europa pogođena je ekstremnim toplinskim valom, pri čemu temperature u mnogim krajevima prelaze 40 °C.

U južnoj španjolskoj regiji Andaluziji temperatura je premašila 45 °C, postavljajući novi rekord za to područje, prema podacima državne meteorološke agencije. Temperature su toliko visoke da je, prema izvješćima, jedna žena preminula dok je tijekom vikenda radila kao čistačica ulica u Barceloni.

Posebno se savjetuje građanima i turistima da izbjegavaju naporne aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 15 sati, te da se redovito hidriraju.

Naglašeno je i da su savjeti posebno važni za ranjive skupine, poput starijih osoba i male djece.

Val vrućeg zraka koji se kreće sa sjevera Afrike odgovoran je za ove temperature, koje lokalno stanovništvo smatra ekstremnima čak i za srpanj.

Državna meteorološka agencija AEMET upozorava da bi temperature za vikend i početkom sljedećeg tjedna mogle ponovno prijeći 40 °C.