Connect with us

magazin

URBOFON LIVE / GUMA BAR Ambasadori dobrog zvuka The Fogsellers stižu u Zadar!

Objavljeno

-

Treći u nizu koncerata u sklopu Urbofon Live programa rezerviran je za šibenčane The Fogsellers.

Riječ je o četveročlanoj posadi instrumentalnog supersoničnog broda koji plovi kroz electro- fusion žanr i pritom nadilazi samu elektroničku bazu te sadrži utjecaje raznolikih glazbenih žanrova koji čine kompaktnu i uzbudljivu cjelinu.

Bend predvođen virtuoznim Mirkom Rakom čine Josip Palinić za bubnjevima, Luka Mrša na trubi i Ivan Ković na gitari i basu.

Krajem prošle godine obilježili su deset godina rada, a zasad jedinim studijskim albumom “Smooth Simplicity” (2017.) osvoijli su publiku i glazbenu kritiku te zaradili dvije uzastopne nominacije za nagradu “Ambasador” u kategoriji najboljih elektroničkih bendova.

Iako se kroz godine zvuk benda mijenjao, on se do danas bazira na fuziji elektronske i organske glazbe, a uživo Fogsellersi uvijek ostavljaju prostora za improvizaciju zbog koje je svaki nastup unikatan i zanimljiv.

Ne propustite koncert The Fogsellersa u Zadru 31. ožujka od 21:30 sati u Guma baru.

Ulaznice po cijeni od 5 EUR mogu se kupiti:

  • putem Entrio sustava za prodaju ulaznica (https://www.entrio.hr/event/urbofon-live-the-fogsellers-13633),
  • u Udruzi Prizma na adresi Ul. Nadbiskupa Nikole Matafara 2, Zadar od ponedjeljka do petka od 8:00 do 16:00 sati,
  • na ulazu u klub na dan koncerta od 20:00 sati.

O Urbofon Live programu
Urbofon Live je cjelogodišnji koncertni program urbane glazbe zamišljen kao svojevrsni nastavak na radijsku emisiju Urbofon koja se od 2018. godine emitira na HR Radio Zadru, a prati domaću nezavisnu i urbanu glazbenu scenu. Sufinancira Ministarstvo kulture i medija.

Cilj programa Urbofon Live je pozicionirati Zadar na koncertnu kartu urbane glazbene scene u Hrvatskoj, upoznati publiku s recentnom hrvatskom glazbenom scenom te jačati lokalnu glazbenu scenu kroz povezivanje i umrežavanje s glazbenicima iz cijele Hrvatske.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Eksplozija koja se događa jednom u životu: Nebeski ples moći se vidjeti danima, a evo kada ga očekujemo

Objavljeno

-

By

Nebeski ples između dviju zvijezda udaljenih 3000 svjetlosnih godina rezultirat će tako jarkom eksplozijom koja će se danima moći vidjeti golim okom, rekli su u petak astronomi sa Sveučilišta Nottingham Trent.

Eksplozija u sustavu T Coronae Borealis, koja se dešava jednom u životu, izgledat će kao nova zvijezda koja žarko sjaji na noćnom nebu, prije nego ponovo izblijedi i iščezne narednih 80 godina.

Profesor Daniel Brown objašnjava da je taj nebeski događaj naziva ‘nova’, kada se blještavost zvijezde ubrzano pojačava.

Po njegovim riječima, nije lako predvidjeti kada će taj događaj uslijediti, ali smatra da bi se mogao dogoditi bilo kada u razdoblju od sada pa do rujna mjeseca.

“Čeka nas poslastica, vidjet ćemo tzv. novu zvijezdu na nebu”, rekao je Brown i ističe da T Coronae Borealis nije u stvari jedna zvijezda, već se radi o dvije zvijezde koje kruže jedna oko druge.

“Pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva”

“Ono što taj par čini tako iznimnim je da svako malo tako jako pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva”, rekao je astronom.

Masivnija zvijezda u tom paru je bijeli patuljak koji u volumenu velikom poput naše Zemlje može imati istu masu kao naše Sunce, rekao je Brown.

Suputnik u tom paru je ostarjeli crveni div koji se širio i svoj materijal odlagao na bijelog patuljka.

“Otprilike svakih 80 godina bijeli patuljak prikupi dovoljno materijala da se zapali u termonuklearnoj eksploziji i snažno pojača svoju svjetlost”, rekao je Brown.

“Sada je vrijeme za još jednu takvu eksploziju za T Coronae Borealis čija će se svjetlost s 11mag, jedva vidljiva dalekozorom na tamnom nebu, povećati na 2mag, usporedivo sa zvijezdama u sustavu Pluga, te će se moći vidjeti golim okom čak i na zagađenom nebu. ‘Nova’ će postati vidljiva u blizini zviježđa Herkula.

Astronomi objašnjavaju da su te ‘nove’, u suštini, poput hidrogenskih bombi.

 
Nastavi čitati

magazin

Glamurozne pisanice: Evo kako obojiti jaja prirodnim sastojcima s daškom luksuza

Objavljeno

-

By

Unsplash

S približavanjem Uskrsa, vrijeme je da se upoznamo s najnovijim načinima u ukrašavanju jaja kako bismo ove godine imali priliku dati si kreativnog oduška i u dekoriranju pisanica nadmašili sami sebe.

Kupovne boje su, dakako, uvijek najpraktičnija opcija koja daje provjerene rezultate, ali činjenica jest da nas nerijetko neugodno iznenade ostavljanjem mrlja na površinama i loncima koje je gotovo nemoguće skinuti, kao i prodiranjem kroz ljusku sve do samog jajeta.

Iako proizvođači tvrde da boje nisu toksično, nije sporno da postoje znatno zdravija i zabavnija rješenja za bojanje pisanica, a koja su podjednako jednostavna.

Jedno takvo posljednji je hit na društvenim mrežama, s nekoliko milijuna pregleda i mnogobrojnim komentarima pohvale, piše tportal.

Glamurozne pisanice

Riječ je o glamuroznim pisanicama nalik mramoru, a sve što vam treba su jaja bijele ljuske, čaj od hibiskusa, voda, ocat, bjelanjci i listići zlatne ili klasične srebrne (aluminijske) folije.

Unsplash/Ilustracija

Stavite sirova, oprana jaja u lonac, dodajte 80 g čaja od hibiskusa, dovoljno hladne vode da potpuno prekrije jaja, a potom dodajte 2 žlice octa.

Stavite lonac na srednje jaku vatru, pustite da zavrije, zatim smanjite temperaturu na nisku i kuhajte jaja još 10 minuta, a ona će postepeno dobivati ljubičasto-crnu nijansu.

Nakon što su kuhana, ostavite ih da se hlade barem jedan sat na sobnoj temperaturi kako ljuska ne bi ispucala.

Tada ih premažite sirovim bjelanjkom koji će poslužiti kao lijepilo i na jaja stavite komadiće zlatne ili srebrne folije za glamurozan efekt. I to je to – uživajte u izradi!

 
Nastavi čitati

magazin

Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti se slavi u petak prije Uskrsa, na Veliki petak.

Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Zašto se posti na Veliki petak?

Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću, piše Net.hr.

Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone ‘na kant’, udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).

Što se smije jesti na Veliki petak?

Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.

Do kada traje post na Veliki petak?

Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.

Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.

Običaji na Veliki petak

U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.

Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.

Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.

Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.

Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”.

Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu