Vlada Andreja Plenkovića na početku svog trećeg mandata najavila je uvođenje poreza na nekretnine. Ministar financija Marko Primorac prošlog je tjedna kazao da je namjera transformirati sadašnji porez na kuće za odmor u porez na nekretnine.

Tim bi porezom bile obuhvaćene sve nekretnine u kojima vlasnici ne žive niti ih dugoročno iznajmljuju. Detalje poreza na nekretnine, a i šire porezne reforme, vlada je trebala predstaviti u ponedjeljak, ali je prezentacija naknadno odgođena za drugu polovinu tjedna.

“Neki ne žele rentati, neki neće prodavati”

Uvede li se porez na nekretnine, pitanje koje se neizostavno nameće jest kako će se to odraziti na tržište nekretnina. Ključni motiv za predlaganje tog poreza bio je podatak o čak 600 tisuća praznih nekretnina u Hrvatskoj.

“Ako se uvede taj porez, dio praznih nekretnina sigurno će otići u rentu, a dio u prodaju”, rekla je za N1 Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za posredovanje u prodaji nekretnina iz Splita i dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

“Bude li onako kako se najavljuje – da će ljudi morati najmanje 10 mjeseci rentati svoju nekretninu da bi bili oslobođeni poreza, dio ljudi sigurno će se odlučiti za to jer time neće plaćati porez, a dobit će rentu. Dio ljudi svoje će prazne nekretnine dati u prodaju jer iz raznih razloga neće htjeti rentati.

Neki imaju loša iskustva s podstanarima. Često ima slučajeva da podstanari ne održavaju stanove i slično. No, još je rano za reći koliko će biti onih koji će se odlučiti za iznajmljivanje, koliko onih koji će radije plaćati porez, a koliko onih koji će odlučiti prodati praznu nekretninu”, rekla je.

“Jako puno stanova nema čisto vlasništvo”
Velik problem koji ističe su nesređeni vlasnički odnosi u slučaju mnogih nekretnina koje bi se trebale naći u poreznim škarama.

“Jako puno stanova nema čisto vlasništvo pa prije nego što se upusti u to, država bi morala napraviti procjenu. Mora se naći i neka polazišna točka kako bi se utvrdio porez koji ne može biti isti za nekretninu u centru Splita ili Zagreba te onu u Dalmatinskoj zagori, Lici ili Slavoniji. Osim toga, puno kuća i stanova nisu tržišno atraktivni ni za najam ni za prodaju. Pa ako će ljudi na njih morati plaćati porez, to bi trebalo biti simbolično. Zato je bitna procjena svih nekretnina. A da bi ih se moglo procijeniti, moraju imati uredno vlasništvo, da se zna kome će se ispostaviti račun. Sve je to vezano jedno s drugim”, napominje Biliškov.

“Kronično nedostaje stanova od 50 do 70 kvadrata”
S uvođenjem poreza, dodaje, na tržištu će se sigurno pojaviti veći broj nekretnina i za prodaju i za najam.

“Tržište je zakon ponude i potražnje pa ako je ponuda loša, cijene automatski rastu. Sada posvuda kronično nedostaje stanova od 50 do 70 kvadrata. Ti stanovi kad dođu na tržište prodaju se u roku od desetak dana. U Splitu praktički imamo listu čekanja za takve stanove, ljudi ih i ne moraju stavljati u oglas. Pa kad je velika potražnja, a slaba ponuda, naravno da cijene stoje”, ističe.

“Ne vjerujem da će cijene padati”
Ipak, Biliškov ne vjeruje da bi broj nekretnina koje bi se pojavile na tržištu nakon uvođenja poreza na nekretnine izazvao značajnije pomake cijena.

“Ne vjerujem da će ih biti baš toliko da bi cijene padale, a to je stoga što na tržištu nema baš tih stanova od 50 do 70 kvadrata koji su najtraženiji. S druge strane, cijena gradnje je vrlo visoka, materijali i sve ostalo je poskupjelo, kronično nedostaje radne snage, uvozimo radnike… Sve to rezultiralo je visokom cijenom gradnje, što je utjecalo na građevinare i cijene koje značajnije ne spuštaju. Ako im u konačnici ne ostane neka zarada, oni radije neće ulagati”, kazala je dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.