Connect with us

magazin

Liječnici otkrili: Ovo su najčešći simptomi dugog covida

Objavljeno

-

Covid je još uvijek među nama, no neke su se stvari promijenile u odnosu na prve mjesece pandemije. No, iako dugi covid pogađa milijune ljudi diljem svijeta, to je još uvijek relativno neistraženo područje.

“Dugi covid je skupni pojam koji opisuje raznolikost učinaka na fizičko i mentalno zdravlje koji se javljaju i traju dugo nakon infekcije koronavirusom”, objasnio je dr. Aaron Friedberg, klinički suvoditelj Programa oporavka nakon covida u Ohiju u medicinskom centru na državnom sveučilištu Wexner.

200 simptoma dugog covida

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da kod dugog covida simptomi traju i četiri tjedna nakon infekcije, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) da simptomi mogu potrajati i 12 tjedana. Friedberg navodi da definicija dugog covida ovisi o tome s kim razgovarate pa stoga može biti teško dijagnosticirati i liječiti ovo stanje. Situaciju dodatno otežava i to što se simptomi dugog covida mogu uvelike razlikovati od osobe do osobe.

Sara Gorman, izvršna direktorica Critice, organizacije koja se bori protiv znanstvenih dezinformacija, navodi da se mogu javiti respiratorni, kardiovaskularni, gastrointestinalni, kognitivni i neurološki simptomi, ali i simptomi mentalnog zdravlja.

Prema nekim definicijama, 200 simptoma može biti okarakterizirano kao dio dugog covida.

Najčešći simptomi dugog covida

Gorman navodi da je jedan od najčešćih simptoma dugog covida umor, ali to nije ona vrsta iscrpljenosti koja se može riješiti drijemanjem ili ranijim odlaskom na spavanje.

“Riječ je o iscrpljujućem osjećaju da se ne možete dobro kretati, da nemate energije za ništa”, kazala je Gorman.

Kod ljudi koji imaju ovaj simtpom može se dogoditi da previše naprezanja tijekom jednog dana može dovesti do toga da danima ne mogu napraviti gotovo ništa.

Friedberg navodi da se kod osoba koje pate od dugog covida može javiti ubrazn rad srca i bol ili nelagoda u prsima. Kako navode stručnjaci Johns Hopkins Medicine, može se javiti i nepravilan rad srca, a rezultat toga mogu biti i neki drugi fizički simptomi poput vrtoglavice.

Još jedan učestali simptom dugog covida je glavobolja. Studije su pokazale da je riječ o upornim, dugotrajnim glavoboljama koje se često pojavljuju. Jačina glavobolje ovisi od osobe do osobe.

Moždana magla

Moždana magla je još jedan kognitivni simptom dugog covida, a on označava da osoba može imati probleme s pažnjom i može postati zaboravna, objasnila je Gorman za Huff post.

Friedberg navodi da je kratkoća daha još jedan čest simptom dugog covida, a osobe kod kojih se javlja ovaj simptom mogu imati poteškoća dok se primjerice penju uz stepenice ili ne mogu vježbati kako su to činili prije nego su se zarazili koronavirusom.

“Mali dio pacijenata također ima problema sa želucem. Vidjeli smo ljude koji imaju uporni proljev koji ponekad može ići uz covid”, naveo je dr. William Lago, medicinski direktor Klinike za oporavak za pacijente s dugim covidom u Cleveland u.

I CDC navodi da su stomačni problemi još jedan simptom koji može biti povezan s dugim covidom.

Utjecaj na mentalno zdravlje

Poremećaji mentalnog zdravlja kao što su depresija i anksioznost, česti su simptomi dugog covida. Brojne studije su kroz protekle tri godine pokazale da su ljudi koji obole od covida-19 skloniji tome da primijete neke probleme s mentalnim zdravljem.

Konkretno, istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal otkrilo je da su ljudi koji su imali covid imali 35% više šansi da razviju anksioznost i 40% su skloniji tome da razviju depresiju.

Nadalje, studija iz 2022. godine objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da unutar tri mjeseca od infekcije, 20% osoba koje je imalo covid je po prvi put dobilo neku psihijatrijsku dijagnozu.

Neki imaju jedan simptom, neki više njih

Lago je naveo da većina ljudi koje je bilo u njegovoj klinici ima više simptoma koji su obično prilično rašireni pto znači da mogu biti potpuno različiti – primjerice osoba istovremeno može imati proljev i nelagodu u prsima, a oba ta simptoma mogu ukazivati na dugi covid. No, i samo jedan simptom može ukativati na ovo stanje.

Zanimljivi su i rezultati studije iz kolovoza koja je objavljena u časopisu Journal of Women’s Health, a koja je pokazala da se kod muškaraca češće javljaju kardiovaskularni simptomi dugog covida, a kod žena neurološki.

Ako sumnjate da imate dugi covid, trebali biste se javiti svom liječniku opće prakse koji može utvrditi je li doista u pitanju dugi covid ili neka druga boelst.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

LJETNO RAČUNANJE VREMENA: Neurologinja objasnila zašto je to opasno po zdravlje

Objavljeno

-

By

Noćas nam slijedi pomicanje sata jedan sat unaprijed, što znači da će uslijediti salva medijskih tekstova o poremećajima dnevnih rutina zbog mijenjanja sata.

Gotovo jedna trećina Amerikanaca kaže da se ne vesele pomicanjima sata dvaput godišnje, a gotovo dvije trećine željele bi da se s tom praksom u potpunosti prestane. Nešto više od petine, 21 posto, kaže da nije sigurno, a tek 16 posto ispitanih ne vidi potrebe za ukidanjem prakse pomicanja sata, piše The Conversation.

Ipak, posljedice pomicanja sata nisu tek trivijalna neugodnost. Istraživači otkrivaju da pomicanje sata unaprijed u ožujku ima veze s ozbiljnim negativnim posljedicama po zdravlje, uključujući porast slučajeva srčanih udara, ali i nedostatak sna u tinejdžera. Jesensko pomicanje sata nije povezano s ovim posljedicama, zaključila je profesorica neurologije i pedijatrije na sveučilištu Vanderbilt, Beth Ann Malow, autorica studije iz 2020. godine.

“Proučavam pozitivne i negativne strane ovih rituala već pet godina. Postalo je jasno i meni i mnogim mojim kolegama da je tranzicija na novo računanje vremena svakog proljeća odmah izaziva negativne posljedice po zdravlje koje traju gotovo čitavih osam mjeseci trajanja ljetnog računanja vremena.

Jaki argumenti za zimsko računanje vremena

Amerikanci su podijeljeni oko toga preferiraju li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Ipak, te dvije promjene – koliko god nagle bile – nisu jednake. Zimsko računanje vremena najbliže je prirodnom svjetlu, kada je sunce u podne direktno iznad nas. Za razliku od toga, za vrijeme ljetnog računanja vremena prirodno svjetlo pojavljuje se jedan sat kasnije ujutro i nestaje sat kasnije uvečer.

Jutarnje svjetlo ključno je za prirodni ritam tijela – ono nas budi i pojačava osjećaj razbuđenosti. Jutarnje svjetlo također poboljšava raspoloženje.

Iako još ne znamo zašto svjetlost ima takav utjecaj na naše raspoloženje, nagađa se da se radi o efektu svjetla na povećanje razine kortizola u organizmu. Kortizol je hormon koji regulira odgovor na stres ili utjecaj svjetla na amigdalu, dio našeg mozga zadužen za emocije.

Tinejdžeri su često zbog škole, aktivnosti i društvenog života kronično neispavani. Većina djece stiže na nastavu u osam ujutro ili čak ranije. To znači da tijekom ljetnog računanja vremena mnogi mladi ljudi ustaju ili putuju u školu u mraku.

Dokazi upućuju na to da je bolja ideja tijekom cijele godine usvojiti zimsko računanje vremena. Američka liječnička udruga upravo na to je nedavno i pozvala, a prošle godine je Meksiko usvojio trajno zimsko računanje vremena, pozivajući se na benefite za zdravlje, produktivnost i razine energije.

Najveća prednost ljetnog računanja vremena je da ono pruža dodatni sat svjetlosti kasno poslijepodne ili navečer, ovisno o dobu godine. Ipak, izloženost svjetlu kasnije uvečer ima svoju cijenu. Ono odgađa otpuštanje melatonina iz mozga. Melatonin je hormon koji izaziva umor, a odgoda njegovog otpuštanja loše utječe na naše spavanje.

Mozak u pubertetu također melatonin ispušta kasnije uvečer, što znači da su tinejdžeri posebno ranjivi na probleme sa spavanjem u ovo doba godine. Vrijeme otpuštanja melatonina stabilizira se tek u dvadesetim godinama.

Efekt zapadne strane

Geografija također može utjecati na to kakve posljedice ostavlja ljetno računanje vremena na ljude. Jedna studija je pokazala da oni koji žive na zapadnoj strani neke vremenske zone, kojima svjetlost dolazi kasnije ujutro i kasnije uvečer, manje spavaju od onih ljudi koji žive na istočnom dijelu neke vremenske zone.

Studija je otkrila da ljudi koji žive na zapadnoj strani vremenskih zona više pate od pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i raka dojke, ali i slabijih financija i većih troškova zdravstvene skrbi. Druga istraživanja otkrila su da su stope obolijevanja od nekih vrsta tumora više na zapadnim stranama vremenskih zona.

Znanstvenici vjeruju da su ti zdravstveni problemi rezultat kombinacije kronične neispavanosti i cikardijske neusklađenosti. Cikardijska neusklađenost odnosi se na nepodudaranje našeg biološkog ritma s vanjskim svijetom. Drugim riječima, vrijeme odlaska na posao, školu i vrijeme spavanja temelji se na satu, a ne na izlasku ili zalasku sunca.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTOGALERIJA) Subotnja špica by Saša Čuka

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Tri savjeta koji će vam olakšati prelazak na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed još jednom ćemo prijeći na ljetno računanje vremena.

Prijelaz s jednog načina računanja vremena na drugo izaziva kod mnogih probleme u spavanju, ali onda posljedično i svakodnevnom obavljanju dnevnih obaveza.

“Nakon promjene vremena, buđenje može biti teško – osobito za djecu i tinejdžere”, rekla je Jennifer Martin, licencirana klinička psihologinja i predsjednica Američkog društva za medicinu spavanja (AASM), piše CBS News.

“Planiranje unaprijed i prilagodba rasporeda spavanja prije prelaska na ljetno računanje vremena može pomoći vašem tijelu da se prilagodi i smanji negativne učinke te promjene”, dodala je.

AASM je izdvojio tri savjeta koji vam mogu olakšati taj prelazak.

1. Držite se rasporeda

“Često mislimo da su rutine odlaska na spavanje za malu djecu, ali rekla bih da je ovom tjednu više nego bilo kojem drugom prioritet ta rutina odlaska na spavanje”, izjavila je dr. Erin Flynn-Evans, stručnjakinja za spavanje i konzultant AASM-a.

“Naša tijela će nakon ovoga htjeti spavati kasnije u odnosu na sat pa ako ne odemo u krevet dovoljno rano da bismo mogli spavati cijelu noć, samo ćemo biti kronično nenaspavani”, dodaje Flynn-Evans.

2. Koristite snagu svjetla

Izloženost svjetlu pomaže regulirati san i budnost.

“Svjetlost je ono što govori našem tjelesnom satu ili cirkadijalnom ritmu koliko je sati”, objašnjava Flynn-Evans.

Savjetuje se tako da ostavite zavjese otvorene kako bi ujutro prirodno jutarnje svjetlo imali slobodan prolaz.

“Dakle, maksimiziranjem jutarnjeg i minimaliziranjem večernjeg svjetla trebali biste pomoći svom unutarnjem satu da se bolje prilagodi ovom poremećaju koji si namećemo dva puta godišnje”, rekla je.

3. Ranija prilagodba

Kako bismo smanjili umor i pospanost oko proljetne promjene vremena, AASM savjetuje spavanje najmanje sedam sati svake noći prije i nakon što pomaknemo satove unaprijed.

Osim toga, savjetuje se da postepeno pomičete vrijeme spavanja i buđenja 15 do 20 minuta ranije nekoliko noći prije samog prelaska.

U skladu s tim, uskladite i vrijeme uobičajenih dnevnih rutina koji vašem tijelu služe kao vremenski znakovi, primjerice vrijeme obroka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu