Hrvatska
Ugostitelji na mukama, manjka im konobara. “Ove strane koristimo kao dronove. Na kraju bude – daj što daš.”
Na listi deset trenutno najtraženijih zanimanja, formiranoj prema poslovima ponuđenima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), konobari su na drugom mjestu, iza prodavača.
Trenutno na stranici HZZ-a nešto je više od 730 oglasa za poslove u kojima se traže konobarice i konobari. Uvjerljivo najviše je tih oglasa za poslove na Jadranu, što govori o približavanju turističke sezone kada manjak konobarica i konobara najviše dolazi do izražaja, iako je proteklih godina postao izražen posvuda čak i mimo turističke sezone.
U nekim oglasima koje je objavio HZZ, poslodavci uglavnom traže jednog ili dvoje radnika za konobarske poslove, ali ima i onih u kojima poslodavci traže desetke konobarica i konobara. Uočili smo oglas poslodavca iz Nina koji traži njih čak 40 za rad na određeno u ljetnoj sezoni.
“Kad krenu lukrativne ponude za sezonu…”
Čini se da kadrovske “rupe” u ugostiteljstvu ne uspijeva zakrpati ni uvoz stranih radnika. Prema podacima HZZ-a, lani je do konca studenoga u Hrvatskoj radilo 147.593 stranih radnika. Od toga je konobara bilo 9578, a pomoćnih konobara 5504. Prosječna plaća pomoćnih konobara iz tog kontigenta stranih radnika je 601 euro, a konobara 669 eura.
No čak i s konobarima “iz uvoza”, domaćim ugostiteljima nedostaje radnika. U kontinentalnim dijelovima taj problem biva još veći kako se približava turistička sezona jer će, tražeći bolju zaradu, mnogi postati “sezonci” na Jadranu.
“Još smo u dijelu sezone dok su ljudi još ovdje pa imamo dovoljno radnika. Ali, sa zebnjom razmišljamo što će biti kada krenu lukrativne ponude za sezonu i kako ćemo onda zadržati ljude. Ta se situacija ponavlja već treću ili četvrtu sezonu. Trebat ćemo upotrijebiti sva znanja i strategije kako bi motivirali ljude da nam ne odu raditi sezonu na Jadranu”, kazao nam je Gordan Šestić, predsjednik Udruge ugostitelja Grada Osijeka.
Osječki ugostitelj: Ljeti teško zadržavamo ljude
U Osijeku su neto plaće konobara oko 900 eura, a time je teško konkurirati sezonskim ponudama i s Jadrana i iz Zagreba.
“Ovdje je razina cijena puno manja. Kave su nam još uvijek 1,50 ili 1,60 eura za razliku od Zagreba i Jadrana,a uvjeti poslovanja su nam isti, porezi su isti. Situacija je vrlo teška i teško je pronaći model za zadržati ljude koji žele ići raditi na sezonu”, napominje predsjednik osječke Udruge ugostitelja.
U toj situaciji, dodaje, osječki se ugostitelji oslanjaju na radnike koji su imaju obitelj, riješeno stambeno pitanje i stalni posao. Oni se teže odlučuju za iscrpljujući sezonski rad na Jadranu.
“Budući da je Osijek i studentski grad, ljeti se možemo osloniti i na studente. Lani je bilo jako izazovno, ali uspjeli smo prebroditi ljeto, a ove godine čeka nas isti scenarij. Kolege pomalo razmišljaju i o strancima kojih u Osijeku još nema u značajnijem broju na konobarskim poslovima, ali ih ima u kuhinjama i na pomoćnim poslovima. Mislim da će se taj trend pojačati jer kad dođete pred izbor zaposliti nekoga ili privremeno zatvoriti lokal, onda bude “daj što daš” pa zaposliš ljude bez obzira na iskustvo, znanje, poznavanje jezike i druge stručne kvalitete”, kazao nam je Šestić.
“Bazen ljudi presušio je za vrijeme covida”
I na drugoj, jadranskoj strani Hrvatske, ugostitelji koji ne rade samo sezonski muku muče s traženjem i zadržavanjem radnika.
“Imamo jako malo kadra i jako velike potrebe u sezoni. A onaj kadar izvana loše je kvalitete, tako da krpamo rupe. Uopće nije bitno odakle dolaze – iz Hrvatske, BiH ili Gvatemale, stvar je u tome da su ti ljudi ovdje došli bez potrebne edukacije odraditi najbolje što mogu koliko stignu i što stignu, jer nisu roboti”, kaže nam Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Domaći bazen radnika, uglavnom iz Slavonije, koji su dolazili raditi na Jadran ispraznio se, kaže. Otišli su u Irsku i Njemačku.
“Taj bazen ljudi presušio za vrijeme covida. Samo u Njemačkoj sada je više radno sposobnih Hrvata nego što smo u Hrvatsku uvezli stranih radnika. Za sve nas bi stoga bilo dobro da im stvorimo što bolje radno okružje i ugodnu životnu sredinu, nego da imamo stihijsku emigraciju. A upravo tako, stihijski, uvozimo radnike koji ne znaju naš jezik ni običaje. Doslovno ih koristimo kao dronove, što je loše i za njih i za nas”, smatra Jakominić.
Riječki ugostitelj: Prejaka sezonska konkurencija
Na pitanje koliku neto plaću konobarima mogu ponuditi ugostitelji na Kvarneru, Jakominić kaže da se oni čiji lokali rade cijelu godinu ne mogu nositi s konkurencijom onih koji rade samo u špici turističke sezone.
“Oni su u boljoj poziciji jer ne rade na tržištu, imaju puno veću razliku u cijeni i ostvaruju strahovite promete u tih 90 dana, a onih preostalih 270 dana nemaju troškova. Ja koji radim cijelu godinu ne mogu ni prismrditi plaći koju može ponuditi netko tko radi samo tri mjeseca u špici sezone. Nama je problem ponuditi konkurentne plaće jer su troškovi poslovanja u Hrvatskoj strašni – od najma prostora do poreza koje treba platiti. A ne možete taj trošak prebaciti na proizvode, jer tko bi vam normalan platio kavu 3 eura?”
Neto plaća koju ugostitelji na Kvarneru mogu ponuditi konobarima u lokalima koji nisu prstižni i na prstižnim mjestima je 1000 eura.
“Ali ni tih 1000 eura više nije dovoljno za život i to je sve veći problem jer onda ovisite o studentima ili ljudima koji su nemabiciozni u ovom poslu”, kazao nam je šef Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
