Connect with us

Hrvatska

Ugostitelji na mukama, manjka im konobara. “Ove strane koristimo kao dronove. Na kraju bude – daj što daš.”

Objavljeno

-

Na listi deset trenutno najtraženijih zanimanja, formiranoj prema poslovima ponuđenima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), konobari su na drugom mjestu, iza prodavača.

Trenutno na stranici HZZ-a nešto je više od 730 oglasa za poslove u kojima se traže konobarice i konobari. Uvjerljivo najviše je tih oglasa za poslove na Jadranu, što govori o približavanju turističke sezone kada manjak konobarica i konobara najviše dolazi do izražaja, iako je proteklih godina postao izražen posvuda čak i mimo turističke sezone.

U nekim oglasima koje je objavio HZZ, poslodavci uglavnom traže jednog ili dvoje radnika za konobarske poslove, ali ima i onih u kojima poslodavci traže desetke konobarica i konobara. Uočili smo oglas poslodavca iz Nina koji traži njih čak 40 za rad na određeno u ljetnoj sezoni.

“Kad krenu lukrativne ponude za sezonu…”

Čini se da kadrovske “rupe” u ugostiteljstvu ne uspijeva zakrpati ni uvoz stranih radnika. Prema podacima HZZ-a, lani je do konca studenoga u Hrvatskoj radilo 147.593 stranih radnika. Od toga je konobara bilo 9578, a pomoćnih konobara 5504. Prosječna plaća pomoćnih konobara iz tog kontigenta stranih radnika je 601 euro, a konobara 669 eura.

No čak i s konobarima “iz uvoza”, domaćim ugostiteljima nedostaje radnika. U kontinentalnim dijelovima taj problem biva još veći kako se približava turistička sezona jer će, tražeći bolju zaradu, mnogi postati “sezonci” na Jadranu.

“Još smo u dijelu sezone dok su ljudi još ovdje pa imamo dovoljno radnika. Ali, sa zebnjom razmišljamo što će biti kada krenu lukrativne ponude za sezonu i kako ćemo onda zadržati ljude. Ta se situacija ponavlja već treću ili četvrtu sezonu. Trebat ćemo upotrijebiti sva znanja i strategije kako bi motivirali ljude da nam ne odu raditi sezonu na Jadranu”, kazao nam je Gordan Šestić, predsjednik Udruge ugostitelja Grada Osijeka.

Osječki ugostitelj: Ljeti teško zadržavamo ljude

U Osijeku su neto plaće konobara oko 900 eura, a time je teško konkurirati sezonskim ponudama i s Jadrana i iz Zagreba.

“Ovdje je razina cijena puno manja. Kave su nam još uvijek 1,50 ili 1,60 eura za razliku od Zagreba i Jadrana,a uvjeti poslovanja su nam isti, porezi su isti. Situacija je vrlo teška i teško je pronaći model za zadržati ljude koji žele ići raditi na sezonu”, napominje predsjednik osječke Udruge ugostitelja.

U toj situaciji, dodaje, osječki se ugostitelji oslanjaju na radnike koji su imaju obitelj, riješeno stambeno pitanje i stalni posao. Oni se teže odlučuju za iscrpljujući sezonski rad na Jadranu.

“Budući da je Osijek i studentski grad, ljeti se možemo osloniti i na studente. Lani je bilo jako izazovno, ali uspjeli smo prebroditi ljeto, a ove godine čeka nas isti scenarij. Kolege pomalo razmišljaju i o strancima kojih u Osijeku još nema u značajnijem broju na konobarskim poslovima, ali ih ima u kuhinjama i na pomoćnim poslovima. Mislim da će se taj trend pojačati jer kad dođete pred izbor zaposliti nekoga ili privremeno zatvoriti lokal, onda bude “daj što daš” pa zaposliš ljude bez obzira na iskustvo, znanje, poznavanje jezike i druge stručne kvalitete”, kazao nam je Šestić.

“Bazen ljudi presušio je za vrijeme covida”

I na drugoj, jadranskoj strani Hrvatske, ugostitelji koji ne rade samo sezonski muku muče s traženjem i zadržavanjem radnika.

“Imamo jako malo kadra i jako velike potrebe u sezoni. A onaj kadar izvana loše je kvalitete, tako da krpamo rupe. Uopće nije bitno odakle dolaze – iz Hrvatske, BiH ili Gvatemale, stvar je u tome da su ti ljudi ovdje došli bez potrebne edukacije odraditi najbolje što mogu koliko stignu i što stignu, jer nisu roboti”, kaže nam Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Domaći bazen radnika, uglavnom iz Slavonije, koji su dolazili raditi na Jadran ispraznio se, kaže. Otišli su u Irsku i Njemačku.

“Taj bazen ljudi presušio za vrijeme covida. Samo u Njemačkoj sada je više radno sposobnih Hrvata nego što smo u Hrvatsku uvezli stranih radnika. Za sve nas bi stoga bilo dobro da im stvorimo što bolje radno okružje i ugodnu životnu sredinu, nego da imamo stihijsku emigraciju. A upravo tako, stihijski, uvozimo radnike koji ne znaju naš jezik ni običaje. Doslovno ih koristimo kao dronove, što je loše i za njih i za nas”, smatra Jakominić.

Riječki ugostitelj: Prejaka sezonska konkurencija

Na pitanje koliku neto plaću konobarima mogu ponuditi ugostitelji na Kvarneru, Jakominić kaže da se oni čiji lokali rade cijelu godinu ne mogu nositi s konkurencijom onih koji rade samo u špici turističke sezone.

“Oni su u boljoj poziciji jer ne rade na tržištu, imaju puno veću razliku u cijeni i ostvaruju strahovite promete u tih 90 dana, a onih preostalih 270 dana nemaju troškova. Ja koji radim cijelu godinu ne mogu ni prismrditi plaći koju može ponuditi netko tko radi samo tri mjeseca u špici sezone. Nama je problem ponuditi konkurentne plaće jer su troškovi poslovanja u Hrvatskoj strašni – od najma prostora do poreza koje treba platiti. A ne možete taj trošak prebaciti na proizvode, jer tko bi vam normalan platio kavu 3 eura?”

Neto plaća koju ugostitelji na Kvarneru mogu ponuditi konobarima u lokalima koji nisu prstižni i na prstižnim mjestima je 1000 eura.

“Ali ni tih 1000 eura više nije dovoljno za život i to je sve veći problem jer onda ovisite o studentima ili ljudima koji su nemabiciozni u ovom poslu”, kazao nam je šef Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

 

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu