Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ODGOVOR NADBISKUPU Zadarski antifašisti: “Partizani nisu ubijali iz obijesti. Mnogi svećenici na otocima surađivali su s njima!”

Objavljeno

-

Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Zadra uputila je priopćenje za javnost, odnosno svoj odgovor na hodočašće zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića na Molat. Priopćenje koje potpisuje predsjednik Udruge, Miljenko Letinić, donosimo u nastavku:

“Kada će se prestati sa svađama hrvatskog naroda?

Prošle subote, točnije 11. ožujka, u organizaciji Zadarske nadbiskupije održano je korizmeno hodočašće koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a povod je  bio, kako je kazano, 80. godišnjica okrutne smrti (ubojstva) redovnice rodom s Molata, a koje se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. Sjećanje na žrtve koje su, na žalost, posljedica svakoga rata, samo po sebi, podrazumijeva potrebu odavanja   pijeteta s porukama mira, ljubavi i dobrote, te osude rata kao jednog izopačenog i opasnog stanja ljudskog uma, najvećeg zla kojeg čovjek može smisliti i provoditi. Mi zadarski antifašisti očekivali smo da će i ovo hodočašće biti organizirano s tim ciljem i takvim porukama.  Ovo, tim više, što u svim našim istupima osuđujemo sva stradanja nevinih žrtava i ograđujemo se od onih koji su koristili ratno stanje za bilo kakve osobne obračune, promoviranje bezakonja, nepravde i straha, te podsjećamo na  potrebu da žrtva ima pravo na mir. Na žalost ovo hodočašće u Molat, na mjesto   poznato, među ostalim, po kalvariji preko dvadeset tisuća Hrvata, naših sumještana,  Dalmatinaca, otočana, koje su fašisti mučili u logoru samo zato što su željeli slobodu,  korišteno je za druge svrhe.

Voditi hodočašće i držati propovijed s tvrdnjom da su se spomenuta ubojstva radila  ciljano „ iz mržnje prema vjeri, prema Bogu, Crkvi i svećenstvu“, te kako je i spomenuto okrutno ubojstvo rezultat „mržnje prema katolicima“ je, u najmanju ruku, neprihvatljivo, štetno, sramotno i nedostojno crkvenog poslanja, vjere i istine.

Postavlja se pitanje, čemu služe takve kvalifikacije, takve monstruozne optužbe?

Također, postavlja se pitanje, do kuda će to ići? Hoćemo li partizane i cijelu NOB-u  optužiti kao zločince i zločinačku organizaciju? Hoćemo li one koji su svoje živote,  svoju mladost ostavljali po dalmatinskom i hrvatskom kamenu boreći se protiv    fašizma, za slobodu, okriviti za smrt Isusa, za sve zločine ovoga svijeta? Na kraju,  možemo li ovakvo uporno iskrivljivanje činjenica kvalificirati kao namjerno, kao  mržnju? Ne želimo se time baviti. Ne želimo ulaziti u namjere, ali imamo pravo i  potrebu pozvati na istinu, mir, dostojanstvo i ljubav.

Ubojstvo se uistinu dogodilo. I kakav zlotvor bi trebao biti da to i svako drugo ubojstvo, netko pravda? Povijest ne možemo izbrisati, ali možemo i moramo utjecati  na to da našim mladim generacijama govorimo istinu. Jer, da je istina da su partizani  ubijali zbog mržnje prema vjeri, Bogu, Crkvi, zbog mržnje prema katolicima, tko bi  onda na zadarskim otocima preživio Drugi svjetski rat. Tvrdnja da nitko nije odgovarao za spominjana ubojstva je, također, neistina. Od nekih ubojstva se ogradila  tadašnja ćelija Partije, osudila ih uz obrazloženje da to nanosi ogromnu štetu NOP-u.

Za ubojstvo jednog svećenika, koji je pomagao logorašima na Molatu i davao korisne informacije o fašistima, izvršitelji su sudski odgovarali i izrečena im je kazna do šest godina zatvora. Usput, isti nisu imali nikakve veze s partizanima i Partijom, bili su  obični probisvijeti, kako ih je okvalificirao sud.

Da partizani nisu ubijali iz motiva, koje navodi poštovani Nadbiskup, govori u prilog   činjenica da su mnogi svećenici na otocima surađivali s partizanima, neki bili i članovi  mjesnih NOO, primali pomoć od kotarskih NOO (dokumenti iz samostana Zaglav 1.  listopada 1943. godine), svećenici su imali ogromne zasluge u zaštiti domicilnih stanovnika prosvjedujući protiv odvođenja u logore ili kod strijeljanja (Soline, Ugljan,  Žapuntel, Premuda, Sutomišćica, Preko, Kraj, Tkon Zaglav… Svećenik iz Ista spasio je mnoge mještane, a i sam je bio zarobljen i odveden u Trst).

Dvanaest svećenika je 29.  prosinca, 1943. potpisalo Proglas katoličkog svećenstva i učitelja Sjeverne Dalmacije u kojem se ističe „nepokolebljivo svrstavanje uz ideale svog naroda i NOB“.

Nažalost, postoji niz dokumenata i svjedočanstava o drugačijem ponašanju pojedinih  svećenika, koji su surađivali s okupatorima. Iz današnje perspektive lako je govoriti  da  je o njihovoj krivnji trebao odlučivati sud, da nisu neki trebali biti ubijeni. Učinjeno ne  možemo popraviti, ali se trebamo potruditi shvatiti da rat ima svoja pravila, svoje metode i krvave učinke.  

Da partizani nisu ubijali iz obijesti i lažno kvalificiranih motiva govori i činjenica da je u El Shatt-u tadašnje vodstvo zbjega organiziralo crkvu i pobrinulo se za svećenike. A  tamo je bilo preko dvadeset tisuća nesretnika od ukupno četrdeset tisuća koliko je  sudjelovalo u zbjegu, a tisuću njih je ostavilo kosti u pustinji.

Sve ovo navodimo, ne da bi pravdali ubojstvo, već kao činjenice i potrebu da se na  svim budućim ovakvim i sličnim okupljanjima, kao što je bilo ovo na Molatu, govori   istina, da se naše molbe usmjere u traženje mira, pomirenja i ljubavi, a ne svađa koje hrvatskom narodu nisu potrebne i koje su kroz povijest donosile samo žrtve i krv.

Zašto se na Molatu nije spomenulo tisuću ubijenih naših sugrađana od fašističke ruke,  zašto se nije spomenulo 359 nedužno ubijenih otočana, u pravilu, zbog izdaja onih  koji su se stavili u službu okupatora (neki su umirali s krunicom u ruci), zašto se nije  spomenulo da je u jednom danu na Sutjesci poginulo 75 mještana Malog Iža, zašto   nisu spomenute suze majki koje su na rukama držala svoju djecu dok su umirala zbog zločina fašista u logoru Molat, a te suze su teže od smrti? Zašto?

Čija su djeca to ginula po vrletima tadašnje države, po dalmatinskom kršu, po poljima,  u gradovima i selima? Zbog kojih ideala su ginuli? Zar nisu smjeli sanjati slobodu? Zar  su se trebali miriti s činjenicom da im netko pali kuće, siluje najbliže, reže dijelove   tijela i kotrlja odrubljene glave po putu, da netko trguje njihovom svetom zemljom?

Zar su trebali pognute glave služiti okupatoru i govoriti njegovim jezikom i pisati njegovo pismo? E, nisu! Oni su radije izabrali smrt nego klečanje i služenje! Popravljali   su ono što su izdajnici pokvarili. Vratili su prodanu zemlju u krilo svoje matice   Hrvatske, omogućili govorenje hrvatskim jezikom i vratili hrvatsko pismo. Titovi  partizani nisu prodavali niti izdavali svoju zemlju i svoj narod, nisu poklanjali gradove,   otoke, Dalmaciju, Istru, samostane, vrijedna polja, šume, vinograde, masline i smokve. Netko je to drugi činio i taj se danas pokušava prikazivati zaštitnikom  hrvatskog naroda i hrvatskih interesa. To je istina.

Na spomenuto hodočašće i neke od njegovih poruka nismo imali namjere reagirati.

Učinili smo to nakon niza poziva vjernika koji se ne slažu s tamo rečenim, kao i zbog  izjava mnogih koji o spominjanim događajima znaju pravu istinu. Naše reagiranje  zaključit ćemo pozivom svima onima koji sudjeluju u kreiranju javnog mijenja da u  svojim istupima govore istinu, da se kane štetne revizije povijesti i svađalačke  retorike, da se ne igraju osjećajima naroda jer je ta igra opasna, da pružaju ruku pomirenja, da se zalažu za pravdu, slobodu, mir, dostojanstvo svakoga, bez obzira na  različitosti, da umjesto mržnje šire ljubav, kao najveću vrijednost ljudskog srca i duše. U tom cilju pozivamo poštovanog Nadbiskupa da položi vijence na spomenik u Malom  Ižu, da s nama oda pijetet žrtvama logora na Molatu, stradalima u bitki za Knin,  Rijeku, umorenim u logoru Jasenovac, u Dotrščini, Kerestincu… Bilo bi dobro da se ogradi i osudi one koji vješaju transparente na crkvene objekte s natpisom „za dom  spremni“, da osudi sva ubojstva koja su učinili suradnici okupatora, kao što smo mi antifašisti osjetili potrebu ograditi se i osuditi zločine koji su napravljeni u ime NOP-a.

Ako ćemo prihvati potrebu pomirenja hrvatskog naroda, ako ćemo njegovu sreću i  dobrobit izdignuti iznad nekih naših sitnih interesa učinit ćemo epohalno djelo koje  narod od nas očekuje.

Uvjereni smo da je to put, da je to potreba i da to mora biti cilj.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

PRVO NAZVATI! Evo tko je dežurni stomatolog u Zadru ovog vikenda…

Objavljeno

-

By

U nedjelju 26. ožujka 2023. u dentalnoj pripravnosti je stomatološki tim Ivan Dežulović, dr.med.dent.,spec. parodontolog.

Zahvati će se obavljati u stomatološkoj ordinaciji na adresi Ulica Nikole Matafara 2A, Zadar  uz prethodnu najavu na broj 091 7351121.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / DANI SVEUČILIŠTA Promovirano 34 doktora znanosti i dvoje sveučilišnih specijalista

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana Svečana promocija 34 doktorice i doktora znanosti i dvoje sveučilišnih specijalista. Svečanost je održana točno na dan kada se obilježava 21. obljetnica osnutka obnovljenog Sveučilišta u Zadru. Prva sjednica Senata Sveučilišta održana je 25. ožujka 2003., kada je donesen i Statut kojim je definirano prvih 16 sveučilišnih odjela.

Diplome je doktorima znanosti i sveučilišnim specijalistima uručila rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican. Pohvalila ih je jer su svojim osobnim intelektualnim naporima, radnim upregnućima, samodisciplinom, brojnim odricanjima, zaslužili najviši  stupanj hrvatskog i europskog kvalifikacijskog okvira.

– Diploma doktora znanosti nije vas učinila sveznajućima, ali vam daje legitimitet za bavljenje stalno novim pitanjima i traganjem za odgovorima znanstvenom metodologijom, daje vam najvišu slobodu i odgovornost da znanstvenom istinoljubivošću pridonosite proizvodnji novog znanja, društvenom, kulturnom, gospodarskom razvoju i stvaranju dobrog društva, rekla je rektorica Vican, čestitajući im uime svojih prorektora prof. dr. sc. Nedjeljke Balić Nižić, prof. dr. sc. Zvjezdana Penezića, prof. dr. sc. Josipa Faričića i prof. dr. sc. Slavena Zjalića te cijele sveučilišne zajednice.

– Želim vam nesputanost u daljnjim znanstvenim promišljanjima; želim vam da vas osjećaji doktorske lože ne zanesu u nadmoćne osobe, ali da ne susprežete svoj kreativni kapital podastirati višim i jačim istinama; želim da vam znatiželja, čuđenje i sumnja, tri najljepša intelektualna čuvstva, trajno rasplamsavaju vaš znanstveni duh, poručila im je rektorica Vican.

Među doktorima je bilo nekoliko onih koji su svoj rad obranili na združenom doktorskom studiju Međunarodni odnosi, koji se provodi s Međunarodnim sveučilištem Libertas.

– Kao mlađi brat Sveučilišta u Zadru niz godina izvodimo združeni studij, čiji su rezultati danas vidljivi.  Čestitam svima koji su osvojili diplome kao ulaznicu u svijet znanosti, jedan ogroman svemir koji pruža niz mogućnosti da ostvarite svoje ciljeve.  Vjerujem da ćete produbljivati stečena znanja, doprinositi gospodarstvu i društvenom razvitku domovine, poručio je prorektor Libertasa izv. prof. dr. sc. Ante Samodol.

Nakon što su promotorice prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić i izv. prof. dr. sc. Josipa Baraka Perica pročitala izvješća o doktorskim radovima uslijedio je svečani čin podjele diploma te prisega, kojom su promoventi obećali kako će se u svom daljnjem radu voditi dobrobiti svog naroda i cijelog čovječanstva. U glazbenom programu nastupili su Jurica Šoša i Marta Hut.

Promovirani su: Ivan Alduk, Stipe Čačija, Mislav Dević, Daniel Dujmić, Nadežda Elezović, Goer Engl, Antonija Gluhan, Alvijana Klarić, Ivana Krtinić, Đurđina Lakošeljac, Sonja Leboš, Atila Lukić, Ivan Magaš, Ana Markuz, Gordan Maslov, Martina Matišić, Marijana Miočić, Emilia Musap, Iva Peršić, Nikolina Peša Pavlović, Iva Peter-Dragan, Marko Pilić, Antonia Pintarić, Mario Pintarić, Ana Radović-Kapor, Mirko Rašić, Andrej Rendić de Mattiazzi, Dobrinka Rojnić, Marin Sabolović, Tuga Tarle, Alen Tomić, Mario Varović, Šime Vrkić, Roko Vuletić, Nada Jeličić, Katarina Kedačić-Buzina.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Provedba projekta „OCD kao odgovor na krizu“ u suradnji Udruge studenata Bukovice i Kotara i Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Udruga studenata Bukovice i Kotara, u partnerstvu s Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije provodi projekt „OCD kao odgovor na krizu”

Projektom „OCD kao odgovor na krizu” kroz provedbu aktivnosti mapiranja, edukacijama upravljanja kapacitetima OCD-a u krizama, jačanjem volonterizma, tečajem zaštite i sigurnosti, praktičnom zajedničkom vježbom, on line priručnikom za ponašanje u kriznoj situaciji, umrežavanjem te osiguravanjem preduvjeta za korištenje sredstava iz različitih izvora financiranja ojačat će se i unaprijediti OCD sa područja Bukovice i Kotara za izgradnju vlastitih kapaciteta za suočavanje s kriznom situacijom čime će se razviti inovativni model odgovora na krize na području Ravnih Kotara i Bukovice.

Projekt je kreiran u vrijeme COVID 19 krize i potresa u Republici Hrvatskoj i cilj mu je jačanje i unaprjeđenje OCD-a s područja Ravnih Kotara za provedbu aktivnosti izgradnje vlastitih kapaciteta za suočavanje s kriznim situacijama. Poziv na dostavu projektnih prijedloga raspisan je početkom 2021. godine – „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice”.

Trenutno smo u fazi provedbe edukacija upravljanja kapacitetima u kriznim situacijama za članove naše udruge. Kroz predhodni period projekta organizirali smo edukacije kroz tečajeve prve pomoći, zaštite i sigurnosti, kriznog menadžmenta i tečaj za koordinatora volontera, a sve s ciljem kako bi naši članovi udruge stekli nova znanja i kompetencije te kako bi mogli na adekvatan način odgovoriti na sve aspekte krize s kojima se društvo susreće ili će se susretati. Trenutno provodimo tečaj komunikacije u kriznoj situaciji i prepoznavanje fake news, a u narednom periodu planiramo održati i tečaj samopouzdanja. Početkom četvrtog mjeseca u sklopu projekta će se održati volonterska akcija koja će biti usmjerena na uređenje javne zelene (šumske) površine, a u kojoj će sudjelovati volonteri iz civilnog, javnog i privatnog sektora te se nadamo da ćemo kroz navedenu akciju kroz umrežavanje s volonterima iz raznih sektora doprinijeti daljnjim aktivnostima, idejama i projektima. Provedbom projektnih aktivnosti kroz tečajeve upravljanja kapacitetima u kriznim situacijama, volonterskom akcijom, završnim vježbama, umrežavanjem i razmjenom iskustava s različitim sektorima osigurat ćemo da članovi naše udruge steknu nova znanja i vještine kako bi u kriznim situacijama lokalna zajednica imala adekvatnu podršku naše udruge, napominje Josip Katuša voditelj projekta.

u

Vrijednost projekta iznosi 53.331,00  €/401.822,41 HRK a bespovratna sredstva osigurana su iz Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda (85 %) odnosno 45.331,35 €/341.549,05 HRK  i iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15 %) odnosno sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 7.999,65 €/60.273,36 HRK.

Razdoblje provedbe projekta je 12 mjeseci, projekt je započeo 27. srpnja 2022. i traje do 27. srpnja 2023.

Za više informacija o projektu kao i terminima navedenih tečajeva informirajte se na internet stranici projekta https://ocd.bik.hr/  ili pošaljite upit na e-mail adresu podrska.udruge.bk@gmail.com

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu