Vlada priprema Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama kojima bi se napokon ujednačile plaće za ista radna mjesta u javnom sektoru. Reforma bi omogućila i nagrade za vrijedne službenike te sankcije za one koji ne obavljaju svoje radne obveze. Sporan je kratak rok – zakon vlada želi poslati u saborsku proceduru do ljeta jer je to preduvjet za povlačenje nove tranše od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

U državnim i javnim službama postoji oko tri tisuće radnih mjesta, iako nekad razlike u poslu nema. Tako službenici koji obavljaju isti posao, ali su zaposleni u različitim državnim tijelima, mogu imati i nekoliko stotina eura različitu plaću. Da bi se ta nepravda ispravila novi bi zakon umjesto 300 različitih koeficijenata i stotina dodataka na plaće, sve razvrstao u 16 platnih razreda.

“Da tih ukupno 3000 različitih radnih mjesta svedemo na nešto malo manje od 600, da se reguliraju pitanja dodataka. Ono što je također bitno da se uvede sustav nagrađivanja državnih službenika, ali isto tako i da se uvede učinkovitiji sustav sankcioniranja”, rekao je ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica.

Dakle, da oni koji kvalitetno rade dobiju veću plaću, a oni koji ne rade da dobiju manju plaću ili čak i otkaz. Problem je što je sustav ocjenjivanja često subjektivan, upozorava nekadašnja ministrica uprave, koja je u svom kratkom mandatu naručila analize ocjena rada službenika.

“Subjektivnost u ocjenjivanju je izrazito velika. Iz te dvije analize zapravo se vidi da je najveći broj ocjena četvorki i petica, od 75 do 80 posto ocjena su tako visoke ocjene. Svega nekoliko ocjena su dvojke, odnosno zadovoljava i nezadovoljava svega nekoliko”, kaže Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave.

Sindikate brine i kratak rok – reforma koja se čeka godinama sad bi trebala biti pripremljena u par mjeseci, a da se pri tom ne donose i uredbe o plaćama. A bez tih uredbi teško je riješiti problem niskih službeničkih primanja.

“Onda se postavlja pitanje i njihovog zadovoljstva, zadržavanja u službi i pitanje zapošljavanja mladih koji su nam u ovom trenutku ključni za opstanak. Pa na kraju krajeva, nećemo valjda strance, Nepalce, zapošljavati u sustavu pravosuđa, na primjer”, rekla je Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika.

Ministar obećava cjelovitu reformu. “Ovaj zakon nije zakon koji ćemo lomiti preko koljena nego ćemo zajedno sa sindikatima urediti ovaj sustav koji je, mislim da će se svi složiti s tim, neodrživ”, rekla je Malenica.

Slaže se i oporba da je postojeći sustav neodrživ. “Jedna od prvih mojih rasprava u Hrvatskom saboru 2008. godine bila je o Zakonu o plaćama državnih službenika. Od tada pa evo 15 godina još se ništa nije promijenilo nego se primjenjuju prijelazne odredbe iz Zakona o službenicima uz 2001., dakle već 22 godine”, tvrdi bivši ministar uprave i saborski zastupnik SDP-a, Arsen Bauk.

Čelnik Mosta kaže da su oni takav zakon predložili još prije 7 godina kad su bili u vladi, ali je HDZ taj prijedlog spremio u ladicu.

“Sada kada su prisiljeni promijeniti zakon jer im o tome ovisi 700 milijuna eura novih iz europskih fondova, sada će na vrat na nos mijenjati zakon, na što im se već stručnjaci iz radnih skupina žale da je realno gotovo nemoguće napraviti kvalitetan zakon u tako kratkom roku”, rekao je Božo Petrov, predsjednik Mosta.

Ministar ipak vjeruje da će prijedlog zakona biti gotov do ljeta.